Predmet rada je odnos državljanstva i nacionalne pripadnosti u Kraljevini SHS/Jugoslaviji u razdoblju od osnivanja države 1918. godine pa sve do njezina poraza u travanjskom ratu 1941. godine. ...Osnovno je metodološko polazište istraživanja Tillyjeva klasifikacija prema kojoj postoje četiri osnovna tipa veze izmeðu državljanstva i nacionalne pripadnosti: isključujući izvorni, isključujući naučeni, uključujući izvorni i uključujući naučeni tip. Autor je u radu utvrdio da je u Kraljevini uspostavljen isključujući izvorni tip državljanstva koji s obzirom na primarno privilegiranje Srba, Hrvata i Slovenaca te u drugom stupnju i ostalih Slavena naziva isključujućim dvostupanjskim izvornim modelom. Autor takoðer ističe i postojanje odreðenih korekcija tog modela u pogledu isključivosti i izvornosti. Rad se u velikoj mjeri temelji na istraživanju arhivskoga gradiva dostupnog u Hrvatskom državnom arhivu.
Predmet rada su socijalne i ekonomske odredbe u pravnom poretku Banovine Hrvatske. Riječ je o odredbama koje su tijekom postojanja Banovine Hrvatske donosile državne i banovinske vlasti s ciljem ...rješavanja odnosno ublažavanja posljedica tadašnje društvene i ekonomske krize. Konkretno, radilo se o propisima kojima su pojedinim društvenim skupinama dane odredene materijalne potpore, zatim o Uredbi o zaštiti seljačkog posjeda od ovrhe, propisima kojima su uspostavljeni nadzor i kontrola cijena, interventni i prinudni otkup te su propisana i neka druga ograničenja poslovanja. Na temelju analizirane grade, autor je zaključio da je normativna djelatnost u sferi socijalnih i ekonomskih odnosa odražavala politiku državnog intervencionizma te je ujedno bila odraz promijenjenih shvaćanja o položaju građanina u pravnom poretku. U osnovi je bila riječ o većem uzimanju u obzir interesa zajednice na štetu partikularnih interesa i prava pojedinaca.
Osnovni cilj rada je izložiti problematiku utvrđivanja državljanstva u Hrvatskoj i Slavoniji u razdoblju od proglašenja Oktroiranog ustava do stupanja na snagu Zakona o stjecanju i gubitku ugarskog ...državljanstva, 1880. godine. U prvom dijelu ukratko se izlaže razvoj državljanstva od 1849. do 1880. godine. U nastavku se analiziraju nedostaci državljanskog prava s obzirom na utvrđivanje državljanstva, obrazlaže se teza o općinskoj pripadnosti kao osnovnom načinu utvrđivanja državljanstva i izlaže se problematika osoba nepoznate općinske pripadnosti.
Predmet su rada funkcije odjelnih predstojnika u Zemaljskoj vladi za Hrvatsku i Slavoniju u razdoblju od osnivanja Zemaljske vlade 1869. godine pa sve do raspada Austro-Ugarske Monarhije 1918. ...godine. U sklopu istraživanja, analiziran je relevantan normativni okvir te personalne promjene na funkcijama odjelnih predstojnika. Autor je u radu pokazao da je kod funkcija odjelnih predstojnika riječ o funkcijama kod kojih su se ispreplitali elementi upravne i dužnosničke funkcije. Pri tome je naglasio da je dužnosnički element naročito vidljiv kod funkcije odjelnog predstojnika za unutarnju upravu koji je ujedno bio i zamjenik bana.
The functions of heads of departments in the Provincial Government for Croatia-Slavonia in the period from formation of the Government in 1869 until dissolution of the Austro-Hungarian Monarhcy in 1918 are dealt with in this paper. The author has analyzed relevant legal regulations and personal changes in the positions of heads of departments. The author has pointed out that the functions of heads of departments were marked by the interweaving of administrative and political elements so the functions can not be defined purely as only administrative. Moreover, the author has specifically emphasized that the political element was mostly evident in relation to the function of head of department of internal affairs who parallelly in specific cases acted as deputy of the Croatian Ban.
The paper analyses the new regulation of citizens’ rights in the Republic of Croatia established in the early 1990s. As part of the paper, a brief overview of the regulation of citizens’ rights in ...Croatia on the eve of democratic changes has been given. The author elaborates on the arrangement of citizens’ rights according to the Constitution of the Republic of Croatia of 1990 and the regulation of citizens’ rights in the period from the adoption of the Constitution until the declaration of independence on 8 October 1991. In addition, the author analyses the regulations on citizens’ rights since 8 October 1991 and the rules on citizens’ rights enacted after the declaration of independence. The main conclusion of the paper is that in the early 1990s, there was a significant break with the tradition in the direction of stronger emphasis on the individual position of a citizen and the protection of their rights. Similarly, the author points out that the transition to a new model of regulation of citizens’ rights was hindered by wartime circumstances and the restrictions on citizens’ rights that were introduced as a result of those circumstances.
