Kaznenopravni izazovi razvoja e-sporta Primorac, Damir; Pilić, Maja
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,
04/2022, Letnik:
59, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Pandemija Sars-CoV-2 označila je svjetsku povijest, pa tako i sportsku. Uz brojne pravne, ekonomske, medicinske te znanstvene izazove, pandemija je značajno utjecala i na razvoj sporta. Zatvaranjem ...gospodarstava, društvenih i sportskih događanja radi suzbijanja širenja zaraze, došlo je do brzog razvoja e-sporta koji je na određeni način zamijenio tradicionalni sport igranjem popularnih videoigara. Da se radi o ozbiljnoj pojavi, govori i činjenica sve većeg broja gledatelja i sudionika videoigara u odnosu na gledatelje tradicionalnog sporta, kao i količina novca koji cirkulira u takvim virtualnim krugovima. Međutim, razvoj e-sporta posljedično vodi i određenim kaznenopravnim izazovima koji se manifestiraju kroz različite oblike manipulacija, nezakonitog klađenja i e-dopinga. Manipulacije sportskim natjecanjima globalno nisu novost u području sporta, ali u ovakvom specifičnom virtualnom okruženju one dobivaju novu dimenziju. Autori u ovom radu analiziraju kaznenopravne izazove koji nastaju na području e-sporta, osobito kada se igranjem videoigara čine različiti oblici kaznenih djela poput manipulacija, nezakonitog klađenja, pranja novca, e-dopinga i sl.
The Sars-CoV-2 pandemic marked world history, including sports history. In addition to numerous legal, economic, medical and scientific challenges, the Sars-CoV-2 pandemic has significantly affected the development of sports. With the closure of farms, social and sporting events to combat the spread of the contagion, there has been a rapid development of e-sports that has in a way replaced traditional sports by playing popular video games. The fact that this is a serious phenomenon is evidenced by the growing number of viewers and participants in video games compared to viewers of traditional sports, as well as the amount of money circulating in such virtual circles. However, the development of e-sports consequently leads to certain criminal law challenges that are manifested through various forms of manipulation, illegal betting and e-doping. Manipulations of sports competitions are not a novelty in the field of sports globally, but in such a specific virtual environment they gain a new dimension. In this paper, the authors analyze the criminal law challenges that arise in the field of e-sports, especially when playing video games commit various forms of crime such as manipulation, illegal betting, money laundering, e-doping and the like.
Za razliku od tradicionalnog oblika izručenja traženih osoba koji je bio dugotrajan i složen postupak te nije postigao željeni učinak, europski uhidbeni nalog, kao pojednostavljeni oblik predaje ...traženih osoba, omogućio je slobodan i brz protok pravosudnih odluka u kaznenim stvarima na području slobode, sigurnosti i pravde. Radi se o pravnom institutu međunarodne kaznenopravne pomoći koji u sebi uključuje visoku razinu povjerenja i međusobnog priznanja unutar država članica Europske unije, a temelji se na Okvirnoj odluci Vijeća Europske unije od 13. lipnja 2002. godine o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica 2002/584/PUP. Europski uhidbeni nalog, uz ostalo, propisuje i razloge za obvezno te fakultativno neizvršavanje europskog uhidbenog naloga, kao i mogućnost privremene odgode predaje tražene osobe ako postoje razlozi da bi se time ugrozilo njezino zdravlje ili život (ozbiljni humanitarni razlozi). U tom kontekstu, autor je kroz sudsku praksu hrvatskih sudova i praksu Suda Europske unije razmotrio razne situacije koje se mogu pojaviti kod privremene odgode predaje tražene osobe zbog postojanja ozbiljnih humanitarnih razloga. Ujedno, autor predlaže rješenja pojedinih spornih pitanja kao npr. koliko dugo može trajati privremena odgoda, koje su sve mogućnosti pravosudnih tijela ako se vidi da će humanitarni razlozi trajati dulje vrijeme ili čak trajno i sl.
