Objavljivanje u otvorenom pristupu (OA, od engl. open access ) danas je prevladavajući oblik komunikacije znanstvenih rezultata. Prema rezultatima ranijih istraživanja udio OA u ukupnom broju ...međunarodno vidljivih radova hrvatskih autora iznosi 74 %. Početkom 2023. godine provedena je anketa među korisnicima liste znanstvenici.hr da bi se ispitali stavovi i praksa hrvatskih autora u svezi s OA. Anketa je imala cilj sagledati razinu podrške objavljivanju u OA, prepoznavanje pozitivnih i negativnih aspekata, motivaciju za objavljivanje u OA, izvore financiranja te razloge sklonosti određenim OA izdavačima. Prikupljeno je 763 potpuno ispunjenih upitnika. Analiza rezultata pokazala je da 75 % ispitanika podržava objavljivanje u OA te prepoznaje prednosti koje to donosi znanstvenom istraživanju i obrazovnom procesu. Više od 80 % ispitanika slaže se da OA doprinosi bržoj distribuciji novih spoznaja te da radovi objavljeni u OA imaju veće čitateljstvo i vidljivost. S druge strane, gotovo trećina ispitanika smatra da OA povećava komercijalizaciju znanstvenog izdavaštva te da rastući broj objava smanjuje kvalitetu recenzentskog postupka. Kad je u pitanju odabir časopisa za objavljivanje, većini ispitanika kojima znanstveni časopisi predstavljaju najvažniji kanal komunikacije važniji su ugled časopisa i odjek u znanstvenoj zajednici nego otvoren pristup. Praksa OA časopisa koji objavljuju isključivo uz naplatu troškova objave izaziva najviše razilaženja u stavovima. Ispitanici s pozitivnim stavom objavljuju u takvim OA časopisima, poglavito zbog brzine recenziranja i objave. S druge strane, oni s negativnim stavom smatraju da je izdavačima OA časopisa koji naplaćuju objavu važnija zarada od kvalitete objavljenih članaka, navode da nemaju sredstva za plaćanje troškova objave ili ih ne žele plaćati jer se protive preprekama koje se postavljaju objavljivanju znanstvenih rezultata.
Open access (OA) publishing has become the dominant form of scientific communication. According to an earlier research, the share of OA in the total number of internationally visible papers by Croatian authors is 74 %. This study investigates the attitudes and publication practices of Croatian authors towards OA through a survey conducted among members of the znanstvenici.hr mailing list in early 2023. The survey aimed to determine their support for OA publishing, recognition of its positive and negative aspects, motives for choosing OA publishing, funding sources, and preferences for certain OA publishers. A total of 1,041 participants responded to the survey, with 763 fully completing the questionnaire. The majority of respondents (over 60 %) were active in the fields of sciences, social sciences, and engineering. Analysis of their publication output during the 2021–2022 period revealed that 43.6 % of respondents did not publish a single article in a Croatian journal, with the highest proportion (71 %) observed in the sciences. In contrast, 9.7 % did not publish in foreign journals, with 32 % of these respondents coming from the humanities. Among those who published in foreign journals, approximately 50 % published at least one paper in subscription journals, and the same proportion published in fully open access journals with article processing charge (APC) payments. One-fifth of the authors published their papers for free in fully open access journals, either through invitation or by utilizing coupons for free publication. Coupons were the most commonly used source for APC payments. The majority of respondents (75 %) expressed support for OA publishing and acknowledged its advantages in scientific research and the educational process. Over 80 % of respondents agreed that OA facilitates faster and more efficient dissemination of new knowledge, and increases readership, and enhances the visibility of research papers.
However, when selecting a journal for publication, respondents were primarily motivated by the journal’s reputation and impact rather than its open access status. Nearly one-third of the surveyed authors believed that OA increases the commercialization of scientific publishing and that the rising number of publications diminishes the quality of peer review. Attitudes towards publishing in fully open access journals operating exclusively with the APC financing model varied among respondents. Those with a positive attitude were motivated by the speed of peer review and publication process, while those with a negative attitude believed that publishers of APC-charging OA journals prioritize profit over the quality of published articles. Additionally, some respondents mentioned that they could not afford to pay APC, or chose not to pay due to their opposition to any obstacles hindering the publication of scientific results. The survey results indicate that Croatian authors, even when lacking sufficient means, are more inclined to pay publication costs rather than ensuring open access through archiving their papers in public digital repositories.
Među izdavačima koji isključivo izdaju časopise u otvorenom pristupu uz naplatu troškova objave najveći broj članaka objavljuje MDPI. Propulzivna poslovna politika ovog izdavača predmet je polemika ...na međunarodnoj razini, no broj radova koje objavljuju i koji su indeksirani u međunarodnim bibliografskim bazama nezaustavljivo raste. Tijekom 2021. godine u časopisima MDPI-ja objavljena je petina svih radova hrvatskih autora u časopisima indeksiranim u kolekciji WoSCC, odnosno trećina ukupno objavljenih radova u otvorenom pristupu. Prema dostupnim podatcima, više od 40 % tih radova proizašlo je iz projekata koje financiraju hrvatske ustanove, ali podatci o izvorima financiranja troškova objave nisu javno dostupni. Transparentni prikaz troškova i izvora financiranja objave radova koji bi se mogao osigurati putem nacionalne znanstvene bibliografije CROSBI bio bi koristan u planiranju aktivnosti nacionalnih financijskih tijela, ali i za uspješniju suradnju s izdavačima.
