The first Croatian arithmetic textbooks are as follows: the kajkavian Aritmetika horvatska by Šilobod from 1758 and the štokavian Aritmetika u slavni jezik ilirički sastavljena by Zoričić from 1766. ...From 1780 to 1844 there are school computation textbooks published in some ten editions: the kajkavian Napučenje vu brojoznanje (also called: Napučenje vu računstvo) and the štokavian Upučenje u brojoznanje. In 1827 Račun za prvu i drugu godinu škulsku by Ambrož Matiand in 1834 Račun iz glave za učitelje i učenike by Nikola Hadžić were published. Not only do these textbooks contribute to arithmetic as such, but are also very interesting from the linguistic point of view as important sources for the study of language, especially terminology. Among these textbooks, there are two which are most important language-wise: Napučenje vu brojoznanje / Napučenje vu računstvo and Upučenje u brojoznanje. They used to be the prescribed student’s books throughout a long period of time. There were several generations of students who studied from them and accordingly, they had an impact on the arithmetic terminology and lexis in general. They provide some terms which used to be considered Stulli’s and Šulek’s coinages.
Pjesmarica čini najveći dio Knižice duhovne iz 1768., a utvrđuju joj se tri izvora: Mulihovo štokavsko djelo Bogoljubne pisme iz 1736., anonimna čakavska pjesmarica Pisme duhovne iz 1750. i ...Kanižlićeva Mala i svakomu potribna bogoslovica iz 1764. U radu se upozorava na sociolingvističko značenje takva redaktorova postupka u sastavljanju pjesmarice.
Prvi hrvatski računski priručnici Ptičar, Adela
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
02/2005, Letnik:
30, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
U radu se daje pregled prvih hrvatskih računskih priručnika: Šilobodove kajkavske Aritmetike horvatske (1758.), Zoričićeve štokavske Aritmetike u slavni jezik ilirički sastavljene (1766.), kajkavskih ...i štokavskih školskih računica tiskanih od 1780. do 1844. u desetak izdanja, Matićeva Računa za prvu i drugu godinu škulsku (1826.) i Hadžićeva Računa iz glave za učitelje i učenike (1834.). Njihovo značenje nije samo doprinos struci nego su vrlo zanimljivi i s jezičnoga stajališta kao važni izvori za proučavanje jezika, osobito nazivoslovlja. Pokazuje se da se upravo u njima počelo stvarati hrvatsko računsko nazivlje i da su neki nazivi, koje smo držali Stullijevim i Šulekovim tvorenicama, potvrđeni već tada.
PRVI SLAVONSKI PRAVOPIS Adela Ptičar
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
01/1994, Letnik:
20, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Rad je prinos povijesti hrvatskoga pravopisa. Pravopis Uputjenje k' slavonskomu pravopisanju iz 1779. godine namijenjen je u prvome redu školskim potrebama u Slavoniji. On pokazuje da je postojala ...čvrsta pravopisna, a osobito grafijska norma, jer se propisana rješenja nalaze u književnim tekstovima sve do tridesetih godina 19. stoljeća.
Na primjeru leksika jedne početnice iz 1831, namijenjene pučkoškolcima Slavonije i Srijema, pokušava se upozoriti na negativan stav naše leksikografije prema nebeletrističkim tekstovima 18. i početka ...19. stoljeća. Kako se po prirodi takva priručnika radi o jednostavnom, općeprihvaćenom leksiku primjerenom djeci, iznenađuje velik broj novih leksema i novih značenja, nepotvrđenih u hrvatskim povijesnim rječnicima. Neke su dosadašnje potvrde u njima mlađe ili vrlo rijetke. Rezultati ovoga istraživanja pokazuju da je za neki budući hrvatski povijesni rječnik potreban dosljedniji i raznolikiji odabir građe, kako glede djelā, tako i glede razdobljā.
U radu se prikazuju oni jezikoslovni nazivi u četirima školskim priručnicima s kraja 18. st. za koje se držalo da su stvoreni u 19. st. Upozorava se na neke suvremene nazive koji su kajkavskoga ...podrijetla.
U radu se prikazuje jedan školski priručnik o krasopisu koji po jeziku i grafiji pripada slavonskom krugu druge polovice 18. stoljeća, ali ima znatan broj tipičnih čakavskih osobina.
U radu se prikazuju hrvatski pravopisni priručnici, štokavski i kajkavski, u II. pol. 18. st., što se izrađuju u vrijeme velike školske reforme u Austro-Ugarskoj Monarhiji, a u skladu s metodom J. I. ...von Felbigera. Pokušava se razriješiti problem autorstva jednoga od tih pravopisa koji se pripisuje A. Mandiću.
U članku se upozorava na neka nesamostalna leksikografska djela u 18. stoljeću, koja su objavljena aneksno ili su na neki drugi način uključena u priručnike toga vremena.
