The Costume of Stepan Trofimovich Vojvodić, Jasmina
Dostoevskiĭ i mirovai͡a︡ kulʹtura (Moscow, Russia : 2018),
06/2024
2 (26)
Journal Article
Odprti dostop
The article examines the costume of Stepan Trofimovich Verkhovensky, the main character of Fyodor Dostoevsky’s novel Demons. Unlike clothes, the costume is associated with theatricality, acting, and ...performing or with playing a role. During the novel Stepan Trofimovich “plays different roles” and Varvara Petrovna determines his costume. Other heroes from the novel are also costumed (especially the young generation or young “demons”), who play their roles on the stage of Skvoreshniki. Stepan Trofimovich sometimes accepts, sometimes renounces his role; he protests and withstands the costume intended for him. Analysing his behaviour and costume, the article concludes that Stepan Trofimovich, in the end of his life journey, frees himself from the role that was intended for him. In the very end he “stepped off the stage” of Skvoreshniki and found himself “naked” on the eternal path when he took off his “civil” and fake costume.
Interpretiramo roman Kdo je kriv? ruskega pisatelja Aleksandra Hercena. Posebna pozornost je posvećena poljubu kot erotemu ali osnovni čutni izkušnji interakcije med dvema osebama (Epštejn), s katero ...se prekoračijo meje intimnega prostora druge osebe. Analizirani so trije različni poljubi v romanu, ki spreminjajo potek dogajanja: poljub med Petrom Beltovom in Sofi (nasilni, ukradeni poljub), med Dimitrijem Kruciferskim in Glafiro Lvovno (nadomestni poljub) in poljub med Vladimirjem Beltovom in Ljubonko (resnični in »napačni« poljub). Vsi trije poljubi tudi vplivajo na usode glavnih junakov: Beltova, Kruciferskega in Ljubonke.
Proučavajući pojam neomita, kao suvremene inačice mitoloških koncepata u književnosti i kulturi, nametnula su se brojna pitanja. Zara Minc u svom je tekstu iz 1979. godine upozoravala na neomitološke ...romane ruskih simbolista, kada svijet umjetničkog teksta počinje sličiti mitu (Minc), a istaknuti proučavatelj mita Eleazar Meletinskij ukazao je na važnost novog mita u europskoj književnosti, misleći pritom na romane F. Kafke, J. Joycea, T. Manna i dr., jer proces mitologizacije nastaje kao posljedica razočaranja u ranije umjetničke, znanstvene i druge koncepte, ponajviše pozitivističke (Meletinskij). Vadim Rudnev u Rječniku kulture 20. stoljeća uvodi termin „neomitološke svijesti” kao glavne okosnice kulturnog mentaliteta novijeg doba. Neomitologizam je nastao kao reakcija na pozitivističku svijest 19. stoljeća, pa je gotovo sva književnost 20. stoljeća povezana s mitom, jer bježeći od racionalnog i znanstvenog (logos), stremi iracionalnom (mitos). Suvremena se književnost s jedne strane okreće izvorištu, početcima i postanku, a s druge je strane upućena na budućnost, na projiciranje kraja kao novog početka. Težište na kraju kao novom početku jedan je od osnovnih neomitoloških koncepata koji se obrađuju u ovom bloku i koji stoga i nosi naslov Pogled u budućnost. U suvremenoj kulturi, kako tvrdi Ahmetova, „mitološke predodžbe ne nestaju, nego se transformiraju i adaptiraju novoj kulturno-povijesnoj situaciji” (Ahmetova 10). Najvažniji koncept (neo)mita jest onaj o početku i kraju ili kozmogonijsko-eshatološki, koji podrazumijeva stvaranje (prijelaz iz kaos u kozmos) i razaranje (Strašni sud, Apokalipsa, prijelaz iz kozmosa u kaos). Kaos je univerzalno načelo i početak svakog mita i svake religije. Tek se iz kaosa kao polazne točke i ničega rađa kozmos koji teži uređenju i nekom obliku osmišljenog završetka, što ujedno znači da se svaka mitologija i religija u svojoj osnovi bave početkom i krajem. Dok je u mitovima središte interesa usmjereno na početak, na stvaranje svijeta, čime se tumači postojeći svijet, biblijska kozmogonija usredotočena je na kraj (vidi: Užarević). Središnji je fokus biblijskoga teksta stavljen na spasenje ljudskog roda. Svijet je stvoren prema određenim zakonitostima koje potvrđuje božanska instanca, posebice uz naglašavanje i ponavljanje „I vidje Bog da je dobro” (Biblija, Post. 1.1-1.31), što je legitimacija učinjenog. Biblijski tekst, gledajući u cjelini, nije usmjeren na prošlost, na samo stvaranje koje je pisano kao izvještaj (vidi: Biblija, Post. 1.1-2.4a) u Knjizi o postanku, nego na komunikaciju Boga s čovjekom i zapravo na Sudnji dan, čime se zapravo sumira pobjeda dobra nad zlom. Kraj se tako nameće kao težište religijske svijesti, upravo zato što je kraj ujedno i novi početak. Kraj stoga ne znači uništenje, on je nada u novi Kristov dolazak i zapravo svaki početak. Nije neobično da se koncept kraja održao i aktualizirao u suvremenoj kulturi koja vapi za nadom u mogući novi početak ili neku vrstu nove (utopijske) nade. Profaniranje, nerijetko ironiziranje i travestiranje sakralnog koncepta zapravo je u svojoj suštini blizak upravo apokaliptičnom težištu (u smislu nade u novi dolazak). Suvremeni (neomitološki) tekst koji je umnogome desakralizirao koncept kraja-početka ili smrti-uskrsnuća, kao možda najsnažniji mitologem postaje otkošten mit ili mitska struktura bez „mesa”, bez sakralnog uporišta, zadržavši pritom obilježje mitskog diskursa.
