In this paper the author focuses on the concept and nature of moral knowledge as understood and presented by Servais Pinckaers, one of the most renowned and acknowledged contemporary authority on the ...moral teachings of St. Thomas Aquinas who rightfully occupies a prominent place within the Christian moral-theological tradition.In the introduction our attention is drawn to the immediate object of moral knowledge in all its breadth: human activity which ensues from human free will. It should, in no regard, be narrowed down neither to those human acts falling under any form of legal obligation or imperative, nor limited to any human activity which can be subjected to observation and analysis by the positive sciences. The introductory exposition is followed by two more parts. The first part points out the special nature of moral knowledge, its richness, inexhaustibility and strength, as well as its inseparability from the deepest dimension of human existence which man encounters within his inner self, his consciousness, conscience, and free will. The second and central part of the paper brings an overview of various forms of moral knowledge and underlines their internal, dynamic, constant and necessary connectedness stemming from concrete personal moral experience wherein lies the source, purpose and sole approach to moral knowledge. The concluding part presents a summary of the entire paper and highlights the special contribution contained in Pinckaers’ description of moral knowledge. The Belgian theologian strongly emphasizes that moral knowledge emerges and is shaped, first and foremost, by human activity, that it is developed through moral reflection and is confirmed and fulfilled similarly by concrete human activity. Furthermore, Pinckaers’ description of moral knowledge points out, not only the necessity for the personal and active commitment of the moral subject, but also gives a better and more appropriate insight into the irreplaceable role of practical reason strengthened by personal and concrete knowledge of a wide range of virtues.
This paper sets forth two programmatic texts of the scholarly journal for Philosophy and Religious Studies Obnovljeni Život, written with a half-century interval between each text (1919-1971). ...Firstly, an insight is given into their commonalities on the level of perspective, structure and content, after which their differences are established, particularly on the intellectual and cultural levels. Following the insights into the programmatic texts as well as the programmatic goals derived from them - which cast a special light on research and provide the guiding principles for the shaping of all articles in the journal, particularly the scholarly and expert articles - an understanding is given of the original contexts within which they appear and implement their programmatic activity. The original contexts link both the programmatic texts and the goals derived from them on the religious and moral levels. However, on the intellectual and cultural levels they establish the difference between the afore-mentioned texts and goals. The final section leads us to conclude that there exists today in the journal Obnovljeni Život a new intellectual and cultural context. Unlike the first two which have already been identified by their modernist (1919) and anthropological points of view (1971), this new original context still needs to be more clearly and more distinctly identified on the intellectual and cultural levels.
Ovaj rad polazi od dva programatska teksta znanstvenoga časopisa za filozofiju i religijske znanosti Obnovljeni Život, koji su napisani u razmaku od pola stoljeća (1919. i 1971.). Najprije se daje uvid u ono što im je zajedničko na perspektivnoj, strukturnoj i sadržajnoj razini, a zatim se utvrđuju njihove razlike, osobito na intelektualnoj i kulturnoj razini. Nakon uvida u programatske tekstove i iz njih proizlazeće programatske ciljeve, koji bacaju svoje posebno svjetlo na istraživanje i upravljaju izradom svih časopisnih radova, a osobito onih znanstvenih i stručnih, daje se uvid u njihove izvorne kontekste, unutar kojih se oni pojavljuju i ostvaruju svoje programatsko djelovanje. Ti izvorni konteksti povezuju oba programatska teksta i iz njih proizlazeće ciljeve na religioznoj i moralnoj razini. Međutim, na onoj intelektualnoj i kulturnoj razini pokazuju razliku između spomenutih tekstova i ciljeva. Završni dio rada upućuje na zaključak da u današnjem časopisu Obnovljeni Život postoji nov izvorni intelektualni i kulturni kontekst. Za razliku od prva dva, koji su već identificirani u modernističkom (1919.) i antropološkom pitanju (1971.), taj novi izvorni kontekst na intelektualnoj i kulturnoj razini još uvijek zahtijeva svoju jasniju i razgovjetniju identifikaciju.
In this paper, the author
seeks to contribute to a better understanding of the reality of the human personal moral
interiority from the perspective
of the Belgian moral theologian, Servais Pinckaers. ...It is understood in the context of the present-day dominant
scientific view of the world in
which the categories of technical and other positive sciences, through their
dominance, bring into question the human form of
existence and activity. Following introductory thoughts on the importance,
value, and necessity of interdisciplinary collaboration, we are given an insight into the basic features of human
life, which are twofold, depending
on whether the same features are underpinned in the moral inferiority of the human person or merely
stem from the technical and a positive view of the world.
