During mass blasting, seismic effects occur that can significantly damage existing buildings near the blasting site, depending on the amount of explosives and the blasting distance itself. An ...additional problem during blasting is the facilities located in the critical zone of mining works - the problem of unpredictable behavior of the soil or rock in relation to the propagation of seismic waves. Based on the measurements performed on the example presented in this paper at the site of the quarry EP "Zvecaj" (minefield at the level of the second floor K + 163 to K + 179), the method is explained, how quality and well-conducted research can determine optimal amounts of explosives per ignition level. Based on the performed measurement procedures and processed data, measured and obtained results of values of soil oscillation velocities in the direction of populated areas caused by production blasting in the quarry EP "Zvecaj", it follows that the conducted mining activity, consequently, had no damage. Blasting significantly affects the environment, due to the emission of noise and seismic action, which is manifested in the form of oscillations and elastic deformations of the rock, which is an artificial earthquake in which the place of explosion is its epicenter.
This paper presents a robust composite index aimed to measure natural gas supply security. The Composite index (CI) includes the following indicators important for natural gas supply security: Energy ...Import Dependency Index, Energy Intensity, Gross Inland Consumption, Index of National Economy Dependence on Natural Gas, Herfindahl-Hirschman Index and Shannon-Wiener Index. The aggregated CI incorporates the normalized values of the aforementioned indicators and their weighted factors. A higher value of the CI indicates a lower level of natural gas supply security and vice versa. An analysis relevant for defining natural gas supply security for Croatia, over the period 2001–2015, is conducted in this research. The CI reached the maximal value of 0.58 in 2001, and the minimal value of 0.37 in 2015. These values indicate the increase of natural gas supply security in Croatia in the considered period. A favorable CI of 0.30 could be achieved in the year 2019 with the precondition of an operational LNG terminal on the island of Krk in the North Adriatic. This means that natural gas supply security in Croatia would increase significantly in 2019.
•A set of six indicators important for natural gas supply security is elaborated.•We designed an aggregated index aimed to measure natural gas supply security.•The aggregated index presents a useful tool in energy policy management.•An analysis for defining natural gas supply security for Croatia is carried out.
Gospodarenje vodama u funkciji poljoprivredne proizvodnje predstavlja jednu od najvažnijih grana vodnog gospodarstva. Navodnjavanje je melioracijska mjera kojom se putem hidrotehničkog sustava dovodi ...voda na zemljište zbog postizanja vlažnosti neophodne za rast i razvoj biljke. Činjenica je da se navodnjavanjem postiže stabilnija poljoprivredna proizvodnja koja podrazumijeva više i kvalitetnije prinose. U ovom radu dana je šira slika navodnjavanja u kontinentalnom dijelu Hrvatske tj. razvoj sustava navodnjavanja koji predstavlja preduvjet za stabilizaciju poljoprivredne proizvodnje. Razvoj i unapređenje zaštite od štetnog djelovanja voda predstavlja osnovni uvjet održivosti poljoprivredne proizvodnje na poljoprivrednim površinama unutar inundacija većeg dijela hrvatskih vodotoka. U radu su prikazani rezultati istraživanja korištenja voda u sustavu navodnjavanja temeljem Planova navodnjavanja tj. pregled prostornih pogodnosti zemljišta za navodnjavanje na prostoru Koprivničko-križevačke županije, Virovitičko-podravske i Varaždinske županije, a sve u funkciji unapređenja održive poljoprivredne proizvodnje. Nastavno je prikazan zakonodavni okvir, strateška i planska osnova koji definiraju gospodarenje vodama u Hrvatskoj, a uz poseban osvrt na dio koji definira način i uvjete gospodarenja vodama u domeni navodnjavanja poljoprivrednih proizvodna.