The purpose of this paper is to analyze the existing Croatian research information infrastructure and to outline a new model of the Croatian Current Research Information System (CroRIS), required for ...the systematical monitoring and evaluation of the research processes and output of the Croatian public research and higher education institutions, as well as for the increasing of their international visibility. Based on the results of the analysis of the existing research information infrastructure in Croatia, the general outline of the new CERIF-based CroRIS model is proposed. The analysis of the existing research information infrastructure showed that there are some functional parts which could be reused and/or used as a basis for the implementation of the proposed CroRIS model. The proposed model represents a concept which would allow a quality decision and science-policy making in Croatia.
Highly cited papers are among the most commonly used indicators for measuring scientific excellence. The primary purpose of this study is to determine characteristics of highly cited papers authored ...or co-authored by Croatian researchers and to identify patterns of their national and cross-national collaboration. The Clarivate Analytics Web of Science Core Collection was used for collecting data. Data were filtered for the highly cited papers published in the 2008-2018 period. Half of 428 identified highly cited papers were published in only 18 journals. The distribution across subject areas showed a strong domination of the fields of physics and clinical medicine. The median number of authors per average paper was 30,5, while the same value in the case of Croatian authors was 2. Only 4% of the analysed papers were authored by Croatian researchers only. The national inter-institutional collaboration was marginal and mainly visible through joined collaboration with foreign institutions. European institutions are most frequently found among the authors' addresses. For a small country on the scientific periphery, international cooperation is a prerequisite not only for the publication of highly cited papers but also for acquiring additional research experience in mainstream scientific teams.
The strategies for managing the health crisis triggered by
the COVID-19 pandemic differ from country to country,
but “there has never been such a rapid global collective effort
to fight one disease” ...(1). The scientific community respond-
ed to the crisis by extensive mobilization of all research re-
sources with an aim to shed light on the virus characteris-
tics, mechanisms of its transmission, clinical aspects of the
disease, and prevention and management strategies. The
number of articles arising from clinical studies and obser-
vations has so far multiplied at an unprecedented rate. The
largest number has been published in scientific journals,
which have responded to this epidemiological and infor-
mation crisis in accordance with their role in the transmis-
sion of new scientific information – quickly, openly, effec-
tively, and responsibly.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
U organizaciji Odjela za informacijske znanosti Sveučilištau Zadru i zagrebačkog Instituta Ruđer Bošković, uZadru se od 19. do 21. listopada održala 3. konferencija oznanstvenome izdavaštvu u ...kontekstu otvorene znanosti.Konferencija je okupila stotinjak sudionika, pretežito urednikai/ili članova uredništva hrvatskih znanstvenih i struč-nih časopisa, stručnjaka i studenata s područja informacijskihznanosti te knjižničara. Glavni je cilj ove konferencijerazgovarati i razmjenjivati iskustva o svim aspektima suvremeneznanstvene komunikacije i znanstvenoga izdavaš-tva, posebice onima koji proizlaze iz otvorenoga pristupa,kao i o promjenama u mjerenju znanstvene uspješnosti teuporabi novih pokazatelja u provođenju znanstvene politikena institucionalnoj i nacionalnoj razini.
Cilj. Cilj je ovoga rada prikazati mogućnosti visokoškolskih knjižnica u pripremi i izvedbi izbornih predmeta u nastavnim programima visokih učilišta.
Metoda. Prikazan je sadržaj i način izvođenja ...dvaju izbornih predmeta tematski vezanih uz podučavanje informacijske pismenosti studenata medicine koje je oblikovala Središnja medicinska knjižnica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i rezultati anketnoga ispitivanja studenata koji su pohađali jedan od opisanih kolegija.
Rezultati. Prepoznajući specifičnosti informacijskih potreba studenata medicine, Središnja medicinska knjižnica samostalno je oblikovala sadržaj i način izvođenja izbornih predmeta. Predmete su ocijenila i odobrila odgovarajuća tijela matične ustanove. U izvođenju kolegija, od kojih svaki traje 25 sati i pretežno se izvodi u obliku vježbi, sudjeluju knjižničari i nastavnici temeljnih i kliničkih predmeta. Nastavnike je odabrala i na suradnju pozvala Središnja medicinska knjižnica. Prema rezultatima anketnog ispitivanja velika većina studenata koji su pohađali nastavu jednog od izbornih predmeta Središnje medicinske knjižnice izrazila je zadovoljstvo programom izbornog predmeta i prezentacijom njegova sadržaja.
Praktična primjena. Izborni predmeti učinkovit su način na koji visokoškolske knjižnice mogu prenositi sadržaje koji podupiru informacijsku pismenost studenata i pripremaju ih za cjeloživotno učenje. Pritom je neophodna suradnja knjižnice s nastavnicima matične ustanove. Primjer opisan u radu može biti poticaj drugim hrvatskim visokoškolskim knjižnicama za sličan pristup informacijskom opismenjavanju studenata.
PDF
