Dustfall Measurements in Primorsko-Goranska County, 1975-2008 Mićović, Vladimir (Teaching Institute of Public Health, Rijeka, Croatia); Alebić-Juretić, Ana (Teaching Institute of Public Health, Rijeka, Croatia); Matković, Nada (Teaching Institute of Public Health, Rijeka, Croatia) ...
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
03/2010, Letnik:
61, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Dustfall measurements in Primorsko-goranska county started in 1975 in the Bakar Bay (Site 2 - Bakar and Site 3 - Kraljevica). The measurements were extended to the city of Rijeka (Site 1 - Rijeka) in ...1982, to the nearby islands (Site 4 - Krk and Site 5 - Cres) in 1986, and inland to Gorski Kotar (Site 6 - Delnice and Site 7 - Lividraga) in 1995. This article brings the results of dustfall measurements from 1975 to 2008. Dustfall was low in the city, the nearby islands, and Gorski Kotar. Recommended and limit values were occasionally exceeded in the Bakar Bay due to emissions from the coke plant and harbour at Site 2 (1979-1997) and from the shipyard at Site 3. Lead content in the dustfall was below the national limits, save for two occasions at Site 2. Deposition of sulphur and nitrogen at the inland sites were below the respective critical load values.
Ispitivanja ukupne taložne tvari u Primorsko-goranskoj županiji zapo _ela su 1975. godine na podru _ju Bakarskog zaljeva. Mjerenja su se 1982. god proširila na grad Rijeku, 1986. na otoke Krk i Cres, a 1995. i na podru _je Gorskog kotara. U radu su prikazani rezultati mjerenja ukupne taložne tvari u razdoblju 1975.-2008. na sedam odabranih postaja: u gradu Rijeci, dvije na podru _ju Bakarskog zaljeva (Bakar i Kraljevica), dvije na otocima (Krk i Cres) te dvije u Gorskom kotaru (Delnice i Lividraga). Analizirano je kretanje prosje _nih godišnjih vrijednosti ukupno istaloženih tvari te u njima prisutnih koli _ina sagorivog pepela, sulfata, nitrata, amonija i olova. Na podru _ju grada Rijeke, otoka Krka i Cresa te Gorskog kotara koli _ina ukupne taložne tvari je niska. Koli _ine ukupne taložne tvari povremeno su prelazile preporu _enu grani _nu vrijednost u Bakru (1979.-1994.), zbog emisija iz koksare i iz luke za rasuti teret te u Kraljevici, gdje se osamdesetih godina osjećao utjecaj koksare u Bakru, a od sredine devedesetih poja _ani rad u brodogradilištu. Koli _ine olova u taložnoj tvari su niske na svim postajama, osim povremenih skokova u Bakru, kada su prijeđene preporu _ene vrijednosti. Koli _ine istaloženog sumpora i dušika na podru _ju Gorskog kotara ispod su odgovarajućih vrijednosti kriti _nog opterećenja za ispitivana podru _ja.
The mechanism of the leaching process of chalcopyrite concentrate with sodium nitrate in sulphuric acid solution were studied and discussed. Chemical reactions of leaching and their thermodynamic ...probabilities are predicted based on the calculated Gibbs energies and analysis of E-pH diagrams. Experimental data, thermodynamic analysis, chemical, XRD, and SEM/EDX analyses of concentrate and the leach residues, were performed to develop a better understanding of the chemical reactions that took place in the system. Elemental sulphur was formed as the main leaching product, precipitated at the particle surfaces and tended to inhibit the leaching rate.
Ispitivanja ukupne taložne tvari u Primorsko-goranskoj županiji započela su 1975. godine na području Bakarskog zaljeva. Mjerenja su se 1982. god proširila na grad Rijeku, 1986. na otoke Krk i Cres, a ...1995. i na područje Gorskog kotara. U radu su prikazani rezultati mjerenja ukupne taložne tvari u razdoblju 1975.-2008. na sedam odabranih postaja: u gradu Rijeci, dvije na području Bakarskog zaljeva (Bakar i Kraljevica), dvije na otocima (Krk i Cres) te dvije u Gorskom kotaru (Delnice i Lividraga). Analizirano je kretanje prosječnih godišnjih vrijednosti ukupno istaloženih tvari te u njima prisutnih količina sagorivog pepela, sulfata, nitrata, amonija i olova. Na području grada Rijeke, otoka Krka i Cresa te Gorskog kotara
količina ukupne taložne tvari je niska. Količine ukupne taložne tvari povremeno su prelazile preporučenu graničnu vrijednost u Bakru (1979.-1994.), zbog emisija iz koksare i iz luke za rasuti teret te u Kraljevici, gdje se osamdesetih godina osjećao utjecaj koksare u Bakru, a od sredine devedesetih pojačani rad u brodogradilištu. Količine olova u taložnoj tvari su niske na svim postajama, osim povremenih skokova u Bakru, kada su prijeđene preporučene vrijednosti. Količine istaloženog sumpora i dušika na području
Gorskog kotara ispod su odgovarajućih vrijednosti kritičnog opterećenja za ispitivana područja.
