Recognition of status is becoming a more and more important topic in private international law. New methods develop as case law of the CJEU and ECtHR strengthens the recognizability of a status ...acquired abroad. This development is also seen in Croatian legislation and is elaborated in the Croatian legal theory, notwithstanding the fact that the Croatian legal system was so far not in the focus of the CLEU’s or ECtHR’s case law. This report demonstrates the current state of play and recent developments concerning status recognition in Croatia.
Odreðivanje mjerodavnog prava za ugovor o ustupu tražbine složeno je jer zahtijeva odvojeno utvrðivanje mjerodavnog prava za tri različita odnosa koji se pojavljuju kod cesije. Mjerodavno pravo treba ...se odrediti za odnos izmeðu ustupitelja tražbine i primatelja tražbine, zatim za odnos izmeðu primatelja tražbine i dužnika te posebno za učinke ustupa prema trećima. U radu se analiziraju odredbe Uredbe Rim I o odreðivanju mjerodavnog prava za ugovor o ustupu, a u Uredbi nalazimo kolizijska pravila za prva dva odnosa, ali ne i za učinke ustupa prema trećima. Upravo taj treći odnos autorice detaljnije analiziraju problematizirajući pri tome situaciju u kojoj se cesija koristi kao način izigravanja vjerovnika u stečajnom postupku. Autorice zaključuju da bi se u takvom slučaju na učinke prema trećima trebalo primjenjivati pravo mjesta ustupiteljeva uobičajenog boravišta odnosno sjedišta ili da bi se, u slučaju primjene nekog drugog prava, vjerovnici trebali štititi pravilima neposredne primjene.
This article compares the public policy exception to free movement of goods, services, persons and capital (the four freedoms) with the public policy exception to free movement of judgments (the ...fifth freedom). A comparison is made on the basis of the following elements: types of public policy (domestic, international, purely international; European; substantive and procedural), restrictiveness of interpretation, variability, content, nature and the addressees of protection. The conclusion is that there is only one concept of public policy that varies from time to time and from Member State to Member State, although there are some differences in the operation of the uses in the two areas of public policy.
This paper analyses the issue of recognition of canon marriage (matrimonium) that has been concluded in the Vatican City State and also the effects of decisions of church courts on marriage in the ...Republic of Croatia. Firstly, the authors elaborate the issue of the status of the state and legal order of the Vatican City State, including its regulation of marriage. After the initial findings the question of recognition of marriage concluded in the Vatican City State in the Republic of Croatia is analysed. The conclusion in this aspect is that such a marriage is recognised in Croatia and its registration in the personal status record should be facilitated. In the following chapters the authors first analyse all the potentially relevant church courts’ decisions that concern canon marriage in the Vatican City State. Thereafter, they elaborate whether such decisions may be recognized in Croatia given the fact that church, and not state, courts decide on the issue. Given the specificities of the Vatican City State that are evidenced in the fact that those decisions have direct effect, the authors conclude that such decisions are to be generally differentiated from church courts’ decisions. Finally, the paper deals with the application of Art. 13/4 of the Agreement on legal issues between the Holy See and the Republic of Croatia that regulates how church decisions on marriage are given effect in Croatia. However, without further legislative steps, the courts cannot apply the rule. So far, such steps have not been taken and the concerned parties can only gain civil effects of cessation of marriage through civil courts.
U radu se analizira problematika priznanja ženidbe (matrimonium) te s njom povezanih crkvenih odluka nastalih u Državi Vatikanskog Grada u RH. Najprije se općenito razlaže državni status i pravni ...poredak Države Vatikanskog Grada, uključujući i ured strok signenje ženidbenog prava, te se zatim posebno raščlanjuju praktični i teorijski aspekti priznanja ženidbe sklopljene u toj državi kao braka u RH. Nakon analize svih potencijalno relevantnih crkvenih odluka koje općenito mogu doći u obzir vezano uz ženidbu, rad se bavi pitanjem odluka o ženidbi iz Države Vatikanskog Grada u RH. S tim u vezi posebno je analiziran i problem primjene čl. 13. st. 4. Ugovora izmed strok signu Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima koji se dotiče pitanja priznanja učinaka odluka crkvenih sudova u RH. Rad je doprinos raspravi o suodnosu kanonskog prava i svjetovnog (civilnog) pravnog poretka s fokusom na hrvatsko pravo.
