Uvod. Ubodni incident predstavlja problem povezan s profesionalnim zdravljem i sigurnošću. Studenti sestrinstva skloni su nastanku ubodnog incidenta zbog nedostatka iskustva pri rukovanju iglama i ...oštrim predmetima.
Cilj. Odrediti razinu znanja o prevenciji i postekspozicijskoj proceduri te poimanju ubodnog incidenta.
Metode. Istraživanje je provedeno tijekom 2017. godine na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Sudionici su bili studenti studija sestrinstva u dobi od 18 godina i više. Podaci su prikupljeni s pomoću upitnika koji sadrži 17 pitanja, posebno dizajniranog za ovo istraživanje. Prvo pitanje imalo je imalo tri potpitanja, drugo pet potpitanja povezanih sa znanjem kako reagirati ako se dogodi ubodni incident, a treće trinaest potpitanja povezanih s percepcijom opasnosti ubodnog incidenta s obzirom na karakteristike pacijenata. Sudionici su također odgovorili na pitanja o sociodemografskim podacima.
Rezultati. U istraživanju je sudjelovalo 149 studenata. Rezultati istraživanja utvrdili su kako je 16 studenata doživjelo ubodni incident. Utvrđena je statistički značajna razlika kod studenata koji su završili srednju medicinsku školu u odgovorima povezanima s intervencijama u slučaju ubodnog incidenta i u odgovorima na pitanje o tome treba li vratiti poklopac na iglu nakon upotrebe. Studenti koji su završili srednju medicinsku školu odgovorili su točno. Statistički značajna razlika utvrđena je kod studenata koji nisu završili srednju medicinsku školu u odgovorima povezanima s postekspozicijskim mjerama i intervencijama nakon pojave ubodnog incidenta. Studenti koji nisu završili srednju medicinsku školu imali su bolji rezultat.
Zaključak. Rezultati ovog istraživanja mogu se upotrijebiti za izradu odgovarajućih obrazovnih strategija za povećanje svijesti o ubodnom incidentu te prevenciju njegove pojave među studentima sestrinstva u
Hrvatskoj.
V prispevku obravnavamo kamenodobno najdišče na plan-ini Pretovč pri Tolminu, kjer so bile na dveh različnih mestihodkrite površinske kamene najdbe. Predstavljamo izsledkearheološkega ...izkopavanja na Gorenjem Pretovču. Najdišče raz-lagamo kot mezolitski lovski tabor.
The article forms the first part of a research project which — if the necessary
money is allocated — will be carried out by four Yugoslav institutes and a large
team of research scientists. The ...research project has been prepared by Dr Stipe
Šuvar (leader of the group), Vlado Puljiz, Dr Matija Golob, Dr Zdravko Mlinar
Dr Cvetko Kostić, Rada Boreli, Dr Ilija Josifovski, and Stefan Kostovski.
The basic principle adopted by the authors is the continuum of social change.
The article describes in detail the characteristics of two basic types which can
be found at the extreme points of the continuum of social transformation in rural
areas. One type is the traditional village, which has undergone a minimum of
change, the other is the transformed village, which has changed the most. In the
course of the realization of the project the authors propose to construct intermediate
types, which would serve as research instruments and as a basis for the
classification of the investigated rural communities.
The article then describes and explains the investigation methods which are
to be used in the project laying special emphasis on what is called the list of
indicators, which are to serve for showing the level afid the characteristics of the
transformation of individual rural communities. The applicability of these indicators
is to be checked before the investigation work begins.
The following groups of indicators are dealt with:
— ecological position and characteristics of rural communications (7
indicators);
— demographic characteristics and factors of socio-spatial mobility (13
indicators);
— characteristics of production and consumption (12 indicators);
— social and cultural characteristics (13 indicators);
— view of the rural inhabitants (5 indicators).
The authors also refer to other methodological techniques used in typological
investigations of rural areas, especially to the experiences of the team of French
research workers led by Henry Mendras.
The authors emphasizes that the realization of the project »The Typology of
Yugoslavia’s Rural Comunities« would be the most comprehensive and most
ambitious investigation ever to be carried out by Yugoslav rural sociologists and
could serve as a basis for many other thorough investigations of Yugoslav rural life.
PDF