Unlike the traditional form of extradition of sought persons, that was a long and complex process that did not achieve the wanted effects, the European Arrest Warrant, as a simplified form of surrendering of sought persons, has enabled free and swift flow of judicial decisions in the criminal matters in the field of freedom, security and justice. This is a legal institute of international judiciary aid that includes a high level of trust and mutual recognition between the European Union member states, based on the EU Council Framework Decision of 13 June 2002 on the European Arrest Warrant and the surrender procedures between Member States 2002/584/PUP. The European Arrest Warrant stipulates, among others, the reasons for compulsory and facultative non-performance of the European Arrest Warrant, and the possibilities of temporary postponement of surrendering the sought person for serious reasons, where there is a possibility of compromising the person’s health or life (serious humanitarian reasons). In this context the author analyses, through the Croatian and the European court cases, various situations that may occur at temporarily postponing surrendering a sought person for serious humanitarian reasons. Furthermore, the author suggests solutions of various disputed questions, such as how long a temporary postponement may last, what options judicial authorities have if humanitarian reasons are expected to last longer periods of time or even permanently, and like.
Unlike the traditional form of extradition of sought persons, that was a long and complex process that did not achieve the wanted effects, the European Arrest Warrant, as a simplified form of ...surrendering of sought persons, has enabled free and swift flow of judicial decisions in the criminal matters in the field of freedom, security and justice. This is a legal institute of international judiciary aid that includes a high level of trust and mutual recognition between the European Union member states, based on the EU Council Framework Decision of 13 June 2002 on the European Arrest Warrant and the surrender procedures between Member States 2002/584/PUP. The European Arrest Warrant stipulates, among others, the reasons for compulsory and facultative non-performance of the European Arrest Warrant, and the possibilities of temporary postponement of surrendering the sought person for serious reasons, where there is a possibility of compromising the person’s health or life (serious humanitarian reasons). In this context the author analyses, through the Croatian and the European court cases, various situations that may occur at temporarily postponing surrendering a sought person for serious humanitarian reasons. Furthermore, the author suggests solutions of various disputed questions, such as how long a temporary postponement may last, what options judicial authorities have if humanitarian reasons are expected to last longer periods of time or even permanently, and like.
Međunarodna zajednica, uočavajući sve opasnosti od teških oblika krivičnih djela koja već dugi niz godina sve snažnije poprimaju transnacionalna obilježja i stalna su prijetnja sigurnosti građana na ...nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou, nastoji razviti pravne mehanizame kojima se želi omogućiti što efikasnije suočavanje sa ovim prijetnjama. Jedan od savremenih načina borbe protiv organizovanih kriminalnih grupa dozvoljava tužiocu da, pod određenim uslovima, odstupi od principa legaliteta krivičnog gonjenja, a to su svakako posebni slučajevi, kada to zahtijeva veći javni interes, pa je tako davanje imuniteta od krivičnog gonjenja za svjedočenje u krivičnom postupku. Međutim, u tim nastojanjima postoje veliki problemi jer se u praksi dešavaju slučajevi da takve osobe nastoje „izigrati“ pravosuđe i u nekim slučajevima im to i uspijeva zbog nepreciznih, površnih i nedorečenih zakonskih odredbi. Svrha ovog rada je da ukaže na takve manjkavosti zakona u Bosni i Hercegovini, uz predočavanje rješenja iz uporednog prava, a posebno rješenja zemalja u okruženju koja su se pokazala jako kvalitetna.