Kontinuirano praćenje koncentracije SO2 na jednome mjernome mjestu u Rijeci tijekom sezone loženja pokazalo je da se dnevni tok koncentracije SO2 - unatoč geografskim i klimatskim razlikama - ne ...razlikuje bitno od dnevnog toka u Zagrebu i u drugim gradovima umjerenog pojasa. Značajke toka su dva vrha: viši u prijepodnevnim satima, koji je ujedno dnevni maksimum i niži poslije podne, koji je dobra aproksimacija srednje dnevne koncentracije. Prema tome najviše kratkotrajne i srednje dnevne koncentracije mogle bi se procijeniti iz dva podatka dobivena sakupljanjem dvaju kratkotrajnih uzoraka u određenim razdobljima (8-10 i 15-18 h). No dnevni tok koncentracije SO2, koji je posljedica ljudskih aktivnosti i dnevnih promjena u atmosferskoj stabilnosti, može biti poremećen zbog promjena u vremenskoj situaciji. Zbog toga su razvijene jednadžbe koje se temelje na analizi rezultata mjerenja u Zagrebu. S pomoću njih su iz odnosa procijenjenih maksimalnih i srednjih dnevnih koncentracija na osnovi dvaju kratkotrajnih uzoraka utvrđeni koeficijenti za izračunavanje faktora za korekciju. Može se pretpostaviti da se isti postupak može provesti i u drugim gradovima umjerenoga klimatskog pojasa nakon što se provjeri tok dnevnog hoda koncentracije S02 i utvrde potrebni koeficijenti za izračunavanje faktora korekcije.
Poslovi antikorozivne zaštite u brodogradilištu (pjeskarenje, bojenje) izvor su emisija čestica u okoliš. U razdoblju listopad 1996. – rujan 1997. skupljani su uzorci lebdećih čestica (1 postaja) te ...taložne tvari (6 postaja) u okolici remontnog brodogradilišta »Viktor Lenac« u uvali Martinšćica. Iz skupljenih uzoraka odre|en je i sadržaj metala: željeza, bakra, cinka, olova i kadmija. Iako prosječne godišnje koncentracije lebdećih čestica te kadmija i olova zadovoljavaju preporučene vrijednosti, sadržaj metala je općenito viši (i do nekoliko puta) u odnosu na vrijednosti koje se dobivaju u središtu grada Rijeke. Na brodogradilište kao izvor emisija promatranih parametara upućuje korelacija (P<0.05) izme|u potrošnje grita za vanjsko pjeskarenje po mjesecima te srednjih mjesečnih vrijednosti lebdećih čestica (r=0.513) i olova (r=0.512). Korelacija je još bolja ako se usporedi potrošnja grita s mjesečnim koncentracijama željeza (r=0.815), bakra (r=0.760) i cinka (r=0.911), karakterističnih za emisije prilikom pjeskarenja, dok korelacija s kadmijem nije statistički značajna te upućuje i na drugi izvor tog metala. Na postaji u neposrednoj blizini brodogradilišta, srednja godišnja i maksimalne mjesečne vrijednosti količina ukupne taložne tvari prelaze granične vrijednosti, a godišnja količina istaloženog olova viša je od preporučene vrijednosti, što upućuje na visoko onečišćenje zraka krupnim česticama. Na ostalim postajama ukupne količine taložne tvari zadovoljavaju preporučene vrijednosti i na razini su količina koje se evidentiraju na drugim postajama županije, dok je sadržaj metala mnogo viši. Povremeno pojavljivanje visokih vrijednosti metala u taložnoj tvari na pojedinim postajama oko brodogradilišta ovisi kako o lokaciji vršenja radova unutar radnog prostora tako i o meteorološkoj situaciji u zaljevu Martinšćica.
Zbog visokih emisija iz industrijskih izvora, sredinom osamdesetih godina Rijeka je bila među gradovima s najvišom koncentracijom sumpor dioksida u Hrvatskoj. Prosječne godišnje koncentracije sumpor ...dioksida prelazile su 100 µg/m3 u središtu grada, na području Bakarskog zaljeva godišnji prosjek kretao se od 70 do 80 µg/m3, dok je u prigradu iznosio oko 40 µg/m3. Od kraja osamdesetih godina započinje trend pada koncentracija sumpor dioksida tako da su 1995. god. prosječne godišnje vrijednosti zadovoljavale preporučenu vrijednost kakvoće zraka na čitavom području Riječkog zaljeva. Razlog tomu je smanjenje emisija sumpor dioksida u promatranom razdoblju. Katastrom emisija napravljenim na osnovi podataka za 1989. god. emisija sumpor dioksida procijenjena je na oko 36.000 t/god., od čega je udio velikih industrijskih onečišćivača iznosio 95%. Novim katastrom na bazi podataka za 1995. god. emisija je procijenjena na oko 11.000 t/god., što je smanjenje za 70,5%. Unatoč tako velikom smanjenju emisije, udio industrijskih onečišćivača u ukupnoj emisiji sumpor dioksida ostao je nepromijenjen (95%). Ovakvo smanjenje emisija odrazilo se na imisijske koncentracije sumpor dioksida te je u radu dan prikaz kretanja koncentracija sumpor dioksida u razdoblju 1986-1995. na dvije postaje na području grada Rijeke (Čandekova ul. i Ul. F. la Guardije) i Bakarskog zaljeva (Bakar, Krasica) te na jednoj u prigradskom naselju (Viškovo) na zapadnom dijelu Riječkog zaljeva.
