The objective of this study was to estimate genetic parameters for daily
milk yield (DMY), fat (FC), and protein content (PC) using 329.022 test-day records of 23.756 Alpine does. Single trait ...repeatability animal model was applied. Parity, litter size, season, and lactation stage (Ali-Schaeffer’s curve) were fitted in the fixed, while herd, herd-test-day, permanent environment (within lactations) and additive genetic effect in the random part of the model. Variance components were
estimated using Residual Maximum Likelihood Method in the VCE-6 program. Additive genetic effect explained 23 %, 16 % and 25 % of DMY, FC and PC variability which is in general agreement with numerous previous reports for dairy goat breeds. Among the non-genetic effects, herd explained 24 %, 12 %, and 9 %, herd-test-day 17 %, 29 %, and 30 %, and permanent environment 16 %, 3 %, and 5 % of DMY, FC and PC variability, respectively. The estimated parameters and developed single
trait repeatability test-day models will serve as a basic tool in BLUP based genetic evaluation of Alpine breed in Croatia.
Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti genetske parametre za dnevnu količinu mlijeka (DKM), udio mliječne masti (UM) i udio proteina u mlijeku (UP) temeljem 329,022 fenotipskih zapisa na dan kontrole mliječnosti koza pasmine Alpina (ukupno 23,756). Pri procjeni genetskih parametara za svako pojedino svojstvo korišten je model životinja s ponovljenim mjerenjima za jedno svojstvo (engl. single-trait repeatability animal model). U fiksnom dijelu modela korišteni su redoslijed laktacije, veličina legla, sezona laktacije i stadij laktacije (Ali-Schaeffer-ova krivulja). U slučajnom dijelu modela korišteni su utjecaji: stada, testnog dana unutar stada, trajnih okolišnih čimbenika unutar redoslijeda laktacije i aditivnih genetskih učinaka. Komponente varijance procijenjene su metodom REML u programu VCE-6. Udjeli aditivne genetske varijance u ukupnoj fenotipskoj varijanci DKM, UM i UP bili su redom 23 %, 16 % i 25 %, što je u suglasju s brojnim publiciranim heritabilitetima za ova svojstva kod mliječnih pasmina koza. Udio varijance negenetskih čimbenika za svojstva
DKM, UM i UP bili su redom 24 %, 12 %, i 9 % za utjecaj stada, 17 %, 29
%, i 30 % za utjecaj testnog dana unutar stada i 16 %, 3 % i 5 % za utjecaj trajnih okolišnih čimbenika unutar laktacije. Procijenjeni parametri i razvijeni statistički modeli biti će korišteni u rutinskom genetskom vrednovanju alpskih koza za svojstva mliječnosti u Hrvatskoj.
The aim of the study was to determine the influence of parity and litter size on dairy traits in Istrian ewes. The following traits were analysed: lactation milk yield (LMY), daily milk yield (DMY), ...fat yield (FY), fat content (FC), protein yield (PY), protein content (PC), lactose yield (LY), and lactose content (LC). Lactation records (n=6481) collected on 2786 ewes were analyzed using a statistical model adjusted for unbalanced data structure accounting for all the available sources of phenotypic variability. Parity had a statistically significant effect on all the investigated traits (P<0.01, P<0.001). LMY DMY, PY and LY peaked in third, FY, FC, and PC in fourth, and LC in second lactation. The estimated differences between parities with maximum and minimum production for LMY, FY, PY, and LY were 21.6 kg, 1.1 kg, 1.25 kg, and 0.98 kg, respectively. Litter size had a significant effect on all the investigated traits (P<0.01, P<0.001) except the FC (P<0.05). Multiple litters led to higher yields but to lower contents of dry matter components in the milk. The results of the study should contribute to better understanding of the phenotypic variability of some economically very important dairy traits in ewes.
The aim of the study was to determine the influence of parity and litter size on dairy traits in Istrian ewes. The following traits were analysed: lactation milk yield, daily milk yield, fat yield, ...fat content, protein yield, protein content, lactose yield, and lactose content. Lactation records (n = 6,481) collected on 2,786 ewes were analyzed using a statistical model adjusted for unbalanced data structure accounting for all the available sources of phenotypic variability. Parity had a statistically significant effect on all the investigated traits (P<0.01, P<0.001). Lactation milk yield, daily milk yield, protein yield, and lactose yield peaked in 3rd, fat yield, fat content, and protein content in 4th, and lactose content in 2nd lactation. Litter size had a significant effect on all the investigated traits (P<0.01, P<0.001) except the fat content (P<0.05). Multiple litters led to higheryields of milk and all the examined dry matter components. The results of the study should contribute to better understanding of the phenotypic variability of some economically very important dairy traits in ewes.
Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti genetske parametre za dnevnu količinu mlijeka (DKM), udio mliječne masti (UM) i udio proteina u mlijeku (UP) temeljem 329,022 fenotipskih zapisa na dan ...kontrole mliječnosti koza pasmine Alpina (ukupno 23,756). Pri procjeni genetskih parametara za svako pojedino svojstvo korišten je model životinja s ponovljenim mjerenjima za jedno svojstvo (engl. single-trait repeatability animal model). U fiksnom dijelu modela korišteni su redoslijed laktacije, veličina legla, sezona laktacije i stadij laktacije (Ali-Schaeffer-ova krivulja). U slučajnom dijelu modela korišteni su utjecaji: stada, testnog dana unutar stada, trajnih okolišnih čimbenika unutar redoslijeda laktacije i aditivnih genetskih učinaka. Komponente varijance procijenjene su metodom REML u programu VCE-6. Udjeli aditivne genetske varijance u ukupnoj fenotipskoj varijanci DKM, UM i UP bili su redom 23 %, 16 % i 25 %, što je u suglasju s brojnim publiciranim heritabilitetima za ova svojstva kod mliječnih pasmina koza. Udio varijance negenetskih čimbenika za svojstva DKM, UM i UP bili su redom 24 %, 12 %, i 9 % za utjecaj stada, 17 %, 29 %, i 30 % za utjecaj testnog dana unutar stada i 16 %, 3 % i 5 % za utjecaj trajnih okolišnih čimbenika unutar laktacije. Procijenjeni parametri i razvijeni statistički modeli biti će korišteni u rutinskom genetskom vrednovanju alpskih koza za svojstva mliječnosti u Hrvatskoj.
Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj redoslijeda laktacije i veličine legla na svojstva mliječnosti istarskih ovaca. Analizirana su sljedeća svojstva: ukupna laktacijska količina mlijeka, ...prosječna dnevna količina mlijeka, prinos masti, sadržaj masti, prinos proteina, sadržaj proteina, prinos laktoze i sadržaj laktoze. Laktacijski zapisi (n = 6481) prikupljeni na ukupno 2786 ovaca su analizirani su pomoću statističkog modela prilagođenog neuravnoteženoj strukturi podataka uvažavajući sve raspoložive izvore fenotipske varijabilnosti. Utvrđen je statistički značajan utjecaj redoslijeda laktacije na sva istraživana svojstva (P<0,01, P<0,001). Ukupna laktacijska količina mlijeka, prosječna dnevna količina mlijeka, prinos masti i prinos laktoze su postigli vrhunac u trećoj, prinos masti, sadržaj masti i sadržaj proteina u četvrtoj, a sadržaj laktoze u drugoj laktaciji. Veličina legla je značajno je utjecala na sva istraživana svojstva (P<0,01, P<0,001) osim na sadržaj masti u mlijeku (P<0,05). Povećanje broja janjadi u leglu je rezultiralo većim prinosom mlijeka i svih istraživanih komponenti suhe tvari. Rezultati istraživanja bi trebali doprinijeti boljem razumijevanju fenotipske varijabilnosti nekih ekonomski vrlo važnih svojstava mliječnosti kod ovaca.
A total of 65,204 lactation records that were recorded over the period from 2005 to 2016 in Alpine (ALP) and Saanen (SAN) goat populations in Croatia (CRO) and Slovenia (SVN) were used to determine ...lactation milk yield (MY), fat content (FC) and protein content (PC). The objective of this study was to estimate the sources of non-genetic variation for milk production traits. Data according to the ICAR standards were obtained from the Central database of the Croatian Agricultural Agency and the Slovenian Central Database for Small Ruminants. The data were analysed by the PROC MIXED procedure in the SAS/STAT software based on the restricted maximum likelihood method (REML). The results showed significant effects of the population, parity, litter size, year and month of kidding and the interactions between them as well as the effect of lactation length on analysed traits. SAN goats from Croatia produced the highest MY (585.09 ± 18.03 kg) among the four goat populations that were included in the study. Slovenian SAN goats produced 511.74 ± 28.92 kg of MY. MY in ALP goats was higher in the Croatian population (499.59 ± 7.88 kg) compared to the Slovenian ALP population (486.38 ± 18.86 kg). Milk yield increased with litter size and was the highest in the fourth parity, thereafter declining slowly.
Istraživanje je provedeno sa svrhom utvrđivanja utjecaja infekcije virusom artritis encefalitisa koza (AEK) na ukupnu količinu i
sastav mlijeka u trajanju od jedne laktacije. Istraživanje je ...provedeno na 259 francuskih alpskih koza iz komercijalnih farmi
sjeverozapadne Hrvatske. Koze su držane i hranjene na sličan način. Kontrola i uzorkovanje mlijeka provedeno 2009. godine ICAR4 metodom. Istovremeno su prikupljeni uzorci krvi za serološko testiranje na prisutnost AEK antitijela koje je provedeno imunoenzim-nim testom (ELISA). Utjecaj infekcije na ukupno mlijeko , trajanje laktacije i sastav mlijeka (mast, protein i laktozu) testirano je analizom varijance (PROC GLM). Utjecaj kliničkoh artritisa na laktaciju također je testiran. AEK je serološki potvrđen u 37% koza. Nadalje, 24% AEK pozitivnih koza je imalo klinički artritis. Potvrđen je utjecaj serološkog statusa na sva istraživana svojstva. Klinički artritis utjecalo je na količinu (%) proteina i masti u mlijeku.
PDF
