Strateški menadžment se može definirati kao umjetnost i znanost formuliranja, primjene i ocjene međuovisnih odluka koje omogućuju subjektu da postigne svoje ciljeve. Cilj strateškog poslovnog ...upravljanja je stvoriti stratešku i konkurentsku prednost u odnosu na druge organizacije. To se postiže oblikovanjem jasne vizije, misije i ciljeva organizacije u dugoročnoj vremenskoj perspektivi i primjenom strategija koje vode do postavljenog cilja. Strategije mogu uključivati strategije troškovnog vodstva, strategije razlikovanja ili diferencijacije i usmjeravanje na tržišne niše, kao i odluke o odabiru tržišta, strateških saveza, vertikalne integracije i/ili organskog rasta organizacije.Sve navedeno od važnosti je u poljoprivredi i proizvodnji hrane s obzirom na brojne i brze promjene u tehnologiji, tržištu i geopolitičkim odnosima. Liberalizacija tržišta, klimatske promjene, promjenjivost cijena poljoprivrednih proizvoda, repromaterijala i sektora energije i tehnološki napredak (biotehnologija, nanotehnologija) samo su neka od obilježja kompleksnosti suvremenog agrobiznisa. U obzir treba uzeti i važnost sigurne opskrbe stanovništva hranom, zadržavanje stanovništva u ruralnom prostoru i ukupni ruralni razvoj. Pretpostavka je da primjena strateškog upravljanja pozitivno utječe na rezultate poslovanja. Cilj je rada istražiti povezanost između teorije strateškog upravljanja u agrobiznisu i prakse te oblikovati smjernice za poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj. Iako je u Hrvatskoj u razdoblju od neovisnosti napisano i usvojeno mnoštvo strateških planova, rad se ne bavi procjenama strateških planova već strateškim upravljanjem i njegovoj važnosti na mikro razini (razina poljoprivrednih gospodarstava i poslovnih subjekata).
U ovom opservacijskom istraživanju proučavani su izravni i neizravni odnosi između sociodemografskih (dob, spol, životni partner, stupanj obrazovanja, prihodi i duljina liječenja), psiholoških ...(Hospital Anxiety and Depression Scale, HADS) čimbenika i stupnja zadovoljstva dobivenom bolničkom skrbi (EORTC INPATSAT32) u odraslih bolesnika s uznapredovalim rakom. Uzorak od 75 ispitanika prikupljen je u KBC-u Zagreb i KBC-u “Sestre milosrdnice” tijekom 2015. godine. Prona-đene su statistički negativne korelacije između HADS-a i stupnja obrazovanja na razini osnovne škole te između HADS-a i zadovoljstva liječnicima, medicinskim sestrama/tehničarima i organizacijom bolničke skrbi. Pronađena je umjerena do visoka statistički značajna pozitivna korelacija između stupnja obrazovanja na razini osnovne škole i svih oblika zadovoljstva bolničkom skrbi. Spol i stupanj obrazovanja su se pokazali kao značajni moderatori odnosa između HADS-a i zadovoljstva medicinskim sestrama/tehničarima. Nije utvrđen značajan medijatorski utjecaj sociodemografskih varijabla na povezanost između HADS-a i zadovoljstva bolničkom skrbi. Ispitanici muškog spola koji su emocionalno uznemireniji bili su zadovoljniji skrbi dobivenom od medicinskih sestara/tehničara. Ispitanici nižeg stupnja obrazovanja su bili manje emocionalno uznemireni i zadovoljniji skrbi dobivenom od medicinskih sestara,dok su ispitanici višeg stupnja obrazovanja bili emocionalno uznemireniji i manje zadovoljni skrbi dobivenom od medicinskih sestara.
PDF