Predstavljena so tri bronastodobna najdišča iz okolice vasi Pasjak in Šapjane. Okvirno so uvrščena v čas s tipološko-slogovno in tehnološko analizo odkrite materialne kulture. Prvič je na enem mestu ...zbrano in analizirano dostopno arheološko gradivo vseh treh sosednjih najdišč Gradina Pasjak, Gradina Šapjane in jamsko najdišče Loza II. To območje je zaradi pomanjkanja načrtnih arheoloških raziskav arheološko slabo prepoznavno. Sinteza arheoloških najdb, strnjenih v med seboj primerljive skupine, in njihova tipološka primerjava s podobnimi, dobro datiranimi ostanki materialne kulture so ustvarili jasnejšo sliko obravnavanega območja v okvirnem časovnem razponu. Predstavljeni rezultati analize materialne kulture nakazujejo na obstoj najdišč najmanj od srednje in pozne bronaste dobe do mlajšega obdobja. Poleg odkritih ostankov domnevno lokalnega izvora so prepoznani tudi odlomki vnesenih ostankov s širšega, nadregionalnega območja. Kljub ohlapni časovni opredelitvi je bil izveden manjši premik v načinu interpretacije najdene materialne kulture z omenjenih najdišč.
U ovom radu predstavljena su tri brončanodobna nalazišta iz okolice sela Pasjaka i Šapjana. Okvirno su datirana s pomoću tipološko-stilske i tehnološke analize prikupljene materijalne kulture. Prvi su put na jednome mjestu prikupljeni i analizirani dostupni arheološki nalazi iz svih triju susjednih nalazišta (Gradine Pasjak, Gradine Šapjane i spiljskog nalazišta Loza II). To je područje arheološki slabo prepoznatljivo zbog nedostatka sustavnih arheoloških istraživanja. Sinteza arheoloških nalaza svrstanih u grupe te njihova tipološka usporedba sa sličnim, vremenski dobro determiniranim nalazima stvorili su jasniju sliku tog područja unutar okvirnog vremenskog razdoblja. Predstavljeni rezultati analize materijalne kulture ukazuju na činjenicu da su se nalazišta upotrebljavala najmanje od srednjeg i kasnog brončanog doba pa do mlađeg razdoblja. Uz otkrivene arheološke nalaze koji su, kako se može pretpostaviti, lokalne izrade, mogu se prepoznati i ostaci odlomaka predmeta uvezenih sa šireg, nadregionalnog područja. Usprkos samo okvirnom datiranju materijalne kulture spomenutih nalazišta, napravljen je mali korak naprijed u načinu interpretacije prikupljene materijalne kulturne sa svih triju nalazišta.
This paper presents three Bronze Age sites from the vicinity of the villages of Pasjak and Šapjane. A typological and stylistic, and technological analysis of the discovered material culture enables their approximate dating. For the first time available archaeological findings from all three neighbouring sites (prehistoric hillfort Pasjak, prehistoric hillfort Šapjane, cave site Loza II) were collected and analysed in one place. Due to the lack of systematic archaeological research, this area is poorly recognized archaeologically. The synthesis of archaeological findings gathered into mutually comparable groups, and their typological comparison with similar, accurately dated remains of material culture offered a clearer picture of the considered area within the indicative period. Presented results of the material culture analysis indicate that the sites existed at least from the Middle and Late Bronze Age until the Early Bronze Age. In addition to discovered findings of presumed local origin, fragments of remains of items imported from a wider, supra-regional area can also be recognized. Although the dating of material culture of the sites is only an approximation, a small step forward has been made in the manner of the interpretation of collected material culture from all three mentioned sites.
Review of:
Josip Orlando Hrvatin, Naši ljudi i navade, Udruga za očuvanje čakavskog govora „Beseda“ Rijeka, Matulji, 2022., 322 str. ISBN: 978-953-49835-1-5.
U ovom radu predstavljena su tri brončanodobna nalazišta iz okolice sela Pasjaka i Šapjana. Okvirno su datirana s pomoću tipološko-stilske i tehnološke analize prikupljene materijalne kulture. Prvi ...su put na jednome mjestu prikupljeni i analizirani dostupni arheološki nalazi iz svih triju susjednih nalazišta (Gradine Pasjak, Gradine Šapjane i spiljskog nalazišta Loza II). To je područje arheološki slabo prepoznatljivo zbog nedostatka sustavnih arheoloških istraživanja. Sinteza arheoloških nalaza svrstanih u grupe te njihova tipološka usporedba sa sličnim, vremenski dobro determiniranim nalazima stvorili su jasniju sliku tog područja unutar okvirnog vremenskog razdoblja. Predstavljeni rezultati analize materijalne kulture ukazuju na činjenicu da su se nalazišta upotrebljavala najmanje od srednjeg i kasnog brončanog doba pa do mlađeg razdoblja. Uz otkrivene arheološke nalaze koji su, kako se može pretpostaviti, lokalne izrade, mogu se prepoznati i ostaci odlomaka predmeta uvezenih sa šireg, nadregionalnog područja. Usprkos samo okvirnom datiranju materijalne kulture spomenutih nalazišta, napravljen je mali korak naprijed u načinu interpretacije prikupljene materijalne kulturne sa svih triju nalazišta.
