Cilj ovog istraživanja je proširiti
dosadašnje spoznaje o međuovisnosti funkcioniranja financijskog i realnog sektora
u hrvatskoj ekonomiji. U tu se svrhu istražuje dinamika promjena financijskog
...položaja i financijskih rezultata njihovih ključnih sastavnica, tj. poduzeća i
banaka. U usporedbi s ranijim istraživanjima prošireni su aspekti analiziranja
i vremenski horizont analize, detaljnije se razmatra recesijsko razdoblje
hrvatskog gospodarstva, a redefiniran je i obuhvat financijskih pokazatelja.
Usporedbe se provode na temelju omjera, indeksa rasta i odnosa osnovnih stavki
u okviru linearnih regresijskih modela te odabranih sektorskih financijskih
pokazatelja. Utvrđene su razlike u kretanju dijela kategorija uspješnosti i
financijskog položaja poduzeća i banaka u recesijskom razdoblju i prikazano
kako se pogoršava kvaliteta plasmana i s određenim pomakom profitabilnost
banaka u uvjetima pogoršanja pokazatelja likvidnosti i solventnosti poduzeća.
Nalazi istraživanja mogu pridonijeti boljem razumijevanju međuovisnosti
kretanja financijske i realne sfere ekonomije te spoznavanju potrebe da se, uz
makroekonomske indikatore, za pravovremeno prepoznavanje i otklanjanje
međusektorskih nesrazmjera, trebaju više koristiti komparativna sektorska
analiza agregiranih podataka i pokazatelja iz financijskih izvještaja.
The purpose of this research is to expand the present understanding of the interdependence between the functioning of the financial sector and the real sector in the Croatian economy. To that effect, the dynamics of
changes in the financial position and the financial performance of their key components, i.e. companies and banks, are explored. Compared with previous research, the aspects and the time horizon of the analysis
are broadened, the recession period of the Croatian economy is considered more closely and the scope of financial indicators is redefined. Comparisons are made on the basis of the growth ratio index, as well as the relationship between the basic components of the linear regression model and the selected sectoral financial indicators. Differences were found in the movement of a part of the performance and financial position categories of enterprises and banks during the period
of recession and it was shown that the quality of placement and, to a certain degree, the banks’ profitability have been deteriorating in conditions of deterioration of liquidity and solvency indicators of the company. The findings of this research may contribute to a better understanding of the interdependence of the financial and real sector of
the economy and the recognition of the need for the greater use of comparative sectoral analysis of aggregated data and indicators from financial statements, along with macroeconomic indicators, for a timely recognition and elimination of cross-sectoral disparities.
Cilj je ovog istraživanja ispitati teorijske osnove konvergencije i utvrditidinamiku promjena ekonomskih performansi zemalja Europske unijeovisno o pripadnosti eurozoni. Svrha je dobiti nalaze o ...ostvarivanjurealne konvergencije i o promjenama ekonomskih performansi uuvjetima krize. Nalazi mogu biti relevantni za Hrvatsku koja od 1. 1.2023. postaje članica eurozone. Ekonomske performanse nacionalnihekonomija izražene su bruto domaćim proizvodom po stanovniku. Zautvrđivanje konvergencije primijenjeni su koncepti mjerenja: sigma,beta, gama i delta u razdoblju 2010. – 2019. godine. Identifikacijapromjena ekonomskih performansi u uvjetima krize provedenaje na temelju podataka za 2009. godinu i 2020. godinu. Rezultatiistraživanja sadržani su u identificiranim razlikama između definiranihskupina zemalja u ostvarivanju realne konvergencije u promatranomdesetogodišnjem razdoblju i u ostvarenim ekonomskim performansamau kriznim uvjetima.
The aim of this research is to investigate the theoretical foundationsof convergence and to determine the dynamics of changes in theeconomic performance of European Union countries dependingon their membership to the euro area. The purpose is to obtainfindings on achieving real convergence and on changes in economicperformance in times of crisis. The findings may be relevant for Croatia,which will become a member of the eurozone on 1 January 2023.Economic performance of national economies is expressed in grossdomestic product per capita. To determine convergence, the followingmeasurement concepts were used: sigma, beta, gamma, and delta in theperiod from 2010 to 2019. The identification of changes in economicperformance in crisis conditions was carried out based on data for 2009and 2020. The results of this research are contained in the identifieddifferences between the defined groups of countries in achieving realconvergence within the observed ten-year period and in the achievedeconomic performance in crisis conditions.
