Aim: The aim of the study was to translate the Satisfaction with Simulation Experience (SSE) scale in Croatian language and examine whether the SSE scale was valid and reliable among Croatian nursing ...students. Design: In May 2020, a cross-sectional study was conducted at the University of Applied Health Sciences in Croatia. A 145 bachelor’s degree nursing students participated in the study. Methods: To determine the instrument’s internal consistency reliability, the Cronbach alpha coefficient was used. In addition, Confirmatory factor analysis, Bartlett’s sphericity test, the Kaiser-Olkin statistic and Kolmogorov-Smirnov tests were used. Results: Cronbach’s alpha coefficient demonstrated a high consistency of the Croatian version of SSE scale (α = 0.92). The Kaiser-Meyer-Olkin (KMO = 0.895) and the Bartlett’s sphericity (p < 0.000) demonstrate significant results. The confirmatory factor analysis CFA has yielded a three-factor structure of SSE scale. Conclusion: The Croatian version of Satisfaction with Simulation Experience scale (CRO – SSE) has shown adequate psychometric properties making it a suitable tool for examining the satisfaction of nursing students with the simulation experience in Croatian context.
Uvod. Smrt označava nepovratno prekidanje životnih aktivnosti organizma. Umiranje predstavlja nepovratno stanje neizlječive bolesti od koje se u dogledno
vrijeme očekuje smrt. Doživljaj smisla života ...definira se kao stupanj do kojeg pojedinac shvaća i vidi značaj u svojem životu, kako i u kojoj mjeri osjeća svrhu u
životu.
Cilj. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi ulogu demografskih karakteristika (spol, dob, obrazovanje, religioznost), njihovu povezanost s doživljajem smisla života medicinskih sestara/tehničara i povezanost stavova medicinskih sestara/tehničara prema smrti i umiranju s doživljajem smisla života.
Metode. Istraživanje je provedeno u razdoblju od svibnja do lipnja 2022. Anketa je bila sastavljena u tri dijela te je bila postavljena na društvenoj mreži Facebook
u grupi „Medicinske sestre/tehničari zajedno”. U istraživanju je sudjelovalo 240 sudionika, od čega 185 medicinskih sestara i 55 medicinskih tehničara, prosječne dobi 33,05 godina (SD=10,10). Primijenjeni su instrumenti Skala smisla života i Upitnik o stavovima prema umiranju i smrti.
Rezultati. Dobiveni rezultati ne ukazuju da žene doživljavaju svoj život smislenijim od muškaraca. Također, zdravstveni djelatnici s višim stupnjem
obrazovanja doživljavaju svoj život znatno smislenijim od onih sa srednjom stručnom spremom. Kad je riječ o povezanosti smisla života i nekih koncepata prihvaćanja smrti, dokazano je kako se veći smisao života može pronaći kod ispitanika koji smrt smatraju prirodnim procesom putovanja prema zagrobnom
životu. Stupanj religioznosti nije se pokazao značajno povezanim s percepcijom smisla života.
Zaključak. Potrebna su daljnja istraživanja koja
istražuju determinante smrtnosti kako bi se znanstveno kvalitetnije utvrdilo o doživljaju života i stavova prema smrti i umiranju koje posjeduju medicinske sestre / medicinski tehničari. Važnost ovakvih
istraživanja reflektira se u nastojanju da se osvijesti korisnost doživljaja smisla života u kompletnom funkcioniranju pojedinca i kvaliteti života.
PDF