U ovom radu autor nastoji pridonijeti boljemu razumijevanju stvarnosti ljudske osobne moralne nutrine iz perspektive belgijskoga moralnoga teologa Servaisa Pinckaersa. Nju se razumijeva u kontekstu danas dominantnoga znanstvenoga pogleda na svijet, u kojem kategorije tehničkih i ostalih pozitivnih znanosti svojom dominacijom dovode u pitanje ljudski oblik postojanja i djelovanja. Nakon uvodnih misli u važnost, vrijednost i nužnost interdisciplinarne suradnje, daje se uvid u dvostruka temeljna obilježja ljudskoga života, ovisno o tom imaju li ista obilježja svoj oslonac u moralnoj nutrini ljudske osobe ili tek proizlaze iz tehničkoga i pozitivnoga pogleda na svijet.
U ovom radu autor nastoji pridonijeti boljemu razumijevanju stvarnosti ljudske osobne moralne nutrine iz perspektive belgijskoga moralnoga teologa Servaisa Pinckaersa. Nju se razumijeva u kontekstu ...danas dominantnoga znanstvenoga pogleda na svijet, u kojem kategorije tehničkih i ostalih pozitivnih znanosti svojom dominacijom dovode u pitanje ljudski oblik postojanja i djelovanja. Nakon uvodnih misli u važnost, vrijednost i nužnost interdisciplinarne suradnje, daje se uvid u dvostruka temeljna obilježja ljudskoga života, ovisno o tom imaju li ista obilježja svoj oslonac u moralnoj nutrini ljudske osobe ili tek proizlaze iz tehničkoga i pozitivnoga pogleda na svijet.
This paper presents an insight into the programmatic goals and broader intellectual context of the journal Život (“Life”) which was published continuously for a quarter of a century until the end of ...World War II (1919–1944) and which, after twenty–six years, was reissued in 1971 under a new name, namely, Obnovljeni Život. In the paper there is a concise presentation of the goals of the journal based on a brief programmatic text titled “What We Want” which can be found at the very end of the first volume. Then there is given an insight into the realisation of the same goals based on selected articles and essays from the first year of publication of the journal with its ten issues. Finally, in the central and most important sections of the paper, an insight is given into the broader movements of thought of the human spirit such as nominalism, the empirical sciences, neo–scholastics, Thomism and modernism in the historical context of which the journal Život appears and acts as a creative expression of the intelligence of the faithful and as a recognisable sign of a time in which one lived in the light and in the shadow of the central modernist question.
Ovaj rad donosi uvid u programatske ciljeve i širi intelektualni kontekst časopisa Život koji je izlazio kroz četvrt stoljeća sve do konca Drugoga svjetskog rata (1919.– 1944.) i koji će nakon dvadesetšest godina 1971. godine biti ponovno pokrenut pod novim imenom Obnovljeni Život. U njemu se najprije sažeto predstavljaju ciljevi časopisa na temelju kratkog programatskog teksta »Što hoćemo.« koji se nalazi pri samom kraju prvog sveščića časopisa. Zatim se daje uvid u ostvarivanje istih ciljeva na temelju izabranih dvovrsnih radova iz prvog godišta časopisa s njegovih 10 sveščića. I konačno, u središnjim i najvažnijim dijelovima rada daje se uvid u šira misaona kretanja ljudskog duha kao što su nominalizam, empirijske znanosti, neoskolastika, tomizam i modernizam, unutar kojih se pojavljuje i djeluje časopis Život kao kreativni izraz vjerničke inteligencije i kao raspoznatljivi znak svog vremena, u kojem se živjelo u svjetlu i sjeni središnjeg modernističkog pitanja. Ono što se u tom razdoblju događalo na razini misaonih kretanja katoličke filozofije i teologije unutar univerzalne Katoličke crkve osobito u zemljama Zapadne Europe kao što su Francuska, Belgija, Njemačka i Italija, to isto se zbivalo na području malene partikularne Crkve u Hrvata u skladu s njenim povijesnim prilikama i mogućnostima. Ovu tvrdnju sasvim jasno potkrepljuje i vrlo zanimljiva paralela koja postoji između programatskih ciljeva časopisa Život iz 1919. godine s jedne strane, i s druge strane programatskih ciljeva koji se daju razaznati u enciklici Pascendi Dominici gregis koju je napisao papa Pio X. dvanaest godina ranije (1907.).