Istraživan je poremećaj ventilacijskih funkcija pluća u nezaposlenih nepušačica, nastanjenih na područjima različitim po onečišćenju zraka. Skupine ispitanica iz Bakra i Krasice nastanjene su u ...područjima u čijoj su blizini izgrađena velika industrijska postrojenja. Kontinuirano mjerenje kakvoće zraka pokazalo je da koncentracije SO2 prelaze preporučene vrijednosti kakvoće zraka. Kontrolna skupina ispitanica nastanjena je u Viškovu, području gdje su mjerenja pokazala da je zrak čist. Mjerenje ventilacijskih funkcija pluća učinjeno je u dva navrata, 1986. i 1990. godine. Tražene su vrijednosti FVC, FEV1, Tiffeneauov indeks i FMF25–75 te izražene kao apsolutne i relativne vrijednosti. Prilikom obaju mjerenja nađene su značajno više vrijednosti ventilacijskih funkcija pluća, osim Tiffeneauova indeksa, u žena Viškova nego u žena nastanjenih u Bakru. Pri usporedbi mjerenih ventilacijskih funkcija pluća između žena s područja Viškova i žena s područja Krasice, sve vrijednosti osim Tiffeneauova indeksa bile su pri prvom mjerenju bolje u žena iz Viškova nego u žena iz Krasice. Pri drugom mjerenju razlike nisu utvrđene. Na temelju dobivenih rezultata može se pretpostaviti da su lošije vrijednosti ventilacijskih funkcija pluća u ispitanica iz Bakra nego u ispitanica iz Viškova u obim mjerenjima, a ispitanica iz Krasice u prvom mjerenju posljedica dugotrajne izloženosti većem onečišćenju zraka budući da je isključen izravan utjecaj pušenja odnosno radnog mjesta.
Anketnim upitnikom i funkcionalnim ispitivanjem dišnog sustava pokušala se utvrditi razlika u ventilacijskim funkcijama pluća u žena životne dobi od 16 do 63 godine, koje su se odazvale pregledu, na ...područjima s onečišćenjem zraka sa SO2 većim od smjernica Svjetske zdravstvene organizacije (Bakar i Krasica) i na području gdje kakvoća zraka zadovoljava (Viškovo). Vrijednosti ispitanih ventilacjskih funkcija pluća u ispitanica s područja s onečišćenim zrakom bile su mnogo niže nego u ispitanica s područja s koncentracijom SO2 nižom od vrijednosti iz smjernica SZO. Nisu utvrđene statistički značajne razlike u raširenosti kroničnog bronhitisa između ispitanica iz mjesta s različitim stupnjem onečišćenja, a niti u zastupljenosti patoloških smetnji ventilacije restriktivnog tipa. Jedino je u Krasici utvrđena statistički značajno veća raširenost patološkog stupnja smetnji ventilacije opstruktivnog tipa nego u Viškovu i Bakru, te povezanost duzine boravka u mjestu stanovanja s ventilacijskim funkcijama pluća.
Numerous immunosuppressive cells such as myeloid-derived suppressor cells (MDSCs) and inhibitory cytokines identified in melanoma microenvironment have the important role in immune escape. Therefore, ...in this study we analyzed monocytic (m)MDSCs in peripheral blood of metastatic melanoma (MM) patients. In peripheral blood of 35 MM patients and 30 healthy controls we analyzed percentage of CD14 + HLA-DR- mMDSCs in monocyte gate and the mean fluorescence intensity of Foxp3 in CD25 + CD4 + regulatory T cells by Flow cytometry. Serum levels of transforming growth factor beta, interferon-gamma, interleukin (IL)-6, IL-8, IL-10 are measured by ELISA assays. In this study MM patients have significantly higher percentage of CD14 + HLA-DR- mMDSCs, as well as increased the baseline mMDSC/PBMC subset (NK, T, B cells, monocytes) ratio. Although there is no significant difference in the percentage of mMDSCs between groups of MM patients with different localization of distant metastasis, patients with elevated serum lactate dehydrogenase (LDH) have statistically significant higher percentage of these cells compared to LDH negative patients. Furthermore, in MM patients there is statistically significant positive correlation between values of IL-10 and the percentage of mMDSCs, only. Therefore, therapeutics that target circulating mMDSCs and IL-10 may have a big importance in the improvement of antitumor immunity in MM patients.
PDF
