V poznem srednjem veku se je na Kranjskem vzpostavilo več železarskih središč, v katerih so se na podlagi privilegijev in rudarskih redov izoblikovale železarske skupnosti. Njihovi nosilci so bili ...železarski mojstri – tehnični specialisti in posestniki železarskih obratov. Med seboj so volili rudarskega sodnika, ki je bil glavni predstavnik skupnosti ter nosilec njene sodne in upravne avtonomije. Del skupnosti so bili tudi podrejeni delavci v obratih in rudnikih ter pomožni delavci – oglarji, drvarji in tovorniki. Pripadniki teh skupnosti so uživali osebno svobodo, od obratov in preostalih pravic ter posesti so morali plačevati dajatve, v primeru vojaške nevarnosti pa sodelovati pri obrambi gospostva.
The contribution primarily focuses on investigating the provenance of artisanal objects made of pewter that are kept by the National Museum of Slovenia. It begins by providing a short history of ...pewter craft, which reached its zenith in Central Europe in the seventeenth and eighteenth centuries. Most objects under discussion date to the eighteenth and early nineteenth centuries. They were produced almost exclusively in the Central European area, predominantly in Ljubljana’s pewter workshops. The museum has built its pewter collection for nearly two hundred years of its existence. The process of acquiring new items was affected by both the museum’s pursuit of its objectives to enrich its collections and highly diverse external circumstances.
Prispevek se primarno posveča raziskavi provenience umetnoobrtnih izdelkov iz kositra, ki jih hrani Narodni muzej Slovenije. Sprva je na kratko predstavljena zgodovina kositrarske obrti, kije v ...srednji Evropi vrhunec dosegla v 17. in 18. stoletju. Večina obravnavanih predmetov izhaja iz 18. in začetka 19. stoletja, izdelani so bili skoraj izključno v srednjeevropskem prostoru, velik del jih je iz ljubljanskih delavnic. Zbirka kositra se je v muzeju izoblikovala skoraj skozi vseh dvesto let njegove zgodovine. Na pridobivanje predmetov je vplivalo tako zasledovanje muzealskih ciljevpo obogatitvi zbirk kot tudi zelo raznolike zunanje okoliščine.
Včlanku seposvečamo raziskavi materialne zapuščine tržiških kovačnic, ki jo hrani Narodni muzej Slovenije. Na kratko je predstavljena zgodovina železarstva in kovaštva v Tržiču, preučeni so predmeti, ...ki so bili izdelani v tržiških železarskih in kovaških obratih ter jih danes hranijo v zbirkah Narodnega muzeja Slovenije. Vosrednjem delu raziskave smo se ukvarjali z vprašanjem časa in okoliščin pridobitve obravnavanih predmetov v Deželni muzej za Kranjsko, ki je neposredni predhodnik Narodnega muzeja Slovenije. Rezultati raziskav so prinesli nova spoznanja o zgodnji zgodovini muzeja, pridobivanju predmetov in provenienci nekaterih izdelkov, o katerih pred tem nismo imeli podatkov o izvoru in času izdelave. Nekaj novih informacij smo pridobili tudi o darovalcu in tedanjem lastniku tržiškega gospostva, baronu Jožefu Dietrichu.
V članku je predstavljena zgodovina železarstva na območju Vzhodnih Alp v zgodnjem in visokem srednjem veku. V zgodnjem srednjem veku je imelo železo precej visoko vrednost, na kar kažejo zakladne ...najdbe železnih predmetov. Pisni viri železarstva neposredno skoraj ne omenjajo, vendar lahko kljub temu predpostavimo, da je obstajalo. Zanimiv pogled ponuja tudi primerjava z Veliko Moravsko. Pisni viri železarstvo in rudarstvo pogosteje omenjajo v 12. in 13. stoletju, predvsem na območju Koroške in Štajerske, medtem ko obstoj železarskih obratov na ozemlju današnje Slovenije neposredno ni izpričan, ga pa lahko ponekod domnevamo.
The paper presents the settlement structure of the Zgornja Gorenjska region in the Middle Ages. It begins with the period immediately preceding the Slavic settlement, continues with describing the ...early Slavic settlement and concludes with the colonization during the high Middle Ages, which mainly concentrated on lowland areas. The 13th century witnessed the settlement of economically less favorable areas in valleys and at higher elevations. The paper contains two tables indicating the numbers of farms in villages that appear in written sources for the period of around 1330 and for the end of the 15th century. The paper also provides a total number of farms in the area under discussion and attempts to give an approximate number of the population. The table referring to the end of the 15th century, in particular, is more representative and realistic.
Članak se bavi korištenjem i upravljanjem prirodnim resursima, posebno šumama, za potrebe proizvodnje željeza na slovenskim područjima. Sve do 19. stoljeća, drveni ugljen bio je glavno gorivo koje se ...koristilo za vađenje i preradu željeza. Razvojem intenzivne proizvodnje željeza počela je rasti i potrošnja ugljena, ali do 16. stoljeća nije predstavljala značajnu prijetnju opstanku šuma. Vlasnici željezara morali su dobiti dopuštenje od vlastelinstava za korištenje šuma, a zauzvrat su plaćali dažbine koje su se razlikovale među vlastelinstvima. Od kasnog 15. stoljeća, sporovi vezani uz sječu za proizvodnju drvenog ugljena postali su učestaliji, uključujući sukobe među željezarskim radnicima iz različitih vlastelinstava i između željezarskih radnika i vlastelinstva. Potonji su rezultat provođenja zemaljsko-kneževski rudarskog regala i vlasništva nad šumama u rudarskim područjima. Zemaljski knez je učvrstio ovo vlasništvo izdavanjem rudarskih propisa 1517., 1553. i 1575. godine, koji su također pružali upute za upravljanje šumama. Svaki sljedeći rudarski propis sadržavao je detaljnije odredbe o krčenju šuma, što ukazuje na sve veći broj područja iskrčenih za potrebe proizvodnje željeza. Posljednji dio rada pokušava procijeniti godišnju potrošnju drvenog ugljena i stopu krčenja šuma za potrebe proizvodnje željeza u Kranjskoj i Goriškoj, kao i u željezarskom području Jesenica, krajem 16. stoljeća. Zbog oskudnosti sačuvanih izvora koji dokumentiraju potrošnju drvenog ugljena, i posljedično korištenja brojnih više ili manje pouzdanih varijabli u izračunu, dobiveni rezultati trebaju se promatrati s velikom dozom kritičke distance. Ipak, procjene sugeriraju da je čak i tijekom tog razdoblja bilo potrebno iskrčiti relativno velike površine šuma za vađenje i preradu željeza.