The aim of this research is to investigate the theoretical foundations of convergence and to determine the dynamics of changes in the economic performance of European Union countries depending on ...their membership to the euro area. The purpose is to obtain findings on achieving real convergence and on changes in economic performance in times of crisis. The findings may be relevant for Croatia, which will become a member of the eurozone on 1 January 2023. Economic performance of national economies is expressed in gross domestic product per capita. To determine convergence, the following measurement concepts were used: sigma, beta, gamma, and delta in the period from 2010 to 2019. The identification of changes in economic performance in crisis conditions was carried out based on data for 2009 and 2020. The results of this research are contained in the identified differences between the defined groups of countries in achieving real convergence within the observed ten-year period and in the achieved economic performance in crisis conditions.
Interest rates on corporate bank loans in Croatia are rarely discussed in terms of interdependence of the functioning between the financial and the real sectors of national economy.The aim of this ...paper is to expand knowledge of the level of interest rates on corporate loans in Croatia and their determinants, as well as of the relationship between interest rates and the pace of economic activity.For this purpose, interest rates and interest rate spreads in Croatia are compared to rates and spreads in selected European countries.The paper explores the correlation of interest rates with a variety of potential factors and compares the level of interest rates and spreads with an average growth rate of economic activity.It was found that interest rates on corporate loans in Croatia were approximately at the same average level of the selected countries within the analyzed period, whereas interest rate spreads were above the average of those countries.However, interest rates on corporate loans and interest rate spreads in the selected countries are significantly above the average of the Eurozone. In between interest rates on corporate loans and a part of the macroeconomic variables as well as the variables of the banking sectors of the analyzed countries, including Croatia, a strong connection within the correlation matrices is identified. Along with the high interest spreads,the second-lowest rate of economic growth is achieved in Croatia (after Hungary) within the analyzed period.
Cilj je ovog rada istražiti performanse nefinancijskih poduzeća hrvatskog gospodarstva s aspekta likvidnosti te identificirati razlike po toj osnovi između gospodarskih djelatnosti u razdoblju ...recesije. U tu se svrhu analizira razina i dinamika promjena odabranih pokazatelja. U obuhvat je uključeno prvih sedam djelatnosti prema ostvarenom udjelu u ukupnim prihodima ili ukupno zaposlenima u hrvatskom gospodarstvu, odnosno sektoru nefinancijskih poduzeća. Utvrđene su znatne razlike u razini i dinamici promjena analiziranih pokazatelja te njihova značajna pogoršanja u razdoblju recesije hrvatskog gospodarstva.
Identificirane su također sličnosti i razlike u jačini povezanosti sastavnica tih pokazatelja. U razdoblju recesije utvrđene su znatne razlike između gospodarskih djelatnosti u razini likvidnosti. Nalazi istraživanja mogu biti relevantni na makrorazini nositeljima regulacije i ekonomskih politika u spoznavanju promjena razine likvidnosti u hrvatskom gospodarstvu, što kao analitička podloga može pridonijeti pronalaženju mjera za poboljšanja na tom području.
The paper examines systemic risks affecting the financial stability in a small open economy. Its concrete expression in terms of examining relevant financial stability risks of Croatia represents the ...subject of the research. The objective of this paper is to expand the knowledge on systemic risk levels which might affect the financial stability of Croatia. As such, a scope of various financial stability risks for the national economy and key sectors is being defined including the state, households, companies and the banking sector. The international comparison focuses on the position of Croatia in the European Union in terms of observed risks. Research findings contained in the answers to posed research questions expand the knowledge on systemic risk levels relevant for the financial stability of Croatia and indicate the need for further research in this area. This particularly concerns the need to examine the connection between potential as well as already materialized risks and applied economic policies and the regulation of a single national economy.