U novije je vrijeme pojava manipulacija sportskim natjecanjima evidentna
što svjedoči i niz istraživanja i studija, ali i slučajeva koji su javno poznati. Iako manipulacija sportskim natjecanjima ...seže daleko u povijest, sukladno novim okolnostima i pojavnostima neželjenih utjecaja na sportska natjecanja, Vijeće Europe, kao i druge važne međunarodne organizacije donijeli su niz važnih pravnih akata za suzbijanje manipulacija sportskim natjecanjima, a najrecentnija je Konvencija Vijeća Europe o manipulaciji sportskim natjecanjima CETS br. 215 koja je
stupila na snagu 1. rujna 2019. godine. Identifikacija problema svakako
leži i u njegovu definiranju, a riječ je o postupku u kojem se jedna osoba ili ekipa natječe protiv druge, te utječe namjerno ili neprirodno na promjenu rezultata, u svrhu postizanja neprimjerene prednosti za sebe
ili neke druge dionike što predstavlja suštinu Konvencije Vijeća Europe
o manipulaciji sportskim natjecanjima. Komercijalizacija sporta i opširno medijsko izvještavanje doveli su do porasta financijskih uloga u
postizanju određenih sportskih rezultata što je utjecalo i na povećano počinjenje protupravnih djela ove vrste, vidljivo i iz izvješća Interpolove radne skupine za borbu protiv namještanja utakmica. U tom kontekstu, tekst ove Konvencije zajedno s nizom preporuka, kao što su vodič KCOOS-a o razumijevanju i borbi protiv manipulacija, FIFA-ine posebne preporuke iz 2014. godine, djelovanje Interpolove radne skupine za sprečavanje manipulacija sportskim natjecanjima (IMFTF) i sl., svakako je značajan korak naprijed u maksimiziranju sprečavanja manipulacija sportskim natjecanjima.
In recent times, the emergence of manipulation of sports competitions is
evident, as noticed by several research and studies, as well as cases that are publicly known. Although the manipulation of sporting events goes back a long way, with the newly developed circumstances and the emergence of undesirable effects on sporting events, the Council of Europe and other major international organizations have adopted some important legal acts to combat the manipulation of sporting competitions, the most recent being the Council of Europe Convention on the manipulation of sports competitions CETS no. 215 effective since September 1, 2019. The identification of the problem certainly lies in defining it, which is, the procedure in which one person or team competes against another, and deliberately or unnaturally changes the results, to achieve an inappropriate advantage for themselves or some other stakeholders. The essence of the Council of Europe Convention on the manipulation of sports competitions is exactly in prevention of those events. The commercialization of sports and extensive media coverage has led to an increase in financial stakes in the achievement of certain sporting outcomes, which has also led to an increase in the perpetration of unlawful acts of this kind, as evident from the report of the Interpol Match-Fixing Task Force. In this context, the text of this Convention together with many recommendations, such as the KCOOS Guide to Understanding and Combating Manipulation, Fifa’s Special Recommendations of 2014, the activities of the Interpol Match-Fixing Task Force on the Prevention of Manipulation of Sports (IMFTF), etc. ., is certainly a significant step forward in maximizing the prevention of manipulation of sports competitions.
Encouraged by the violent behavior of certain football fans in Brussels at Heysel Stadium on 29 May 1985, the Council of Europe European Convention on Spectator Violence and Misbehaviour at Sports ...Events and in particular at Football Matches i.e. Convention no. 120 (CETS no. 120) which entered into force on 1 November 1985. Convention no. 120 retained its original features until 2013 when the Council of Ministers concluded that it was outdated and that it was not in line with the experience gained since the entry into force. Consequently, the Standing Committee decided to draft a new text of the Convention and it resulted with Convention no. 218 (CETS no. 218) i.e. Council of Europe's Convention on an Integrated Safety, Security, and Service Approach at Football Matches and Other Sports Events. Safety measures, security measures and measures in the area of services, as a key part of Convention No. 218, aim to create a safe and secure environment at all sports events. An integrated approach to safety and security requires coordination at the international, national and local levels, and emphasizes the importance of effective co-operation with the police, emergency services and other partners not only in terms of guaranteeing physical security but also in preventing discriminatory and racist behavior. The importance of establishing a national football information point has also been established as a key mediator in the exchange of information on football matches with an international character as well as for the international cooperation of state bodies essential for the safety and security at football matches. Reasons for the emergence of Convention no. 218 is not only in the prevention of violent behavior at sporting events and in improving safety and security, but also in further development and better coordination of international cooperation in the prosecution of perpetrators of such inappropriate acts.