Časopis Obnovljeni Život počeo je izlaziti 1971. godine kao nastavak zabranjenoga časopisa Život (1919.–1944.), koji je ugrađen u novi izdavački koncept kao vlastita tradicija. U radu se najprije ...sažeto predstavljaju utemeljujući i dugoročni ciljevi ponovno pokrenutoga časopisa na temelju njegova programatskoga teksta. Zatim se daje kratki uvid u ostvarivanje programatskih ciljeva s uporištem na izabrane radove iz dvadeset šestoga godišta, koje je zapravo prvo godište, u kojem se časopis pojavljuje pod novim imenom Obnovljeni Život. U središnjim i najvažnijim dijelovima rada daje se uvid u širi intelektualni kontekst koji je pod snažnim utjecajem Drugoga vatikanskoga sabora i njegova središnjega antropološkoga zaokreta. Svojim naukom i svojim smjernicama taj sabor nadahnjuje ne samo spontanu pojavu časopisa Obnovljeni Život, nego također njegovu kreativnost u stilu i izrazu, kao i u oblikovanju vlastitoga povijesnoga trenutka.
This paper presents an insight into the programmatic goals and broader intellectual context of the journal Obnovljeni Život (Renewed Life) which was first issued under this name in 1971 as the journal which was to carry on the tradition of the journal Život (Life) (1919 — 1944) and which was incorporated into it as though into its proper tradition. The paper firstly introduces in a concise way the foundational and longterm goals of the reissued journal under its new name based on its programmatic text. Then follows a brief insight into the realization of programmatic goals by keeping a foothold in selected papers taken from the journal’s first year of publication. Finally, in the central and most important sections of the paper, the reader is given an insight into the broader intellectual context which was strongly influenced by the Second Vatican Council, its novelty and its central turning point. The latter gave rise not only to the spontaneous appearance of the journal Obnovljeni Život, but also to the creative expression and shaping of the historical moment. Just as did the Council Fathers, the authors of the journal Obnovljeni Život strive to contribute to a constructive and fruitful dialogue in the building of a common human family, as well as a unique perspective in understanding man and understanding the world in which man finds himself. Though in their reflections the authors rely on their proper theological, Christian and evangelical principles, the authors of the journal Obnovljeni Život enter with ease into a dialogue with the world and enhance their thought by accepting the demands of the modern world which are justified, particularly in the area of human autonomy, human freedom and human dignity.
Ovaj rad donosi uvid u programatske ciljeve i širi intelektualni kontekst časopisa Život koji je izlazio kroz četvrt stoljeća sve do konca Drugoga svjetskog rata (1919.– 1944.) i koji će nakon ...dvadesetšest godina 1971. godine biti ponovno pokrenut pod novim imenom Obnovljeni Život. U njemu se najprije sažeto predstavljaju ciljevi časopisa na temelju kratkog programatskog teksta »Što hoćemo.« koji se nalazi pri samom kraju prvog sveščića časopisa. Zatim se daje uvid u ostvarivanje istih ciljeva na temelju izabranih dvovrsnih radova iz prvog godišta časopisa s njegovih 10 sveščića. I konačno, u središnjim i najvažnijim dijelovima rada daje se uvid u šira misaona kretanja ljudskog duha kao što su nominalizam, empirijske znanosti, neoskolastika, tomizam i modernizam, unutar kojih se pojavljuje i djeluje časopis Život kao kreativni izraz vjerničke inteligencije i kao raspoznatljivi znak svog vremena, u kojem se živjelo u svjetlu i sjeni središnjeg modernističkog pitanja. Ono što se u tom razdoblju događalo na razini misaonih kretanja katoličke filozofije i teologije unutar univerzalne Katoličke crkve osobito u zemljama Zapadne Europe kao što su Francuska, Belgija, Njemačka i Italija, to isto se zbivalo na području malene partikularne Crkve u Hrvata u skladu s njenim povijesnim prilikama i mogućnostima. Ovu tvrdnju sasvim jasno potkrepljuje i vrlo zanimljiva paralela koja postoji između programatskih ciljeva časopisa Život iz 1919. godine s jedne strane, i s druge strane programatskih ciljeva koji se daju razaznati u enciklici Pascendi Dominici gregis koju je napisao papa Pio X. dvanaest godina ranije (1907.).
The article strives to contribute to our grasp of Ockham’s concept of free will, notably from the perspective of the Belgian moral theologian Servais Pinckaers and his historical research in the ...field of Catholic morality. The first section of the article gives a brief insight into the historical context of Ockham’s moral–theological thought, while the remaining two sections which comprise the central part of the article, highlight the dismantling of the classic and the construction of a new moral system. Explained therein is the way in which Ockham’s voluntaristic concept of free will enables us to grasp moral obligation as the core and most crucial of moral issues, which determines the very essence of morality, and provides us with an understanding of moral reality in its entirety, that is, as a whole and also in its integral elements.
