Ostvarenje i zaštita ustavnih jamstava poreznih obveznika u ovom radu proučavani su kroz postupke odnosno pravne puteve koje porezni obveznici imaju pravo pokretati u svrhu zaštite svojih Ustavom ...zajamčenih prava i sloboda. Upravna i sudska praksa istražena je putem analize objavljene prakse Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske. Rad je u tom smislu podijeljen u tri glavna dijela. Prvo se istražuje primjena Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u poreznim stvarima, a potom slijedi posebni osvrt na zahtjeve protiv Hrvatske koji su podneseni pred Europskim sudom. Zadnji dio rada odnosi se na analizu prakse Ustavnog suda u poreznim stvarima od 1. siječnja 2015. do 1. rujna 2017. godine koja obuhvaća 85 odluka Ustavnog suda.
Creation and protection of constitutional guarantees of taxpayers are studied here through procedures, that is, legal means which taxpayers have the right to initiate in the aim of protecting their own constitutionally guaranteed rights and freedoms. Administrative and court practice is investigated by analysing the published practices of the European Court of Human Rights and the Constitutional Court of the Republic of Croatia. In this sense, this paper is divided into three main parts. Firstly, the application of the European Convention for the Protection of Fundamental Rights and Freedoms in taxation matters. This is followed by a special analysis of the cases against Croatia filed with the European Court. The last part is related to analysis of the practice of the Constitutional Court in taxation matters since 1 January 2015 till 1 September 2017 which includes 85 constitutional court decisions.
U radu se pojašnjavaju odredbe propisa Europske unije koji se odnose na zaštitu prirode, a kojima je uspostavljena ekološka mreža Natura 2000 (Direktiva 2009/147/EZ o očuvanju divljih ptica te ...Direktiva 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore). U tu svrhu prikazuju se presude Suda Europske unije u vezi s tumačenjem odredaba navedenih direktiva. Cilj tog prikaza jest dobiti odgovor na pitanje kako se uspostavlja ekološka mreža Natura 2000 u državama članicama te koju razinu zaštite prirode moraju pružiti države članice prilikom odobravanja izvođenja zahvata koji bi mogli imati nepovoljan utjecaj na zaštićena područja. U radu se zatim analizira proces uspostavljanja ekološke mreže Natura 2000 u Hrvatskoj. Budući da je postupak uspostavljanja ekološke mreže dug proces koji traje godinama, posebna pozornost posvećuje se pitanju trenutka od kojeg su države članice dužne zaštititi područja koja će tek postati područja od interesa za Europsku uniju kad ih usvoji Europska komisija. U radu se također ukazuje na problem neusklađenosti pojedinih prijevoda osnovnih pojmova iz propisa Europske unije na hrvatski jezik. S tim u vezi pojašnjavaju se određene razlike u terminologiji koje postoji u trenutno važećim hrvatskim propisima, ali i prema predloženim izmjenama.
This paper clarifies the provisions of EU legislation concerning the nature protection which have established the ecological network Natura 2000 (Directive 2009/147/EC on the conservation of wild birds and Directive 92/43/EEC on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora). For this purpose, the paper presents the judgments of the Court of Justice of the European Union concerning the interpretation of the provisions of the respective directives. The goal is to provide with an answer to the question regarding the process of establishment of the ecological network Natura 2000 and the level of nature protection which Member States must provide when they are approving projects that may have adverse impacts on the protected areas. The paper then analyses the process of establishing the Natura 2000 network in Croatia. Since the process of establishing the ecological network can last for years, special attention is paid to the question of the moment from which the Member States are obliged to protect the areas that will become Sites of Community Importance when they are adopted by the European Commission. The paper also points to the problem of non-compliance of certain basic terms in the translation of the EU legislation into Croatian. The paper, thus, clarifies certain differences in terminology that exist in the current Croatian legislation and its proposed amendments.