The paper examines the Croatian case law where the 1971 Hague Convention on Traffic Accidents has been applied. Some relatively recent cases show that the Croatian Supreme Court applied the general ...conflict-of-laws rule on determining the law applicable to the non-contractual obligation of the Croatian Private International Law Act where it should have applied the 1971 Hague Convention. The most recent decisions from 2009 and 2013 indicate that, even after more than 40 years of application, the problem of basic understanding of the sources of private international law still exists. On the other hand, there are a number of decisions where the 1971 Hague Convention has been applied and in which some issues repeatedly arise. Most of them relate either to the application of Article 8 of the Hague Convention dealing with the scope of the applicable law or application of Article 4 of the Convention providing for exceptions to the main rule of the lex loci delicti commissi found in Article 3 of the Convention. The problematic decisions fall into the category of decisions applying the exceptions under Article 4 of the Convention. The decisions in which the court has applied Article 8 of the Convention show that Croatian courts have recognized the idea behind the provision (as explained in the Essén explanatory report), which was to give as wide a scope as possible to the applicable law.
Uobičajeno boravište ostavitelja ključan je pojam Uredbe o nasljeđivanju i za određivanje nadležnog suda i za određivanje mjerodavnog prava. Taj pojam nije definiran odredbama Uredbe, već su u ...njezinoj preambuli dane smjernice nadležnim tijelima za utvrđivanje uobičajenog boravišta. Nedostatak definicije te poveznice omogućuje njezinu fleksibilnost te ostvaruje važno načelo međunarodnog privatnog prava – načelo najuže veze. Istovremeno taj se nedostatak može očitovati u nepredvidljivosti te manipulaciji poveznicom s ciljem ostvarenja primjene povoljnijeg prava. U fokusu razmatranja ovoga rada jest određivanje uobičajenog boravišta ostavitelja za potrebe Uredbe o nasljeđivanju. Ključna razmatranja odnose se na pitanje koliko praksa Suda EU-a razvijena u drugim područjima međunarodnog privatnog prava može biti primijenjena u kontekstu Uredbe o nasljeđivanju, kako je Sud EU-a odredio uobičajeno boravište u svojoj praksi koja se odnosi na Uredbu o nasljeđivanju te kako hrvatski sudovi određuju tu poveznicu.
This article compares the public policy exception to free
movement of goods, services, persons and capital (the four freedoms)
with the public policy exception to free movement of judgments (the
...fifth freedom). A comparison is made on the basis of the following
elements: types of public policy (domestic, international, purely international;
European; substantive and procedural), restrictiveness of
interpretation, variability, content, nature and the addressees of protection.
The conclusion is that there is only one concept of public policy
that varies from time to time and from Member State to Member State,
although there are some differences in the operation of the uses in the
two areas of public policy.
U radu se analizira praksa hrvatskih sudova o primjeni Haške konvencije o pravu mjerodavnom za prometne nezgode na cestama iz 1971. U relativno recentnoj sudskoj praksi Vrhovnog suda opće kolizijsko ...pravilo za izvanugovornu odgovornost za štetu primjenjuje se umjesto Kon- vencije. Riječ je o presudama iz 2009. i 2013. godine koje ukazuju na to da čak i nakon 40 godi- na primjene postoji problem pri osnovnom razumijevanju izvora međunarodnog privatnog prava. Ipak, postoji niz odluka u kojima je Haška konvencije iz 1971 primijenjena. U toj praksi često su prisutna slična pravna pitanja. Većina njih se odnosi na primjenu članka 8. Konvencije koji uređuje polje primjene mjerodavnog prava ili na primjenu članka 4. Konvencije koji prop- isuje iznimku od glavnog pravila iz članka 3. Konvencije kojim se propisuje primjena lex loci delicti commissi. Problematična praksa odnosi se na primjenu iznimke iz članka 4. Konvencije. S druge strane, odluke u kojima se primjenjuje članak 8. Konvencije ukazuju na to da su hr- vatski sudovi prepoznali ideju iza te odredbe kako je objašnjena u Essén izvješću, a to je vrlo široko polje primjene mjerodavnog prava na koje upućuje Konvencije.
PDF