ABSTRACT IN CROATIAN: Globalna je financijska i gospodarska kriza potaknula brojna teorijska i empirijska istrazivanja (ne)uskladenosti (dualitetu) izmedju financijskih i realnih sektora nacionalnih ...ekonomija. Istrazivanja pokazuju da su takve neuskladenosti jedan od kljucnih izvora rizika za financijsku (ne)stabilnost. Takav model ekonomskog rasta naziva se "financijskim kapitalizmom" ili "modelom rasta utemeljenom na deregulaciji financijskog sektora". U ovom se radu polazi od pretpostavke da takve strukturalne neuskladenosti postoje i u hrvatskoj nacionalnoj ekonomiji, te da su one posljedica financijalizacije. Istrazivanjem temeljnih makroekonomskih indikatora utvrduje se dualitet izmedju financijskog i realnog sektora hrvatske ekonomije i njegov utjecaj na makroekonomsku stabilnost Hrvatske. U ovom se radu sugerira nuznost osmisljavanja novog ekonomskog modela Hrvatske. // ABSTRACT IN ENGLISH: Global financial and economic crisis has initiated numerous theoretical and empirical research papers on dichotomy between financial and real sector of national economies. Research suggests that this dichotomy is one of the key risks regarding financial (in) stability. This paper builds on the assumption that such duality exists in the Croatian economy and is leading to various macroeconomic imbalances. This model of economic growth is known as "finance - dominated capitalism" or "growth model based on financial deregulation". An analysis of key macroeconomic indicators has determined a link between such a growth model and macroeconomic instability in Croatia. Authors suggest in the paper urgent need for reformulation of the existing growth model. Reprinted by permission of the Croatian Economics Association
Aktivne kamatne stope banaka ključna su determinanta financijskih rezultata, ekonomskog stanja i novčanih tokova poduzeća. Određujukonkurentsku poziciju poduzeća i utječu na ukupnu nacionalnu ...ekonomiju.Cilj je rada proširiti spoznaje o razini kamatnih stopa na kredite poduzećima te o ključnim determinantamanjihova formiranja. U tu je svrhu provedena usporedba kamatnih stopa na kredite poduzećimau Hrvatskoj i odabranim europskim zemljama te istraženokretanje kamatnih stopau kontekstu njihove povezanosti s različitim čimbenicima.Utvrđeno je da vrijednosti pojedinih varijabli za Hrvatsku znatnije odstupaju od izračunanih prosječnih vrijednostiza sve zemlje iz definiranog obuhvata.Između kamatnih stopa na kredite poduzećima i dijela makroekonomskih varijabli, kao i varijabli bankovnih sektorapromatranih zemalja, uključujući i Hrvatsku, u korelacijskim je matricama utvrđena jaka veza. Nalazi istraživanja mogu pridonijeti boljem razumijevanju povezanosti kretanja kamatnih stopa i različitih čimbenika te mogu biti korisni u osmišljavanju odgovarajućih promjena u regulaciji i ekonomskoj politci na području financijskog posredovanja.