Cilj je ovog rada istražiti način na koji se načelo zabrane diskriminacije primjenjuje u izradi općenormativnih akata. Načelo zabrane diskriminacije jedno je od glavnih elemenata vladavine prava. ...Zabrana diskriminacije propisana je Ustavom Republike Hrvatske, kao i relevantnim međunarodnim izvorima za zaštitu ljudskih prava. Svi propisi i općenormativni akti u Republici Hrvatskoj moraju biti usklađeni sa zahtjevima koje u sebi sadrži zabrana diskriminacije. Rad započinje upućivanjem na glavne pravne izvore zabrane diskriminacije u Republici Hrvatskoj (Ustav, Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te na pravne izvore Europske unije). Navedeni pravni izvori međusobno će se usporediti i identificirat će se razlike u zaštiti koju pružaju od diskriminacije. Premda postoje i drugi značajni međunarodni ugovori koji također propisuju zabranu diskriminacije, zbog opširnosti teme oni neće biti razmatrani u ovom radu. Zbog jednakog razloga, rad se neće moći baviti svim vrstama (oblicima) diskriminacije, nego samo formalnom i materijalnom te izravnom i neizravnom diskriminacijom. Također će se pojasniti tzv. test diskriminacije kojim se ispituje postoje li moguća opravdanja različitog postupanja. U posljednjem dijelu rada analizirat će se odredbe općih akata pojedinih jedinica lokalne samouprave u kojima se na diskriminatoran način uređuje jednokratna novčana pomoć povodom rođenja djeteta. Ovo je područje odabrano imajući u vidu da se u radu pučke pravobraniteljice i specijaliziranih pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i djecu svake godine rješavanju pritužbe roditelja koji se smatraju diskriminiranima s obzirom na pretpostavke koje jedinice lokalne samouprave propisuju za ostvarivanje tog prava.
The aim of this paper is to explore the way in which the principle of non-discrimination is
applied in the drafting of general normative acts. The principle of non-discrimination is one of the
main elements of the rule of law. The prohibition of discrimination is prescribed by the Constitution
of the Republic of Croatia, as well as relevant international sources for the protection of human
rights. All regulations and general normative acts in the Republic of Croatia must comply with
the requirements contained in the prohibition of discrimination. The paper begins with reference
to the main legal sources of prohibition of discrimination in the Republic of Croatia (Constitution,
Convention for the Protection of Human Rights in Fundamental Freedoms and legal sources of
the European Union). These legal sources will be compared to each other and differences in the
protection they provide against discrimination will be identified. Although there are other significant
international treaties that also prescribe the prohibition of discrimination, due to the complexity of
the topic they will not be discussed in this paper. For the same reason, the paper will not be able to
deal with all types (forms) of discrimination, but only formal and material, and direct and indirect
discrimination. The paper will also clarify the so-called discrimination test, which examines whether
there are possible justifications for different treatment. The last part of the paper will analyze the
provisions of general acts of individual local self-government units in which one-time financial
assistance on the occasion of the birth of a child is regulated in a discriminatory way. This area was
chosen bearing in mind that Ombudsperson and specialized Ombudspersons for Gender Equality
and Children, every year deal with the complaints of parents who are considered discriminated
against in view of the conditions prescribed by local self-government units for the exercising this
right.
Cilj je ovog rada prikazati međudjelovanje između pandemije koronavirusa i pravne regulacije zaštite okoliša. U tom pogledu prvo će se objasniti međunarodnopravni okvir za sprečavanje i suzbijanje ...pandemija životinjskog porijekla te istaknuti potreba osnaživanja propisa koji se odnose na sprečavanje i kontrolu zaraznih bolesti koje potječu od životinja (poglavlje 2.). Zatim će se analizirati povezanost pandemije koronavirusa i pravnog okvira koji se odnosi na osiguravanje kakvoće zraka (poglavlje 3.) te razmotriti postoji li povezanost pandemije s aktivnostima vezanima za borbu protiv klimatskih promjena, osobito u kontekstu potrebe gospodarskog oporavka pri čemu će se posebna pažnja posvetiti Europskom zelenom planu i prijedlogu zakonodavnog paketa Europske unije „Spremni za 55 %“ (poglavlje 4.).
The aim of this paper is to show the interaction between the coronavirus pandemic and environmental legal regulation. Firstly, in this regard, the international framework for preventing and combating animal pandemics will be explained. Additionally, the need to strengthen regulations relating to the prevention and control of infectious diseases originating from animals will be highlighted (Chapter 2). Subsequently, the link between the coronavirus pandemic and the legal framework relating to ensuring air quality will be analyzed (Chapter 3). Finally, it will be considered whether there is a link between the pandemic and climate change-related activities, especially in the context of the need for economic recovery, paying particular attention to the European Green Deal and the proposal for the European Union legislative package ‘Ready for 55 %’ (Chapter 4).