Potaknuto nasilničkim ponašanjima određenih nogometnih navijača u Bruxellesu na stadionu Heysel 29. svibnja 1985. godine, Vijeće Europe donijelo je Europsku konvenciju o nasilju i nedoličnom ponašanju gledatelja na športskim priredbama, posebice na nogometnim utakmicama (CETS br. 120), tzv. Konvenciju br. 120, koja je stupila na snagu 1. studenoga 1985. godine. Konvencija br. 120 zadržala je svoja izvorna obilježja sve do 2013. godine kada je Odbor ministara Vijeća Europe zaključio da je zastarjela i da nije usklađena s iskustvima stečenima od prvotnog stupanja na snagu iste Konvencije. Sukladno tome, Stalni odbor odlučio je izraditi novi tekst Konvencije i kao rezultat toga nastala je Konvencija Vijeća Europe o integriranom pristupu sigurnosti, zaštiti i uslugama na nogometnim utakmicama i drugim športskim priredbama (CETS br. 218), tzv. Konvencija br. 218. Sigurnosne mjere, mjere zaštite i mjere u području usluga, kao ključni dio Konvencije br. 218, imaju za cilj stvoriti sigurno i zaštićeno okruženje na svim športskim priredbama. Integrirani pristup sigurnosti zahtijeva koordinaciju na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini te je naglašena važnost učinkovite suradnje s policijom, hitnim službama, kao i ostalim partnerima, ne samo u pogledu jamčenja tjelesne sigurnosti, već i u sprečavanju diskriminirajućeg i rasističkog ponašanja. Utvrđena je i važnost osnivanja nacionalne nogometne informacijske točke kao ključnog posrednika u razmjeni informacija i podataka o nogometnim utakmicama s međunarodnim predznakom kao i za međunarodnu suradnju državnih tijela bitnih za sigurnost na nogometnim utakmicama. Razlozi nastajanja Konvencije br. 218 nisu samo u sprečavanju nasilničkog ponašanja na športskim priredbama i poboljšanje sigurnosti i zaštite, već i daljnji razvitak te bolja koordinacija međunarodne suradnje u pogledu kaznenog progona počinitelja takvih delikata.
Kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju spada u jedno od najsloženijih kaznenih djela iz područja gospodarskih kaznenih djela koja su propisana u Kaznenom zakonu. Kao što i sam ...naziv kaznenog djela govori, ono se može počiniti samo u gospodarskom poslovanju. Imajući u vidu da je počinitelj ovog kaznenog djela odgovorna osoba u pravnoj osobi, to znači da se kao počinitelj može pojaviti i odgovorna osoba u športskom klubu (športskom dioničkom društvu, udruzi). Od 01. siječnja 2013. godine stupa na snagu novi Kazneni zakon koji donosi značajne izmjene u području gospodarskih kaznenih djela, pa tako, uz ostalo, uvodi i novo kazneno djelo zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju. Uloga sudskih vještaka knjigovodstvene-financijske struke u tim kaznenim postupcima je od iznimnog značaja jer se radi o stručnim osobama koje daju odgovore na važna pitanja radi utvrđivanja odlučnih činjenica.
