Rogač (Ceratonia siliqua L.) je višegodišnja mahunasta zimzelena vrsta rasprostranjena u mediteranskom obalnom području, a iz ekonomskih i ekoloških razloga smatra se važnom komponentom vegetacije ...tog područja. U proizvodnji prehrambenih proizvoda i stočne hrane koriste se dva dijela mahune rogača: pulpa i sjemenke. U ovom su radu ispitani sljedeći parametri: karakteristike sušenja, tekstura i mikromorfološka obilježja mahuna rogača. Upotrijebljeni su uzorci cijelih mahuna, dijelova mahuna i sjemenki rogača. Rezultati sušenja i aproksimacije eksperimentalno dobivenih podataka matematičkim modelima pokazuju da se sjemenke rogača suše sporije od dijelova mahune ili cijele mahune. Analizom teksture utvrđeno je da je maksimalna sila kompresije ovisila o dijelu mahune na kojem su provedeni kompresijski testovi. Najveću kompresijsku silu imale su sjemenke rogača, zatim peteljka, vrh i središte mahune. Razlike u karakteristikama sušenja i teksturi sjemenki, dijelova mahuna i cijelih mahuna objašnjene su njihovim mikromorfološkim obilježjima. Za daljnju preradu (npr. mljevenje, sušenje, proizvodnju karuba gume ili primjenu u prehrambenim proizvodima i stočnoj hrani) važno je odrediti brzinu sušenja, maksimalnu silu kompresije i mikromorfološka obilježja rogača.
U istraživanju provedenom u razdoblju 2005./2006. ispitivana je zastupljenost lovora (Laurus nobilis L.) na području Opatije. Istraživano područje podijeljeno je na 4 zone, unutar kojih je provedeno ...ispitivanje na ukupno 24 lokacije. Terenskim ispitivanjem utvrđena je brojnost lovora, granica visinske rasprostranjenosti lovora te su determinirani najvredniji primjerci lovora. Najveća brojnost stabala lovora, promjera većeg od 10 cm, zabilježena je u nenaseljenoj zoni. Granica visinske rasprostranjenosti lovora zabilježena je na nadmorskoj visini od 220 do 350 m. Unutar istraživanog područja zabilježena su tri najvrednija primjerka visine od 10 do 16 m i opsega od 57 do 155 cm. Dobiveni podaci mogu poslužiti kao baza za definiranje najugroženijih zona unutar ispitivanog područja, odnosno kao podloga za zaštitu pojedinih najvrednijih primjeraka.
It is well-known that carob tree (Ceratonia siliqua L.) is not overspread in Croatian north Adriatic islands and coast. It is hardly possible to find spontaneous (not planted) trees of Ceratonia ...siliqua northern from the island of Dugi Otok and Zadar coast. During the first investigated year of research project TEUCLIC financed by Croatian Foundation for Science, we found the northernmost habitat of carob tree on the island of Mali Lošinj. This paper deals with the results of morphometric analysis of carob tree pods and seeds of Mali Lošinj population, compared with the same analysis of carob tree population of Drvenik Mali, island placed in middle-Dalmatian archipelago, in order to find the possible differences of most important morphological traits between these two relatively distant populations. After provided morphometric research the differences in length and thickness of carob pods between these two populations were not significant. However, the pods of carob trees of Mali Lošinj population had significantly smaller weight and smaller number of seeds per pod in the comparison with Drvenik Mali population. Also, width of carob pods of Mali Lošinj population was significantly smaller in the comparison with Drvanik Mali population, as well as weight and average number of seeds per pod. The carob seeds of Drvenik Mali population are significantly longer, wider and heavier in the comparison with the Mali Lošinj population, in spite of the fact that the seeds of population of Mali Lošinj were significantly thicker in the comparison with seeds of Drvenik Mali population. The differences between these morphometric traits cannot be explained by environmental conditions. Differences in morphometric traits of carob pods and seeds between these two populations are primarily caused by genetic factors, which have to be confirmed by the analysis of genomic DNA isolated from the leaves.
U prirodi je ugrožen velik broj biljnih vrsta od kojih mnoge imaju važnost u hortikulturi odnosno općenito proizvodnji usjeva. Ukoliko je razlog ugroženosti biljne vrste eksploatacija u ekonomske ...svrhe, oblik njene zaštite bio bi i komercijalni uzgoj. Jedna od samoniklih ukrasnih biljaka koja se kod nas, iako je zakonom zaštićena, u prirodi iskorištava za potrebe cvjećarstva je širokolisna veprina (Ruscus hypoglossum L.). Premda se radi o vrlo dekorativnoj vrsti, njena primjena kao vrste za rez ali i za sadnju na gradske zelene površine kod nas je onemogućena, između ostalog, i nepostojanjem domaće proizvodnje. Upravo je iz ovih razloga pokrenut projekt zaštite širokolisne veprine njenim uvođenjem u komercijalni uzgoj. U radu će stoga biti obrađeni aspekti zaštite ugroženih samoniklih ukrasnih vrsta kroz uzgoj na primjeru širokolisne veprine.
Istraživanje sezonske varijabilnosti ploda i sjemena širokolisne veprine (Ruscus hypoglossum L.) provedeno je tijekom četiri godine u dvije kultivirane populacije, Rakov Potok kraj Samobora i ...Farmaceutski botanički vrt "Fran Kušan" u Zagrebu. Mjereni su dužina (D), širina (Š) i masa (m) ploda te sjemena, a zbog uvida u njihov oblik izračunat je omjer između dužine i širine ploda (sjemena). Najveći plodovi u populaciji Rakov Potok bili su 2004. godine (D = 19,14 mm, Š = 17,62, m = 1,22 g), a u populaciji Farmaceutski botanički vrt 2005. godine (D = 12,58 mm; Š = 11,59 mm; m = 0,79 g). Prosječan broj sjemenki u plodu iznosio je u populaciji Rakov Potok od 1,51 do 1,64, a u populaciji Farmaceutski botanički vrt od 1,33 do 1,64. Najmanje varijabilna značajka bila je omjer između dužine i širine ploda, tj. oblik ploda. Premda je masa ploda bila najvarijabilnija značajka ona se tijekom četiri godine relativno malo mijenjala unutar obje istraživane populacije. Rezultati istraživanja pokazuju da se može očekivati uspješna selekcija jedinki i/ili populacija širokolisne veprine s obzirom na oblik i veličinu ploda.