Autorice u radu analiziraju postojeći pravni i institucionalni okvir za suzbijanje trgovanja ljudima u Republici Hrvatskoj. Iako je Republika Hrvatska započela s izgradnjom pravnog sustava suzbijanja ...trgovanja ljudima 2002. godine, zakonska regulacija ove materije još uvijek je nedostatna, zbog čega su važna pitanja prepuštena protokolima. Autorice upućuju na neadekvatnu pravnu prirodu protokola kojima se ureðuje ova materija te predlažu više mogućih rješenja. Analizirana je i nedavna presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu S. M. protiv Hrvatske, koja jasno ilustrira probleme pri progonu počinitelja. Posljednji dio rada analizira novi Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima te upozorava na očigledne propuste u području mjera i aktivnosti za identifikaciju žrtava, prevenciju trgovanja djecom migrantima te zaštitu žrtava od ponovnog trgovanja ili progona po povratku u zemlju podrijetla.
U ovom radu opisuju se mjere usmjerene na suzbijanje pandemije COVID-a 19 koje se odnose na pučanstvo. Mjere su prikazane s obzirom na njihove donositelje te je provedena analiza njihove pravne ...prirode. Prvo se analiziraju opće mjere koje donosi ministar nadležan za zdravstvo i Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske. Posebna je pozornost posvećena uputama i preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Drugi dio rada odnosi se na pojedinačne mjere, pri čemu se osobito problematizira način izricanja mjera samoizolacije kada te mjere naređuju epidemiolozi ili liječnici opće prakse. Na odgovarajućim mjestima u radu poseban osvrt daje se i na Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske u predmetu br. U-I-1372/2020 i dr. od 14. rujna 2020. kojim Ustavni sud nije prihvatio prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom pojedinih odredaba Zakona o sustavu civilne zaštite te Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Završno se zaključuje o potrebi izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
This paper describes measures aimed at combating the COVID pandemic 19 related to the population. The measures are presented with regard to their adopters and an analysis of their legal nature was conducted. First, the general measures adopted by the Minister responsible for health and the Civil Protection Headquarters of the Republic of Croatia are analyzed. Special attention is paid to the instructions and recommendations of the Croatian Institute of Public Health. The second part of the paper refers to individual measures, where the way of imposing self-isolation measures is especially problematic when these measures are ordered by epidemiologists or general practitioners. At the appropriate places in the paper, special reference is given to the Decision of the Constitutional Court of the Republic of Croatia in case no. U-I-1372/2020 et al. of 14 September 2020 by which the Constitutional Court did not accept the proposal for the assessment of the constitutionality of certain provisions of the Civil Protection System Act and the Act Amending the Infectious Diseases Protection of the Population Act. The final conclusion is on the need for amendments to the Law on the Protection of the Population from Infectious Diseases.
Pravo na izvršenje upravnosudskih odluka sastavni je dio prava na pristup sudu. Članak 6., stavak 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda o pravu na pošteno (pravično) suđenje te ...članak 47. Povelje temeljnih prava Europske unije o pravu na učinkovito pravno sredstvo i pošteno suđenje jamče provedbu obvezujućih sudskih odluka. U protivnom bi odredbe o pravu na pošteno suđenje bile lišene svakog djelotvornog učinka. Istraživanje autora bit će podijeljeno u dva dijela. U prvom dijelu analizirat će se praksa Europskog suda za ljudska prava u pogledu povrede prava na izvršenje upravnosudskih odluka. Autori će prikazati sastavne dijelove prava na izvršenje odluka upravnih sudova koji čine dio jamstva pravednog sudskog spora u kontekstu članka 6., stavka 1. Europske konvencije. U drugom dijelu rada istražit će se dosadašnja praksa Suda Europske unije koja se odnosi na primjenu članka 47. Povelje u pogledu istog pitanja izvršenja upravnosudskih odluka. Autori će rad završiti sa zaključkom o preprekama ostvarenju prava na izvršenje odluka upravnih sudova i mogućnostima za njihovo prevladavanje.