In this paper, the authors elaborated on the conversion of excess electricity, generated from renewable energy sources by water electrolysis, into chemical energy and on its underground storing. ...Specifically, one of potential solutions in the function of transition and decarbonization of the energy sector is a project of conversion and storage of wind and solar energy, that is, underground storage of chemical energy (hydrogen). In the primary cycle of producing and storing hydrogen, underground storing of hydrogen (UHS) in geological formations is a crucial factor in storing large volumes of energy for a theoretically longer, or an indefinite period. The paper presents possibilities of using the stated technology in Croatia by using a small standard underground gas storage facility (UGS). The article presents technical-technological process of producing and underground storing of hydrogen: from generating electricity through renewable energy sources or other industrial processes generating waste energy, the production of hydrogen and its compression, transport and storage in underground geological formations. In this paper, the authors will also elaborate on the status of the EU States' regulations, which present the main factor for the previously mentioned activities, as well as on the necessary changes that the relevant regulations need to undergo.
Increasing the share of renewable energy sources (RESs) in the energy mix of countries is one of the main objectives of the energy transition in national economies, which must be established on ...circular economy principles. In the natural gas storage in geological structures (UGSs), natural gas is stored in a gas reservoir at high reservoir pressure. During a withdrawal cycle, the energy of the stored pressurised gas is irreversibly lost at the reduction station chokes. At the same time, there is a huge amount of produced reservoir water, which is waste and requires energy for underground disposal. The manuscript explores harnessing the exergy of the conventional UGS reduction process to generate electricity and produce hydrogen via electrolysis using reservoir-produced water. Such a model, which utilises sustainable energy sources within a circular economy framework, is the optimal approach to achieve a clean energy transition. Using an innovative integrated mathematical model based on real UGS production data, the study evaluated the application of a turboexpander (TE) for electricity generation and hydrogen production during a single gas withdrawal cycle. The simulation results showed potential to produce 70 tonnes of hydrogen per UGS withdrawal cycle utilising 700 m3 of produced field water. The analysis showed that hydrogen production was sensitive to gas flow changes through the pressure reduction station, underscoring the need for process optimisation to maximise hydrogen production. Furthermore, the paper considered the categorisation of this hydrogen as “green” as it was produced from the energy of pressurised gas, a carbon-free process.
Rudarski radovi imaju značajan i dugotrajan utjecaj na okoliš čak i nakon završetka eksploatacije mineralne sirovine. Zato je potrebno provesti tehničko uređenje (sanaciju) kopa a po potrebi i ...biološku rekultivaciju ili drugi, prihvatljivi oblik prenamjene, kako bi se taj utjecaj sveo na najmanju moguću mjeru. Štetni utjecaji se očituju, dominantno u obliku narušavanja površine terena, promjene krajobraza, onečišćenja tla, vode, zraka i mnogih drugih utjecaja na sastavnice okoliša (flora, fauna, promet). Općenito, nastalo stanje ne zadovoljava nikog, ni bivše/trenutne/potencijalne koncesionare, gradove/općine, županije, inspekcije, nevladine udruge. Pri osmišljavanju buduće namjene nikako se ne smije zanemariti vrijeme eksploatacija, čije korištenje eksploatacijskih polja traje desetljećima. Tijek eksploatacije, zatvaranje eksploatacijskih polja, sanacija prostora i njihovo privođenje budućoj namjeni je problem koji zahtjeva kvalitetna rješenja.
U ovom radu analizirat će se stanje napuštenih lokacija eksploatacijskih polja (napuštenih kopova) mineralnih sirovina iz prostornih planova uređenja jedinica lokalne samouprave Varaždinske županije, te njihova odgovarajuća namjena u cilju sanacije, odnosno buduće korištenje prostora. Namjena prostora površinskih kopova za područje Varaždinske županije je različita: gospodarska, poljoprivredna, turistička, sportsko-rekreacijska. Za koju vrstu sadržaja će degradirani prostor po završetku eksploatacije biti namijenjen, ovisi o njegovoj veličini, izgledu, položaju u prostoru, udaljenosti od naselja, poljoprivrednih, šumskih, riječnih područja što je prikazano u radu.
