Hyperammonemic encephalopathy in newborns with urea cycle disorders and certain organic acidurias can cause severe brain injury, coma and death. Standard therapy includes protein restriction, ...nitrogen-scavenging drugs, prevention of catabolism and hemodialysis. Neuroprotective hypothermia as part of the treatment has been reported only 3 times. It has been suggested that mild systemic hypothermia can contribute to better neurological outcomes in hyperammonemic encephalopathy. However, the limited experience precludes accurate conclusions on safety and efficacy.
Whole body therapeutic hypothermia was included in the standard treatment of hyperammonemic encephalopathy in 4 neonates with urea cycle disorder or organic aciduria.
Two patients survived the initial crisis. One patient has a developmental quotient of 0.8, while the other shows severe developmental delay. The cooling protocol had to be discontinued in 3 patients due to the otherwise untreatable complications (hypotension and hemorrhage).
The efficacy and safety of therapeutic hypothermia in the treatment of neonatal hyperammonemic encephalopathy depend on various factors, requiring further evaluation.
This study aimed to examine whether the Canadian Laboratory Initiative on Pediatric Reference Intervals (CALIPER) reference intervals for 19 commonly used biochemical assays (potassium, sodium, ...chloride, calcium, magnesium, inorganic phosphorous, glucose, urea, creatinine, direct and total bilirubin, C-reactive protein (CRP), total protein, albumin, aspartate aminotransferase (AST), alanine aminotransferase (ALT), gamma-glutamyl transferase (GGT), alkaline phosphatase (ALP) and lactate dehydrogenase (LD)) could be applied to the newborn population of one Croatian clinical hospital.
Reference interval verification was performed according to the CLSI EP28-A3c guidelines. Samples of healthy newborns were selected using the direct
sampling method and analyzed on the Beckman Coulter AU680 biochemical analyzer. If verification wasn't satisfactory, further procedure included
determination of own reference intervals by analyzing 120 samples of healthy newborns.
After the first set of measurements, 14/19 tested reference intervals were adopted for use: calcium, inorganic phosphorous, glucose, urea, creatinine, total bilirubin, CRP, total protein, albumin, AST, ALT, GGT, ALP and LD. A second set of samples was tested for 5 analytes: potassium, sodium, chloride, magnesium and direct bilirubin. The verification results of the additional samples for sodium and chloride were satisfactory, while the results for potassium, magnesium and direct bilirubin remained unsatisfactory and new reference intervals were determined.
The CALIPER reference intervals can be implemented into routine laboratory and clinical practice for the tested newborn population for most of the analyzed assays, while own reference intervals for potassium, magnesium and direct bilirubin have been determined.
Koža je multifunkcionalan organ. Ima zaštitnu, regulacijsku i senzornu funkciju. Koža vrlo nedonošenog novorođenčeta nepotpuno je razvijena i smanjene funkcionalnosti, stoga je treba shvatiti kao ...nezreli organ koji zahtijeva posebnu njegu i liječenje. Primjerena prevencija i kompenzacija gubitaka vode i topline obvezna je kao i očuvanje integriteta kože a time i cijelog organizma.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Gljivama uzrokovana kasna novorođenačka sepsa u novorođenčadi rodne mase (RM) <1500 g je češća nego se prije znalo, odnosno, vjerojatno je učestalost narasla uz veće stope preživljavanja ove djece. ...Unatoč tomu, u nekim istraživanjima pokazano je smanjivanje učestalosti gljivične sepse zadnjih godina. U svakom slučaju, gljivičnu sepsu u ove djece treba očekivati i za njom aktivno tragati. Opisani su rizični čimbenici, osobitosti obrane od infekcije, osobitosti pojedinih vrsta gljiva, klinička slika, načini liječenja, osobitosti lijekova, te komplikacije i prevencija gljivične sepse ove novorođenčadi. Naveden je i plan dijagnostike diseminirane bolesti i kriteriji izlječenja. Predložena je i profilaksa gljivične infekcije/sepse u novorođenčadi RM <1500 g flukonazolom. Razmotrena je i situacija u Hrvatskoj u pogledu kasne novorođenačke gljivične sepse i moguće preventivne i profilaktičke mjere.