U disertaciji se polazi od temeljne hipoteze da u hrvatskoj ekonomiji postoje deformacije i
neravnoteže koje se stvaraju i/ili održavaju u interakcijama bankovnog i realnog sektora. Cilj
je ...istraživanja identifikacijom deformacija i neravnoteža, kao i potencijalnih uzroka njihova
nastajanja, odnosno održanja, proširiti spoznaje o ograničenjima učinkovitog ekonomskog
utjecaja banaka na hrvatsko gospodarstvo i mogućnostima njihova otklanjanja. U ostvarivanju
tog cilja istražene su teorijske i empirijske osnove povezanosti financija i rasta, te provedeno
kvantitativno istraživanje indikatora monetarnih i realnih kretanja u Hrvatskoj u usporedbi s
odabranim zemljama u širem i užem obuhvatu. Izvršena je i usporedba financijskih rezultata i
ekonomskog stanja poduzeća i banaka u Hrvatskoj. Na temelju postavljenog konceptualnog
okvira i početnih nalaza istraživanja, identificirane su deformacije i/ili neravnoteže koje se
stvaraju i/ili održavaju u interakcijama bankovnog i realnog sektora u Hrvatskoj. Te se
deformacije i/ili neravnoteže odnose na: sektorske promjene u hrvatskom gospodarstvu i
povezano s tim na neuposlene resurse, ekonomski model utemeljen na potrošnji financiranoj
zaduživanjem, visoku nezaposlenost i nisku zaposlenost, problem odabrane tečajne politike,
neodgovarajuću sektorsku alokaciju bankovnih kredita, euroiziranost hrvatske ekonomije,
visinu kamatnih stopa na bankovne kredite, nelikvidnost hrvatskog gospodarstva,
disproporcije u ostvarivanju financijskih rezultata i ekonomskom stanju poduzeća i banaka,
disproporcije u izvozno-uvoznim aktivnostima, unutarnju i vanjsku neravnotežu, odnosno
problem dvostrukog deficita i povezano s tim javnog i inozemnog duga, te procikličnost
bankovnih rezerviranja za rizike. Istražena je povezanost tih deformacija i/ili neravnoteža s
potencijalnim uzrocima: monetarnom politikom, tržišnom i financijskom disciplinom i
upravljanjem rizicima, financijskim tržištima i institucijama, te regulacijom-strukturomkoncentracijom-
konkurencijom bankovnog sektora. Na temelju provedenog istraživanja,
sintetizirani su nalazi, potvrđena temeljna hipoteza, te iznesene mogućnosti otklanjanja
identificiranih deformacija i/ili neravnoteža.
This dissertation bases its hypothesis on the existence of deformities and imbalances in the
Croatian economy, which are generated and/or maintained in interactions between banking
and real sectors. The research aims at expanding knowledge on limitations of the efficient
banking economic impact on the Croatian economy by identifying deformities and
imbalances as well as potential causes of their occurrence and continuation and the
possibilities of their elimination. For the purpose of meeting this objective, theoretical and
empirical bases of financial-growth interconnection have been studies and quantitative
research of monetary and real trend indicators in Croatia in comparison to selected
neighbouring and wider region countries conducted. Companies and banks in Croatia have
been compared in terms of their financial results and economic situation. In line with the set
conceptual framework and initial research findings, deformities and/or imbalances generated
and/or maintained in interactions between banking and real sectors in Croatia have been
identified. These deformities and/or imbalances regard the following: sector changes in the
Croatian economy and connected unused resources, economic model based on debt funded
consumption, high unemployment and low employment, the issue of selected exchange rate
policy, inappropriate sector allocation of bank loans, euroization of the Croatian economy,
level of bank loans interest rate, insolvency of the Croatian economy, disproportions in
delivering financial results and economic position of companies and banks, disproportions in
export-import activities, internal and external imbalance i.e. the issue of double deficit and
related issue of public and foreign debt, as well as procyclicality of banking risk provisions.
The connection between these deformities and/or imbalances and potential causes has been
researched including: monetary policy, market and financial discipline, risk management,
financial markets and institutions as well as regulation-structure-concentration-competition
of the banking sector. Based on the research conducted, the findings have been synthesized,
the initial hypothesis confirmed and possibilities of eliminating identified deformities and/or
imbalances set forth.
Globalna je financijska i gospodarska kriza potaknula brojna teorijska
i empirijska istraživanja o (ne)usklađenosti (dualitetu) izmedju financijskih i
realnih sektora nacionalnih ekonomija. ...Istraživanja pokazuju da su takve
neusklađenosti jedan od ključnih izvora rizika za financijsku (ne)stabilnost.
Takav model ekonomskog rasta naziva se „financijskim kapitalizmom“ ili
„modelom rasta utemeljenom na deregulaciji financijskog sektora“. U ovom
se radu polazi od pretpostavke da takve strukturalne neusklađenosti postoje
i u hrvatskoj nacionalnoj ekonomiji, te da su one posljedica financijalizacije.
Istraživanjem temeljnih makroekonomskih indikatora utvrđuje se dualitet
izmedju financijskog i realnog sektora hrvatske ekonomije i njegov utjecaj
na makroekonomsku stabilnost Hrvatske. U ovom se radu sugerira nužnost
osmišljavanja novog ekonomskog modela Hrvatske.
PDF