Potencijal obnovljivih izvora energije u Varaždinskoj županiji predstavlja integralnu analizu prirodnog potencijala svih oblika obnovljivih izvora energije – energije Sunca, biomase, vjetra, vodotoka ...i geotermalnih izvora. Korištenje potencijalnosti ovih obnovljivih izvora energije treba kontinuirano pratiti s obzirom na očekivani gospodarski razvitak i učinke koji se time mogu postići uvažavajući podatak da su geotermalni gradijenti hrvatskog prostora znatno viši od europskog prosjeka. Zahvaljujući svome smještaju u području južnog dijela Panonskog bazena Varaždinskoj županiji postoji značajan potencijal geotermalne energije koji je uvjetovan geološkim karakteristika ovog područja. Brojni rasjedi koji presijecaju geološke strukture razlog su pojava mineralnih i termalnih izvora u Varaždinskoj županiji. Cilj ovog rada jest prikazati spektar primjene mineralnih sirovina geotermalnih voda koji bi mogao biti znatno širi nego što je do sada utvrđeno. Kako korištenje geotermalne energije ima brojne prednosti u kontekstu održivog energetskog razvoja pri čemu se može ostvariti multiplikacijski učinak na gospodarstvo Republike Hrvatske, tako bi za područje Varaždinske županije trebalo izvršiti regionalna istraživanja s ciljem izdvajanja perspektivnih područja s najkvalitetnijom sirovinom, kao i ispitivanja mogućnosti njihove primjene kao osnove za održiv razvoj Županije.
U današnje vrijeme karakterizirano rastom potrošnje energije, za svaku državu, pa tako i Republiku Hrvatsku, zadaća je osigurati dovoljnu količinu energije te pri tom u što većoj mjeri ostati ...energetski neovisan. Kada se u promišljanje o energetskoj neovisnosti uključe i klimatske promjene te energetska tranzicija s ciljem dekarbonizacije, stvari postaju značajno složenije. U tom kontekstu, važno je naglasiti da upravo obnovljivi izvori energije (OIE) uz energetsku efikasnost (EE) i dekarbonizaciju plina, a u širem kontekstu energetske tranzicije i očekivanih klimatskih promjena predstavljaju danas vrlo važan element energetske sigurnosti, održive energetike i ublažavanja klimatskih promjena
Prvi korak predstavlja analiza mogućih izvora energije na vlastitom tlu. S obzirom na relativno skromne rezerve fosilnih goriva, te već spomenutu dekarbonizaciju, na području Republike Hrvatske nužno je razmotriti i korištenje obnovljivih izvora energije pri čemu se to ne misli samo deklarativno. Zadnjih nekoliko desetljeća velika pozornost je usmjerena prvo na hidroenergiju i biomasu te zatim na energiju vjetra i Sunca što se može smatrati logičnim s obzirom na potencijal, kao i zrelost te cijenu tehnologije. No, ako se usporedi potencijal i dosadašnje korištenje, tada je pri analizi neophodno u obzir uzeti i geotermalnu energiju. U tom kontekstu, panonski dio Republike Hrvatske posjeduje značajan geotermalni potencijal koji je prilično zapostavljen. Najveći broj geotermalnih lokacija otkriven je u okviru naftno-geoloških istraživanja tijekom prošlog stoljeća. Osim konvencionalnih ležišta geotermalnih fluida, važni resursi geotermalne energije predstavljaju ležišta bez fluida, ali s povišenim temperaturama te nekonvencionalna ležišta prirodnog plina otopljenog u geotermalnoj vodi.
Indicirani geotermalni potencijal svih lokacija u Republici Hrvatskoj mogao bi rezultirati s kapacitetom proizvodnje većim od 500 MWe, između 750 i 1.300 MWt te značajnim zalihama prirodnog plina.