Rani neonatalni mortalitet (RNM) je sastavnica perinatalnog mortaliteta, zadnjih godina je manji od fetalnog
mortaliteta. RNM je u 2007. godini u Hrvatskoj bio 69% za skupinu novorođenčadi porodne ...težine (PT) 500–749 g, 30%
za novorođenčad PT 750–999 g, dok je 2008. godine RNM za djecu PT ≤999 g bio 42%. Po 100-gramskim razredima
RNM je bio za djecu PT <500 g 100%, za djecu PT 500–599 g 72,2%, za djecu PT 600–699 g 77,8%, za djecu PT
700–799 g 46,4%, za djecu PT 800–899 g 20% i za djecu PT 900–999 g RNM je bio 16,2%. Za novoro|enčad PT
1000–1249 g RNM je bio 9,6% i za novoro|enčad PT 1250–1499 g 2,4%. Mortalitet do otpusta iz bolnice (MOB) je za
skupine novorođenčadi iste porodne težine bio: za djecu <500 g 100%, za djecu PT 500–599 g 94,4%, za djecu PT
600–699 g 77,8%, za djecu PT 700–799 g 57,1%, za djecu PT 800–899 g 42,9%, za djecu 900–999 g 21,6%, za djecu
PT 1000–1249 g 12% i za djecu PT 1250–1499 g 2,4%. Sve su te vrijednosti niže od odgovarajućih za prethodno razdoblje.
U skupinama novorođenčadi veće porodne težine RNM i MOB bili su još niži. RNM sve novorođenčadi bio je
2,7‰, neonatalni mortalitet (NM) je bio 3,1‰ i MOB je bio 3,5‰, što je tako|er manje nego prethodnih godina. RNM
novorođenčadi PT ≥1000 g bio je 1,3‰, NM 1,5‰ i MOB 1,7‰, manje nego za 2007. godinu. RNM je za svu novorođ
enčad činio prosječno 77,1% smrtnosti (118/153), dok je ostalih 35 djece (22,9%) umrlo nakon prvog tjedna života.
To poka zuje da RNM nije podcijenjen na račun visokog kasnijeg mortaliteta, i da pedijatrijska-neonatalna služba ne
ostvaruje smanjenje RNM na račun kasnijeg povišenja neonatalnog mortaliteta ili mortaliteta do otpusta iz bolnice.
U razdoblju 2003.–2006. godine je tri četvrtine novorođenčadi PT 500–1499 g ro|eno u rodilištima III. razine. U 2007.
godini su četiri petine ove djece rođene u rodilištima III. razine. U 2008. godini je 18,5% djece PT ≤1499 g rođeno u
rodilištima izvan III. razine. Trend rađanja ove djece usmjeren je prema rodilištima III. razine, ali još ima mjesta
povećanju broja poroda ove djece u rodilištima III. razine. Usporedbe RNM i NM s europskim zemljama ukazuju na
postojanje daljnjih mogućnosti poboljšanja perinatalnih pokazatelja.
Za vjerodostojnu analizu podataka ishoda novorođenčadi i djece planirana je izrada novih obrazaca perinatalnih zbivanja,
uz prikupljanje podataka o postnatalnom transportu novorođenčadi i mjestu liječenja novorođenčeta. Potrebno je
nastaviti prikupljati detaljne podatke o vitalnim događajima do otpusta iz bolnice. Ti podatci predstavljat će osnovu za
planiranje potreba neonatološke službe, izradu smjernica za prenatalno i postnatalno usmjeravanje novorođenčadi i za
davanje vjerodostojnijih prognoza roditeljima novorođenčadi najnižih porodnih težina.
