Članak se bavi počecima osnutka Moderne galerije u Zagrebu i stvaranja njenog fundusa. Preispituju se uvriježeni podaci o prva tri djela za zbirku, slici Pred vratima smrti Mirka Račkoga, skulpturi ...Timor Dei Ivana Meštrovića i reljefu Isus i Marija Magdalena Františeka Bíleka, te se na osnovi arhivskoga gradiva i kataloga izložaba Društva umjetnosti predlaže preciznija kronologija i slijed okolnosti njihove nabave. Djela Meštrovića i Račkoga danas su u stalnom postavu Gliptoteke HAZU, odnosno Moderne galerije, dok je Bílekov drveni reljef u vlasništvu Moderne galerije, na temelju Ugovora između dviju ustanova, pohranjen u depou Gliptoteke HAZU.
U članku se na temelju dosad neistraženoga gradiva pohranjenoga u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu prvi put donosi detaljna povijest gradnje i prenamjene zgrade podignute u formi stiliziranoga ...antičkog hrama u sklopu zagrebačkog kompleksa srednjih škola 1895. godine, čiji je idejni začetnik Izidor Kršnjavi. Prati se geneza forme i funkcije ove građevine od prvih zamisli do prenamjene već gotovog projekta muzeja sadrenih odljeva antičke skulpture u gimnastičku dvoranu – gombaonu. Autorice na temelju istraživanja sačuvanih nacrta i podataka o izgradnji ujedno rasvjetljavaju atribuciju gombaone.
Austrijski slikari tijekom 19. stoljeća putuju Dalmacijom i bilježe za njih egzotične krajolike s ostacima antičkoga graditeljstva, mediteranskim raslinjem i neobičnom kulturom. Pritom se u njihovim ...prikazima isprepliću žanrovi, od dokumentarno-topografskog bilježenja veduta do slobodnije interpretacije doživljaja krajolika, što se uklapa u stilsku raznolikost epohe. Emil Jakob Schindler (1842. – 1892.) prvi put dolazi u Dalmaciju 1874. na poticaj bečkog industrijalca baruna Friedricha von Lichtenberga, za kojega je trebao naslikati dvije slike s motivima mediteranskog krajolika. Tijekom njegova dužeg putovanja zimi 1887./1888. godine nastaju brojni crteži i skice uglavnom s motivima Dubrovnika i njegove okolice, koje je poslije prenio na platna velikog formata u svom bečkom atelijeru. Treći put Schindler dolazi u Dalmaciju 1890. godine kada nastaju brojni motivi kao svojevrsni predlošci za ilustracije enciklopedijskog izdanja Austro-Ugarska Monarhija u riječi i slici, koje je pokrenuo kraljević Rudolf, te se po njemu kolokvijalno naziva Kronprinzenwerk. Schindler je obišao gotovo cijelu jadransku obalu od Brijuna i Kvarnerskih otoka do Boke kotorske, a njegovi brojni crteži, akvarelne i uljane skice, ulja na platnu i dnevničke zabilješke, dragocjeno su svjedočanstvo doživljaja krajolika koji ga je inspirirao svojim motivima i potaknuo na nove slikarske izazove.
Glavna zgrada Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu građena je u različitim etapama od 1895. do 1957. godine. U članku se prvi put detaljno analiziraju sve faze gradnje, počevši od Umjetničkih ...atelijera koje je 1895. projektirao Herman Bollé, dograđenih za potrebe Više škole za umjetnost i umjetni obrt po nacrtima Victora Grossa 1907. godine. Prema projektu Ćirila Metoda Ivekovića sklopu je 1921. prigrađena dvokatnica s visokom mansardom, a kao posljednja velika intervencija uslijedila je trokatna dogradnja 1957. godine prema projektu Ive Geršića. Sveukupno pet objekata različitih autora i razdoblja gradnje čini današnji jedinstveni arhitektonski sklop. Osim arhitekata projektanata, u članku se spominju i graditelji izvođači, Kuno Waidmann, Pilar, Mally & Bauda, Josip Dubsky, Wutte i Mihok. Navode se i interpretiraju i nerealizirani planovi i nacrti koje su izradili arhitekti Viktor Kovačić i Hugo Ehrlich (1908., atribucija), Rudolf Lubynski (1912.) te Srećko Florschütz (1914.). Tijekom prvih šezdesetak godina, od kraja 19. do sredine 20. stoljeća planirana je i izgrađena središnja zgrada u dvorištu Ilice 85, a u njezinoj su arhitektonskoj koncepciji i realizaciji sudjelovali tada najpriznatiji hrvatski arhitekti i graditelji.
The Zagreb Green Horseshoe, or Zelena potkova in Croatian, is an original urban evocation of the Ringstraße in Vienna that represents an effort to create a characteristic urban space during the era ...of Historicism. This distinctive 19th century urban project provided an appropriate setting for monuments and sculptural decoration. Squares, parks and main streets thus became a stage where contemporaries encountered monuments to personalities whose memory was to be preserved. The evocation of historical figures as a part of the collective memory is one of the fundamental ideas behind erecting monuments in any public place. Zagreb, as a national metropolis, favoured monuments dedicated to persons who recalled the nation’s glorious past and to highly regarded individuals, artists and poets. This paper focuses on thirteen monuments that were erected from 1866 to 1914 in this model part of the city and discusses issues related to the clients, the artists and the individuals to whom they were dedicated. The monuments that extend along the Zelena potkova can match the monuments on the Ringstraße, both examples are part of a common heritage from the reign of Franz Joseph I of Austria.
The Zagreb Green Horseshoe, or Zelena potkova in Croatian, is an original urban evocation of the Ringstraße in Vienna that represents an effort to create a characteristic urban space during the era ...of Historicism. This distinctive 19th century urban project provided an appropriate setting for monuments and sculptural decoration. Squares, parks and main streets thus became a stage where contemporaries encountered monuments to personalities whose memory was to be preserved. The evocation of historical figures as a part of the collective memory is one of the fundamental ideas behind erecting monuments in any public place. Zagreb, as a national metropolis, favoured monuments dedicated to persons who recalled the nation's glorious past and to highly regarded individuals, artists and poets. This paper focuses on thirteen monuments that were erected from 1866 to 1914 in this model part of the city and discusses issues related to the clients, the artists and the individuals to whom they were dedicated. The monuments that extend along the Zelena potkova can match the monuments on the Ringstraße, both examples are part of a common heritage from the reign of Franz Joseph I of Austria.
Nastavljajući se na radove Vere Kružić Uchytil i Olge Maruševski, koje su se bavile prvim nastupima hrvatskih umjetnika na izložbama u razdoblju prijelaza 19. u 20. stoljeće, članak na temelju novoga ...metodološkog interdisciplinarnog pristupa razvijenog projektom Artnet – Modern and Contemporary Artists Practices of the 20th and 21st Century donosi mrežnu analizu nastupa hrvatskih umjetnika na šest ključnih izložaba održanih u posljednjem desetljeću 19. stoljeća u Zagrebu, Budimpešti, Kopenhagenu, Sankt Peterburgu i Parizu. Naročita je pozornost pridana dosada nedovoljno poznatim izložbama u Kopenhagenu i Sankt Peterburgu o kojima se na temelju istraživanja arhivskoga gradiva prvi put donose novi podatci vezani uz organizaciju i nastup hrvatskih umjetnika.
PDF