Članak nastoji pridonijeti razumijevanju Ockhamova pojma slobodne volje osobito iz perspektive belgijskog moralnog teologa Servaisa Pinckaersa i njegovih povijesnih istraživanja s područja katoličkog morala. Prvo poglavlje članka daje kratki uvid u povijesni kontekst Ockhamove moralno–teološke misli, a preostala dva poglavlja koja predstavljaju središnji dio članka ukazuju na razgradnju klasičnog i izgradnju novog moralnog sustava. U njima se tumači na koji način Ockhamov volulntaristički pojam slobodne volje dovodi do shvaćanja moralne obveze kao središnjega i najvažnijeg moralnog pitanja, koje određuje samu bit moralnosti kao i razumijevanje sveukupne moralne zbilje, kako u njenoj cjelini tako i u njenim pojedinim elementima.
Članak nastoji pridonijeti razumijevanju ljudske seksualnosti osobito iz
perspektive belgijskog moralnog teologa Servaisa Pinckaersa, koji nastoji slijediti
autentičnu Akvinčevu misao, i koji se ...nalazi na liniji najnovijih dokumenata
crkvenog učiteljstva. Prvi i drugi dio članka pridonose ispravnijemu tumačenju
»animalne« i »naravne« dimenzije ljudske seksualnosti, ističući da ljudska
seksualnost ima i animalnu i naravnu dimenziju, ali da se ne smije svesti ni na
animalnu seksualnost ni na narav koja ne bi bila jedna i jedinstvena ljudska narav.
Treći i najvažniji dio članka nastoji ukazati na humanu i osobnu dimenziju
seksualnosti, kao na ono bez čega je ljudska seksualnost nezamisliva, odnosno
kao na ono što ljudskoj seksualnosti daje njezinu posebnu, vlastitu i neotuđivu
antropološku vrijednost. I konačno, sveukupna refleksija članka neizravno
upućuje na nadnaravnu dimenziju ljudske seksualnosti.
The paper strives to contribute to an understanding of human sexuality chiefly from
the perspective of the Belgian moral theologian Servais Pinckaers who endeavours
to follow Aquinas’ thought and is in line with the most recent documents of the
Magisterium. The first and second sections contribute to a more accurate interpretation
of the »animal« and »natural« dimension of human sexuality in highlighting
that human sexuality indeed has both an animal and natural dimension, but that it
must not be reduced to any sort of animal sexuality or nature which would not be
a singular and unique human nature. The third and most important section of the
article strives to point out the human and personal dimension of sexuality as being
that without which human sexuality is inconceivable, or rather, as that which gives
human sexuality its particular, proper and inalienable anthropological value. And
finally, the reflection permeating the article indirectly points to the supernatural dimension
of human sexuality.
Ovaj rad polazi od dva programatska teksta znanstvenoga časopisa za filozofiju i religijske znanosti Obnovljeni Život, koji su napisani u razmaku od pola stoljeća (1919. i 1971.). Najprije se daje ...uvid u ono što im je zajedničko na perspektivnoj, strukturnoj i sadržajnoj razini, a zatim se utvrđuju njihove razlike, osobito na intelektualnoj i kulturnoj razini. Nakon uvida u programatske tekstove i iz njih proizlazeće programatske ciljeve, koji bacaju svoje posebno svjetlo na istraživanje i upravljaju izradom svih časopisnih radova, a osobito onih znanstvenih i stručnih, daje se uvid u njihove izvorne kontekste, unutar kojih se oni pojavljuju i ostvaruju svoje programatsko djelovanje. Ti izvorni konteksti povezuju oba programatska teksta i iz njih proizlazeće ciljeve na religioznoj i moralnoj razini. Međutim, na onoj intelektualnoj i kulturnoj razini pokazuju razliku između spomenutih tekstova i ciljeva. Završni dio rada upućuje na zaključak da u današnjem časopisu Obnovljeni Život postoji nov izvorni intelektualni i kulturni kontekst. Za razliku od prva dva, koji su već identificirani u modernističkom (1919.) i antropološkom pitanju (1971.), taj novi izvorni kontekst na intelektualnoj i kulturnoj razini još uvijek zahtijeva svoju jasniju i razgovjetniju identifikaciju.
PDF