Interpretiramo roman Kdo je kriv? ruskega pisatelja Aleksandra Hercena. Posebna pozornost je posvečena poljubu kot erotemu ali osnovni čutni izkušnji interakcije med dvema osebama (Epštejn), s katero ...se prekoračijo meje intimnega prostora druge osebe. Analizirani so trije različni poljubi v romanu, ki spreminjajo potek dogajanja: poljub med Petrom Beltovom in Sofi (nasilni, ukradeni poljub), med Dimitrijem Kruciferskim in Glafiro Lvovno (nadomestni poljub) in poljub med Vladimirjem Beltovom in Ljubonko (resnični in »napačni« poljub). Vsi trije poljubi tudi vplivajo na usode glavnih junakov: Beltova, Kruciferskega in Ljubonke.
In this paper, we analyze chronotope (Bakhtin) in Sorokin’s novel The Blizzard (2010). District doctor Platon Ilyich Garin must reach the village of Dolgoye, and he travels with Perkhusha on his ...“scooter“. They travel from village Dolbeshino to village Dolgoye in winter, because doctor Garin carries a vaccine that will prevent the spread of a terrible disease “chernuha“. On the road they face obstacles (small pyramid, wolfs, snow drifts, dead giant). The novel can be read as a chronotope of the road. Besides the classic, travel heroes go in “other” spaces of hallucination and dreams that we call heterotopias (Foucault). Particularly important is Perkhusha’s last dream, which becomes his death. Perkhusha’s death explains the motto in the beginning of the text – four lines of Alexander Blok’s verse about soul’s departure to heaven. In the text we are following Foucault’s thesis on “other spaces” and Freud’s thesis on dreams as regression and wish fulfilment. Both heroes in Sorokin’s novel dream about the past and in the oneiric state, they fulfill wishes they can’t in the real state (cold – warm). In the conclusion, the text describes three space levels. The first space is a real space of travel from Dolbeshino village to Dolgoye village . The second space (heterotopia) is a space of hallucination and dreams, and, at last, the third space is an unknown space where doctor Garin goes (rescued by a few Chinese people) and where Perkhusha goes (he freezes and goes to the unknown space for living people). We called that third space “overheterotopia”.
In the pathogenesis of asthma, oxidative stress appears to play an important role and existence of an oxidant/antioxidant imbalance is evident. In this study the key markers of oxidative stress and ...lipid peroxidation in the pathogenesis of asthma in childhood in comparison to healthy subjects were investigated. Plasma marker of the lipid peroxidation: malondialdehyde (MDA), the erythrocytes antioxidative enzymes: glutathione peroxidase (GSH-Px), superoxide dismutase (SOD), glutathione reductase (GR) and cysteine-containing tripeptide glutathione (GSH) were evaluated by spectrophotometric methods using blood samples collected from 37 healthy children and 44 asthmatic patients. The GSH-Px activity was significantly lower in asthmatic children (3.99 +/- 1.0 IU/g Hb) than in healthy controls (4.61 +/- 1.3 IU/g Hb; p < 0.034). Significant difference in activity of the SOD, GR, and concentration of cysteine-containing tripeptide GSH was not confirmed (p > 0.05). Lower GSH-Px activity in children with controlled asthma showed deficient erythrocyte antioxidant defence and evidence of association between oxidative stress and asthma in childhood. Preserved activity of GR and SOD, together with concentration of GSH and MDA, still seems to be crucial in controlling antioxidant/oxidant balance of the disease.
PDF
