Jedna od najvećih zbirki Hrvatskoga školskog muzeja jest Zbirka radova učenika i nastavnika, koja danas ima preko 10 000 muzejskih predmeta. Važan dio Zbirke čini likovno stvaralaštvo naših učenika, ...učitelja i profesora. Prikupljeni likovni radovi najvećim su dijelom rezultat sustvaranja javnosti, učenika, učitelja, škola i djelatnika Muzeja. Još od svojega osnutka 1901. Hrvatski školski muzej sistematično i planski prikuplja građu bilo da je riječ o donacijama građana, ustanova ili raznim aktivnostima Muzeja, primjerice organiziranju likovnih natječaja na važne i popularne teme, ciljanim izložbama ili dobro osmišljenim pedagoškim akcijama. Muzej motivira svoje posjetitelje, korisnike i cjelokupnu javnost da pomognu sačuvati svakodnevicu, trenutak u kojem se živi i stvara, za buduće naraštaje. Što je rezultat takva pristupa, što se njime uspjelo prikupiti i sačuvati, prikazat će se ovim radom.
Sekundarna dokumentacija u Hrvatskom školskom muzeju vodi se u modulu za obradu S++ (Link 2). Modul S++ dobra je dopuna modula za vođenje primarne dokumentacije M++. Rad u bazama odvija se zasebno, ...programi su međusobno neovisni jedan o drugome, ali omogućeno je stvaranje poveznice među njima. Hrvatski školski muzej radom u ovim programima stvorio je prostor za povezivanje vlastite primarne i sekundarne dokumentacije. U radu se donose primjeri i načini obrade dokumentacije o izložbenoj djelatnosti Muzeja tijekom povijesti. Zanimljivi sadržaji ove dokumentacijske zbirke pružaju nam iz naizgled uske perspektive uvid u širu sliku – u društvene prilike i stručne dosege pojedinoga razdoblja od prvoga zapisa o izložbi 1925. godine do današnjih dana.
Background
Outcomes of neonates with congenital diaphragmatic hernia (CDH) are variable; reports are frequently limited to the experience of single tertiary care centres—a possible source of bias. ...Population‐based studies decrease survivor bias and provide additional insight into this high‐mortality condition. The objective of this study was to examine the incidence and outcomes of CDH in Croatia.
Methods
All cases of CDH in Croatia from 2001 through 2013 were ascertained from public health records. Overall and sex‐ and region‐specific incidence rates were calculated, and characteristics associated with 1‐year survival were assessed.
Results
We identified 145 cases of CDH during the study period, for an incidence of 2.67 per 10 000 total births. The incidence did not differ by calendar year (P = 0.38) or geographic region (P = 0.67). There was a slightly higher incidence among males (rate ratio, 1.37, 95% CI 0.99, 1.91). The 1‐year survival rate was 33.1% for the entire cohort and 47.9% for liveborns who received any treatment at an intensive care unit. From multivariable analysis, survival was decreased in neonates with left CDH, liver up (odds ratio 0.1, 95% CI, 0.03, 0.4) and increased when treated in a centre with higher case volume (odds ratio 12.8, 95% CI, 2.2, 72.1).
Conclusions
The incidence of CDH in Croatia is within the range of previous reports. Survival was substantially higher in neonates treated in a centre with higher case volume, which suggests that centralisation of medical care for CDH may be warranted in Croatia.
Since mid 1990s video-assisted breast surgery (VABS) has been developed in the treatment of benign and malignant breast diseases. According to studies that are conducted mainly in Japan, this ...tehnique is safe, easy to learn and his main advantage is excellent cosmetic results on postoperative appearance of breasts that cannot be achived with standard surgical procedures.
To present a first case of video assisted breast surgery in Croatia applied to treatment of breast fibroadenoma and immediate bilateral breast augmentation.
A 39 year old female patient was admitted to our hospital for elective procedure of breast augmentation. On this occasion video assisted extirpation of fibroadenoma was performed through inframammary incision and followed by immediate bilateral breast augmentation.
VABS is feasible, cosmetic effects are evident and the VABS deserves attention as a possible surgical option in breast surgery. However further experience on this field must be gained and it remains to evaluate this tehnique on the additional studies.
Pozadina: Od sredine 1990-ih godina razvila se videoasistirana kirurgija dojke (VABS) za liječenje dobroćudnih i zloćudnih bolesti dojke. Prema studijama koje su provedene uglavnom u Japanu, ova je ...tehnika sigurna i lako se uči, a njezina je glavna prednost izvrstan kozmetski rezultat poslijeoperacijskog izgleda dojki koji se ne može postići standardnim kirurškim tehnikama. Cilj: Prikazati prvi slučaj videoasistirane kirurgije dojke u Hrvatskoj primijenjene u liječenju fibroadenoma dojke uz neposredno obostrano povećanje dojki. Prikaz bolesnice: Bolesnica u dobi od 39 godina primljena je u našu bolnicu radi elektivnog zahvata povećanja obiju dojki. Tom je prilikom upotrijebljena metoda videoasistirane ekstirpacije fibroadenoma kroz inframamarnu inciziju neposredno nakon koje je učinjeno obostrano povećanje dojki. Zaključak: VABS je izvediva uz očit kozmetski učinak i zbog tog postaje metoda izbora u kirurgiji dojke. Međutim, potrebno je steći daljnja iskustva u ovom području kako bismo adekvatnije mogli procijeniti ovu tehniku.