Rani neonatalni mortalitet (RNM) je sastavnica perinatalnog mortaliteta, zadnjih godina je manji od fetalnog mortaliteta. RNM je u 2009. godini u Hrvatskoj za djecu svih porodnih težina, uključujući ...onu s porodnom težinom ispod 500 grama bio 3,3‰, veći nego 2008. godine kad je bio 2,7‰. Neonatalni mortalitet (NM) je povećan od 3,1‰ u 2008. godini na 4,0‰. Mortalitet do otpusta iz bolnice je također povećan, od 3,5‰ u 2008. godini na 4,2‰. Najveći udjel povećanja mortaliteta može se pripisati povećanoj smrtnosti djece porodne težine <2500 g. Povećan je mortalitet dojenčadi od 4,5‰ u 2008. godini na 5,3‰. To je povećanje uzrokovano porastom mortaliteta u prvom danu i u razdoblju 7–28. dana života. U mortalitetu dojenčadi čak 88,9% uzroka leži u stanjima vezanima uz perinatalno razdoblje, prirođene malformacije i kromosomske abnormalnosti. RNM je za svu novorođenčad činio prosječno 79,8% smrtnosti do otpusta iz bolnice (150/188), dok je ostalih 38 djece (20,2%) umrlo nakon prvog tjedna života. To ukazuje da RNM nije podcijenjen na račun visokog kasnijeg mortaliteta te da pedijatrijska – neonatološka služba ne ostvaruje smanjenje RNM na račun kasnijeg povišenja neonatalnog mortaliteta ili mortaliteta do otpusta iz bolnice. U razdoblju 2003.–2006. godine je tri četvrtine novorođenčadi PT 500–1499 g rođeno u rodilištima III. razine. U 2009. godini su četiri petine ove djece rođene u rodilištima III. razine. Trend rađanja ove djece usmjeren je prema rodilištima III. razine, ali odgovarajućim prenatalnim probirom može se smanjiti proporcija rađanja ova djece u rodilištima bez jedinica intenzivnog liječenja novorođenčadi. Usporedbe RNM i NM s europskim zemljama ukazuju na postojanje daljnjih mogućnosti poboljšanja perinatalnih pokazatelja. Za vjerodostojnu analizu podataka ishoda novorođenčadi i djece planirana je izrada novih obrazaca perinatalnih zbivanja, uz prikupljanje podataka o postnatalnom transportu novorođenčadi i mjestu liječenja novorođenčeta. Potrebno je nastaviti prikupljati detaljne podatke o vitalnim događajima do otpusta iz bolnice. Ti podatci predstavljat će osnovu za planiranje potreba neonatološke službe, izradu smjernica za prenatalno i postnatalno usmjeravanje novorođenčadi i za davanje vjerodostojnijih prognoza roditeljima novorođenčadi najnižih porodnih težina.
Rani neonatalni mortalitet (RNM) je sastavnica perinatalnog mortaliteta, i zadnjih godina je manji od fetalnog mortaliteta. RNM je u 2005. g. u Hrvatskoj bio 71% za skupinu novorođenčadi porodne ...težine (PT) 500–749 g, 32% za novorođenčad PT 750–999 g, 16% za novorođenčad PT 1000–1249 g, i 9% za novorođenčad PT 1250–1499 g. Mortalitet do otpusta iz bolnice (MOB) je za skupine novorođenčadi iste porodne težine bio 84%, potom 48%, zatim 20% i 10%. U skupinama novorođenčadi veće porodne težine RNM i MOB bili su još niži. RNM sve novorođenčadi >500 g bio je 3,4‰, neonatalni mortalitet (NM) je bio 4,1‰ i MOB je bio 4,4‰. RNM novorođenčadi PT >1000 g bio je 2,2‰, NM je bio 2,6‰ i MOB je bio 2,9‰. RNM je za svu novorođenčad PT >500 g činio prosječno 76,7% smrtnosti (145/189), dok je ostalih 44 djece (23,3%) umrlo nakon prvog tjedna života. To ukazuje da RNM nije podcijenjen na račun visokog kasnijeg moraliteta, i da pedijatrijska-neonatalna služba ne ostvaruje smanjenje RNM na račun kasnijeg povišenja ¬mortaliteta ili MOB. U 2005. godini je kao i u 2003. i 2004. tri četvrtine novorođenčadi PT 500–1499 g rođeno u rodilištima III. razine.
Za vjerodostojnu analizu podataka ishoda novorođenčadi i djece planirana je izrada novih obrazaca perinatalnih zbivanja, uz prikupljanje podataka o postnatalnom transportu novorođenčadi i mjestu liječenja novorođenčeta. Potrebno je nastaviti prikupljati detaljne podatke o vitalnim događajima do otpusta iz bolnice. Ti podatci predstavljat će osnovu za planiranje potreba neonatološke službe, izradu smjernica za prenatalno i postnatalno usmjeravanje novorođenčadi i za davanje vjerodostojnijih prognoza roditeljima novorođenčadi najnižih porodnih težina.
PDF