Korištenje geotermalne energije ima brojne prednosti u kontekstu održivog energetskog razvoja pri čemu se može ostvariti multiplikacijski učinak na gospodarstvo Republike Hrvatske.
Nadzor trase plinovoda predstavlja izrazito važnu sigurnosnu radnju. Tehnološki razvoj omogućio je primjenu novih tehnologija u sustavima nadzora i omogućio izradu 3D karti trase plinovoda. Značajni ...pomak vidljiv je kroz primjenu letjelica za izradu nove generacije snimki i digitalnih prikaza trase plinovoda, te za primjenu letjelica s ugrađenim senzorima za detekciju i snimanje izvan vidljivog spektra. S obzirom na nažalost lokalne specifičnosti, (a u Republici Hrvatskoj sveprisutne) kao što su ilegalna gradnja i ostavljanje otpada u zaštićenom pojasu plinovoda, važno je izgraditi sustav nadzora koji može pravovremeno aktivirati preventivne procedure sukladno potrebama. Namjera ovog rada je ukazati na sigurnosne aspekte važnosti kontinuiranog nadzora nad trasom plinovoda, pri tome je važno istaći da nova generacija snimki s automatskom izradom 3D prikaza trase, značajno olakšava definiranje nove trase plinovoda. Slijedom navedenog, namjera autora ovoga rada je prikazati buduću regulativu na nivou EU, trenutačna tehnološka rješenja i moguću primjenu.
Jedan od najvećih izazova suvremenog svijeta je globalno zatopljenje koje će značajno utjecati na kvalitetu života na Zemlji. Iako se o problematici utjecaja čovjeka na klimu počelo raspravljati još ...sedamdesetih godina prošloga stoljeća, suočavanje s tim problemom započelo je 1990. s prvim izvješćem Međuvladinog tijela za klimatske promjene UN-a, koje je ukazalo na utjecaj čovjeka na globalno zatopljenje. Nadalje, u Japanu je 1997. potpisan Protokol iz Kyota koji je trebao stupiti na snagu osam godina kasnije. Međutim, Protokol nije imao značajnijeg učinka, jer ga, najveći svjetski zagađivač, Sjedinjene Američke Države nisu ratificirale.
Stoga će u kronologiji globalnog djelovanja protiv klimatskih promjena i globalnog zatopljenja kao prekretnica biti zabilježen Pariški sporazum o klimatskim promjenama, potpisan na 21. zasjedanju konferencije stranaka (COP 21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) u prosincu 2015., s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova i zadržavanja povećanja globalne prosječne temperature na 2°C iznad razina u predindustrijskom razdoblju. Najveće emisije stakleničkih plinova stvaraju se izgaranjem fosilnih goriva kao što su ugljen, nafta i plin. Stoga je zanimljiva koincidencija da je samo nekoliko mjeseci prije Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama u istoj godini, u Parizu, održana i 26. svjetska plinska konferencija.
Svjetska plinska konferencija najvažniji je globalni događaj plinske industrije koji okuplja utjecajne lidere, političare, kupce, trgovce i stručnjake. Održava se od 1931. u organizaciji Međunarodne plinske unije (IGU) u trogodišnjim razmacima, a ima za cilj podići svijest o prirodnom plinu i istodobno prezentirati aktualna komercijalna, strateška i tehnička pitanja s kojima se suočava cijeli lanac vrijednosti plinske industrije.
27. svjetska plinska konferencija održana je u Washingtonu, glavnom gradu Sjedinjenih Američkih Država, od 25. do 29. lipnja 2018., jasno ukazujući na ključnu ulogu plina u tranziciji prema niskougljičnom gospodarstvu. Na konferenciji je sudjelovalo više od 12.000 delegata iz više od 100 zemalja, 600 govornika i 350 izlagača na 40.000 m2 izložbenog prostora, uključujući paviljon održive energije, paviljon za robotiku i automatizaciju i paviljon za plin u transportu.
PDF