O dopingu kao kažnjivoj radnji postoje različita teorijska stajališta i mišljenja. Jedni smatraju da se doping treba kažnjavati kaznenopravnim sankcijama, drugi da je dovoljna prekršajnopravna, a ...treći stegovna sankcija, kako bi se postigla svrha kažnjavanja. U našem pravnom sustavu borba protiv dopinga evoluirala je tako da danas imamo samodoping kao stegovno djelo koje se kažnjava prema pravilima proisteklima iz Svjetskog antidoping kodeksa. S druge strane, zakonodavac propisuje neovlaštenu proizvodnju i promet tvari zabranjenih u sportu kao zasebno kazneno djelo delicta communia, za koje se kažnjava, inter alia, onaj koji omogućava i stavlja na raspolaganje zabranjene tvari sportašu ili koji drugoga navodi na trošenje tih tvari, a to može biti i sam sportaš. Međutim, borba protiv dopinga ne uključuje samo materijalnopravno normiranje nego, štoviše, pitanja načina dokazivanja, otkrivanja i procesuiranja mogućih počinitelja. Stoga autori u ovom radu iznose procesnopravne odredbe kojima je regulirana borba protiv dopinga, što ukazuje na distinkcije koje postoje u pogledu pojedinih počinitelja ovog kaznenog/stegovnog djela. Doping je opasnost modernog svijeta koji se sastoji u prijevarnom postupanju počinitelja uzimanjem zabranjenih tvari radi postizanja vrhunskih rezultata. Pored toga što je nespojiv s etičkim načelima sporta, te što se uzimanjem dopinga može narušiti zdravlje sportaša, doping predstavlja delikt koji je potrebno sankcionirati. Pri tome, ostvariti punitivnu svrhu a ne utjecati negativno na ugled sporta, izazov je koji je stavljen i pred zakonodavca i pred sustav sporta općenito. Stoga borba protiv dopinga mora obuhvaćati sustavnu koordinaciju materijalnopravnih i postupovnih odredbi u cilju zaštite integriteta čistog sporta.
There are different theoretical views and opinions on doping as a punitive act. Some believe that doping should be punished by criminal sanctions, others that a misdemeanor law is sufficient, the and third is
a disciplinary sanction, to achieve the purpose of punishment. In our legal system, the fight against doping has evolved so that today we have
self-doping as a disciplinary offense punishable under the rules of the
World Anti-Doping Code. On the other hand, the legislator prescribes the unauthorized production and marketing of substances banned in sport as a separate offense of delicta communia, punishable, inter alia, by one who, permits and makes prohibited substances available to the athlete or who induces another to consume those substances, which may be
himself athlete. However, the fight against doping involves not only substantive legal standardization but, moreover, questions of how to prove, detect and prosecute possible perpetrators. Therefore, the authors of this paper present procedural provisions governing the fight against doping, which points to the differences that exist with respect to the perpetrators of this criminal / disciplinary offense. Doping is a
danger in the modern world, consisting in the fraudulent treatment of perpetrators by taking illicit substances in order to achieve superior results. In addition to being incompatible with the ethical principles of sport, and doping can impair the health of athletes, doping is a tort
that needs to be sanctioned. In doing so, to pursue a punitive purpose and not adversely affect the reputation of sport is a challenge that has
been put before both the legislature and the sport system in general. Therefore, the fight against doping must include the systematic coordination of substantive and procedural provisions in order to safeguard the integrity of pure sport.
Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima donesen je 15. srpnja 2003. godine, a stupio je na snagu dana 23. srpnja 2003. godine. Zbog poteškoća do kojih je dolazilo uslijed primjene tog ...Zakona u praksi, pristupilo se izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, pa su tako bile sveukupno tri izmjene i dopune, i to 2006., 2009. i 2011. godine. Sve te izmjene i dopune dovele su do smanjena protupravnih ponašanja na stadionima, a zadnjom izmjenom i dopunom iz 2011. godine uvedena su četiri kaznena djela – Sudjelovanje u tučnjavi ili napadu na gledatelje ili druge osobe, Organiziranje nasilja na športskim natjecanjima, Uništavanje stvari ili imovine na športskim natjecanjima te Nepoštivanje mjera i zabrane. Kada su u pitanju kaznena djela učinjena na športskim natjecanjima važno je spomenuti i dvije mjere opreza propisane Zakonom o kaznenom postupku (zabrana posjećivanja određenog mjesta ili područja te obveza redovitog javljanja određenoj osobi ili državnom tijelu) kojima se počiniteljima takvih kaznenih djela može, prije ili tijekom kaznenog postupka, zabraniti prisustvovanje određenim športskim natjecanjima uz obvezu da se u vrijeme tih športskih događanja počinitelji javljaju npr. u policijsku postaju nadležnu za područje njihovog prebivališta ili boravišta.
PDF