In the paper the author analyzed the citizenship norms in the Croatian-Slavonian area in the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes in the period from the formation of the state in 1918 to the first ...Citizenship Law of the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, which entered into force on 1 November 1928. Based on practical examples the author analyzed the relevance of various groups of norms in citizenship cases. In doing so, the author analyzed the concept of Croatian-Slavonian citizenship law in the new state, further application of abolished norms in administrative practice and application of Serbian citizenship law and other norms in the Croatian-Slavonian area. Based on the analyzed sources the author pointed out the competition of various norms and concluded that the normative complexity significantly complicated the process of standardization of citizenship law in the Croatian-Slavonian area. In addition, the author argues for a reformulation of the current understanding of the citizenship setting, which presupposes initial validity of citizenship norms enacted before 1 December of 1918 and their gradual change with new citizenship norms enacted over the following ten years. Instead, the author argues that this was only dominant practice, which was in a number of cases faced with other normativities that represented competitive solutions.
Predmet rada je koncept građanina u hrvatskom i jugoslavenskom ustavnom poretku od 1944. do 1990. godine. U radu se stoga analiziraju najznačajniji ustavni akti kojima je reguliran položaj građanina ...počevši od ustavnih akata koje su jugoslavenske i hrvatske vlasti donijele pred kraj Drugog svjetskog rata te neposredno nakon Rata. Zatim se analiziraju savezni i republički ustavni zakon iz 1953. godine, savezni i republički ustav iz 1963. godine te savezni i republički ustav iz 1974. godine. Autor je u radu pokazao da je u ustavnim aktima koncept građanina oblikovan sukladno načelima socijalizma što je učinjeno postupnim napuštanjem individualističke koncepcije građanina, snažnim naglašavanjem klasne terminologije te naglašavanjem interesa zajednice u odnosu prema interesima pojedinaca. Uz navedeno, autor ističe da je u ustavnim aktima, ponajviše onim donesenim pred kraj Drugog svjetskog rata i neposredno nakon njega kao i ustavima iz 1974., uz klasnu dimenziju, snažno naglašeno i načelo nacionalne ravnopravnosti građana.
The author analyses the relations between state authority and the Croatian Peasant Party with its para-state structures in the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes/Yugoslavia. Contrary to the ...significant corpus of the literature on the topic, the author argues that there is still room for research about the relations between state authority and the Croatian Peasant Party and its para-state structures from normativity perspective. The starting point of the research is an argument that the Croatian Peasant Party and its para-state structures formed specific normative order that coexisted with the state normative order within the same social space. The important features analysed are interconnections between these two normative orders and possible implications of multinormativity on state authority and on the HSS and its para-state organizations.
Autori su u radu propitali dosege i ograničenja načela kontinuiteta državljanstva u hrvatskom pravnom poretku od završetka Drugog svjetskog rata pa sve do današnjih dana. U radu su stoga posebno ...analizirane promjene do kojih je došlo neposredno nakon Drugog svjetskog rata te stupanjem na snagu Zakona o hrvatskom državljanstvu 8. listopada 1991. godine. Na temelju provedene analize, autori su pokazali da je načelo kontinuiteta bilo važno načelo državljanskog prava u analiziranim razdobljima. Pored navedenog, autori su ukazali i na bitna ograničenja dosega tog načela.
In the paper the authors questioned significance and limits of the principle of continuity of
citizenship in the Croatian legal order in the period from the aftermath of the Second World War
until nowadays. The authors especially analyzed changes immediately after the Second World
War and after the Croatian Citizenship Act of 1991 entered into force. Based on the analysis, the
authors pointed out that the principle of continuity of citizenship was an important rule that secured
continuity of citizenship corpus during the analized period. On the other hand, the authors also
pointed out important limits of that principle.
U radu se analizira primjena mirovnih ugovora koje je Kraljevina SHS sklopila s Austrijom i Mađarskom nakon Prvog svjetskog rata i to u dijelu u kojem se oni odnose na državljanstvo. U obradi teme ...autor je koristio relevantnu literaturu, propise, ali i značajnu arhivsku građu dostupnu u fondu Pokrajinske uprave za Hrvatsku i Slavoniju, fondu velikog župana Zagrebačke oblasti te Zbirku personalija Banovine Hrvatske koja sadrži na stotine dosjea, od kojih se neki odnose i na slučajeve primjene mirovnih ugovora. Autor u radu ukazuje na specifičnosti primjene mirovnih ugovora te na značajnu prisutnost nacionalnog kriterija prilikom postupanja. Nadalje, autor je u radu pokazao da su opcijom na temelju nacionalne pripadnosti, državljanstvo stekli i neki stranci koji nisu izvorno bili Hrvati, Slovenci i Srbi, nego su to postali protekom vremena kroz proces akulturacije, dok su značajnih poteškoća prilikom stjecanja državljanstva mogli imati naročito Židovi.
The paper aims to provide insight into application of peace treaties that the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes reached with Austria and Hungary after the First World War. The author specifically analyses the regulations about citizenship status. In the research, the author used relevant literature, regulations and important archival sources, namely fund of Provincial Government of Croatia-Slavonia, fund of great prefect of Zagreb region and Collection of personal files of Banovina of Croatia, with some important files relevant for application of peace treaties. In the paper, the author analyzes some specific aspects of application of peace treaties, especially importance of ethnic criteria in procedures. In addition, the author points out that in some options based on nationality, authorities of the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes recognized as citizens persons who were not originally Croats, Serbs or Slovenes but who gained such characteristic through process of acculturation while Jews could face significant problems in acquisition of citizenship.
PDF