Mnogostruka je uloga ukrasnog bilja u interijerima, a odabir vrsta je
prilično ograničen zbog ekoloških datosti te mogućnosti održavanja i njege. Taj problem posebno je izražen kod javnih prostora ...kao što su hotelsko-ugostiteljski objekti gdje se bilje koristi prvenstveno za dekoraciju, a mogućnosti njege i održavanja su znatno otežani zbog nazočnosti korisnika samog prostora. Cilj rada bio je istražiti koje su biljne vrste najčešće zastupljene u interijerima odabranih hotelsko-ugostiteljskih objekata različitih kategorija, procijeniti stanje ukrasnog bilja s obzirom na uvjete rasta te procijeniti ukupan
estetski dojam biljaka. Hotelsko-ugostiteljski objekti, s područja grada Zadra, obuhvaćeni ovim istraživanjem bila su dva hotela različitih kategorija (3* i 4*), kafić i ugostiteljski sadržaji unutar jednog turističkog kompleksa – restoran, kasino i recepcija).
Nakon provedene inventarizacije i obrade podataka utvrđeno je da je od biljnih vrsta najzastupljenija vrsta Ficus benjamina koja se pokazala i kao najotpornija. Također, u novije vrijeme dolazi do smanjenja upotrebe određenih biljnih vrsta koje se zamjenjuju
'modernijim' biljkama što upućuje da je uređenje interijera biljem podložno modi. Uvjeti rasta za ukrasno bilje različiti su od objekta do objekta, a kao najlošiji pokazali su se u kafiću. Biljke imaju u
većini prostora različite prostorne funkcije i uglavnom se vodilo računa o ukupnom estetskom dojmu koji ostavljaju.
In Croatia, two indigenous species of the genus Berberis L. occur: common barberry (B. vulgaris
L.) and Croatian barberry (B. croatica Horvat), endemic to the Balkano-Illyric region. As a ...contribution
to the chemotaxonomy of the two species, differences of their RP-HPLC chromatograms were investigated.
A HPLC method combined with Unweighted Pair Group Method with Arithmetic means (UPGMA)
was developed for species differentiation and compared to several previously described procedures
for the differentiation of other species. The results indicate that common and Croatian barberry are closely
related species, but can be differentiated according to their HPLC fingerprints under appropriate chromatographic
conditions and selection of clustering variables. Generally, the amount of berberine was higher
in samples obtained from B. vulgaris than from B. croatica.
Ispitivanje utjecaja daminozida (Alar 85) različitih koncentracija na rast i cvatnju vrste Solidago x hybrida cv. Goldwedel, uzgojene iz terminalnih i subterminalnih reznica, provedena su tijekom ...dvije vegetacijske godine. Visina stabljike i broj cvatova po biljci mjerene su varijable kojima se ocjenjuje potencijal biljke kao cvatuće lončanice. Istraživanja su pokazala da različita koncentracija daminozida najizraženije djeluje na tvorbu cvatova. Biljke uzgojene iz subterminalnih reznica nižeg su rasta za 22% u odnosu prema biljkama uzgojenim iz terminalnih reznica. Primjena Alara 85 kao retardanta nije znatnije djelovala na skraćivanja stabljike, a kod subterminalnih reznica izazvano je i negativno djelovanje. Pozitivan utjecaj Alara na povećanje promjera biljke utvrđen je pri primjeni 0.4%-tne koncentracije.
Rezultati ukazuju na mogućnost uzgoja trajnice Solidago x hybrida cv. Goldwedel kao lonËanice i bez upotrebe daminozida.
Tijekom tri vegetacijske sezone praćen je utjecaj duljine dana, regulatora rasta i gnojidbe na visinu, promjer biljaka, broj pupova i broj cvatova kod vrste Aster novi-belgii L. ˝Mary Ballard˝ u ...cilju utvrđivanja mogućnosti kasnoljetnog uzgoja zvjezdana kao cvatuće lončanice. Ukupan broj pupova i cvatnih glavica bio je 20% veći pod prirodnom duljinom dana u usporedbi s biljkama uzgajanim uz skraćene duljine dana. Dinamika otvaranja pupova kod glatkolisnog zvjezdana bila je intenzivnija pod uvjetima prirodne duljine dana. Usporedbom prosječenog broja otvorenih cvatova po biljci uzgajanih pod različitim fotoperiodičkim uvjetima utvrđen je znatno veći broj otvorenih cvatova uzgajanih uz skraćenje duljine dana. Folijarna aplikacija daminozida pokazala se djelotvornom u inhibiranju visinskog rasta zvjezdana i to do 10%. Promjer biljke nije se znatno mijenjao uslijed utjecaja daminozida, osim u drugoj godini kad je do.lo do smanjenja do 25%. Aplikacija daminozida rezultirala je povećanim brojem pupova u svim varijantama pokusa. U sve tri ispitivane godine utvrđeno je značajno vi.e cvatova kod gnojenih biljaka u usporedbi s negnojenim biljkama uz iznimku biljaka uzgajanih uz prirodnu duljinu dana prve godine pokusa.
PDF