Namjera ovog rada jest istražiti pravni okvir za obnovljive izvore energije u pravu Europske unije. U tom cilju, bit će prikazana i određena osnovna pitanja u europskoj politici u području obnovljive ...energije. Središnji dio rada predstavlja prikaz sekundarnog prava EU-a za obnovljive izvore energije, a posebna pozornost pružit će se i pitanjima njegova povijesnog razvoja, kao i novoj Direktivi (EU) 2018/2001 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, kojom je preinačena Direktiva 2009/28/EZ. U navedenim razmatranjima uzet će se u obzir i utjecaj prava okoliša na energetsko pravo EU-a. U zadnjem dijelu rada istražuje se praksa Suda Europske unije u području obnovljivih izvora energije.
The purpose of this paper is to explore the legal framework for renewable energy in EU law. To this end, some key issues in European renewable energy policy will be outlined. The central part of the paper presents an overview of EU secondary law for renewable energy sources, with particular attention to its historical development issues, as well as the new Directive (EU) 2018/2001 on the promotion of the use of energy from renewable sources, which revised the Directive 2009/28/EC. These considerations will also take into account the impact of environmental law on EU energy law. The last part of the paper examines the case law of the Court of Justice of the EU in the field of renewable energy.
Pravna zaštita voda pravno je područje s najviše pokrenutih postupaka protiv država članica Europske unije zbog povreda prava okoliša. Pored toga, u Europskom izvješću o okolišu – Stanje i izgledi ...2015., utvrđeno je da su države članice Europske unije daleko od uspostavljanja zdravih vodnih sustava, a cilj ostvarenja dobrog stanja u 2015. postignut je za samo polovinu kopnenih voda. U ovom će se radu analizirati pojedini aspekti pravne zaštite voda koje su države članice Europske unije dužne osigurati temeljem Okvirne direktive o vodama. U radu će se preispitati usklađenost hrvatskoga zakonodavstva s odredbama Okvirne direktive o vodama i Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija), koje je Sud Europske unije protumačio u presudama C-461/13 Bund für Umwelt und Naturschutz Deutschland (“Weser”) te C-664/15 Protect Natur, Arten-und Landschaftschutz Umweltorganisation. U radu će se također
ponuditi rješenja za usklađivanje hrvatskoga zakonodavstva s odredbama Okvirne direktive o vodama i Aarhuške konvencije.
U radu se istražuje način na koji bi se, sukladno presudi Suda Europske unije u predmetu C-237/07 Janecek, mogla osigurati sudska zaštita zbog propusta donošenja akcijskih planova za poboljšanje ...kvalitete zraka koji su prema svojoj pravnoj prirodi opći akti. U prvom i drugom dijelu rada prikazuju se komparativna iskustva iz prakse Suda Europske unije glede primjene članka 265. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojim se propisuje tužba zbog propusta institucija Unije da djeluju, kao i sudska praksa iz Austrije, Češke i Francuske u sporovima zbog propusta donošenja planova za poboljšanje kvalitete zraka. U zadnjem dijelu rada razmatra se mogu li se i na koji način takve tužbe zbog propusta donošenja općeg akta, čija obveza donošenja proizlazi iz prava Europske unije, podnositi pred hrvatskim upravnim sudovima odnosno na koji način bi se u toj situaciji mogle primijeniti postojeće odredbe Zakona o općem upravnom postupku i Zakona o upravnim sporovima.
In this paper, the way, pursuant to judgement of the European court in the case of C-237/07 Janecek, court protection can be ensured due to omissions in passing action plans for improving the quality of air which are, according to their legal nature, general acts. The first and second parts of this paper show comparative experiences from European Court practice regarding application of article 265 of the Agreement on the functioning of the European Union which prescribes court action for institutions of the Union for failure to act as in the court practice from Austria, Czech Republic and France in disputes for failing to pass plans for improving the quality of air. In the last section whether and in what way such court action for failing to pass general acts, whose obligation is derived from European Union law, can be brought before Croatian administrative court, that is in which way in that situation the existing provisions from the General Administrative Procedure Act and Administrative Dispute Act can be applied.
PDF
