Lukin govor o eshatologiji zanimljiv je, obiman i višeslojan. Njegova se eshatologija može gledati kroz prizmu »povijesti spasenja«. Neposredno očekivanje drugog Kristova dolaska nije se ostvarilo za ...vrijeme Lukina života i pokušavajući odgovoriti na to pitanje Luka »odgađa« parusiju, ali istodobno govori o njezinoj iznenadnosti, zbog čega je potrebno biti budan i živjeti ispravnim moralnim životom, jer se ne zna kada će parusija nastupiti. Nespremnost na parusiju znači vječnu propast. Izostanak parusije znak je Božjega milosrđa i davanja vremena da se ljudi obrate i spase, u čemu im je Crkva od pomoći. Svoje gledanje na eshatologiju Luka je izrazio na mnogo mjesta u svojem evanđelju (posebno u poglavljima 12, 17, 21) i to pomoću određenih riječi (»skoro, približilo se, sud, Sin Čovječji, kraj«), a još više eshatološkom temom i konceptom »kraljevstva Božjeg « – jednom od temeljnih Lukinih teoloških koncepata. Glavni Lukin eshatološki tekst nalazi se u Lk 21,5-36, gdje Luka govori o parusiji i sudu. No, u njemu ne daje odgovor »kada« će biti kraj, nego poziva na duhovnu i moralnu budnost: »Budni budite i u svako doba molite« (Lk 21,36). Na taj način kazuje što mu je cilj: eshatologiju povezati s ispravnim moralnim životom; važnije je kako se živi, negoli znanje o vremenu parusije.
Pitanje »nemilosrdnog« i »militantnog« Boga teško je teološko pitanje. Problem je u pitanju kako takav Bog može biti temelj vjere? Govor o »etničkom čišćenju«, potpunom uništenju Kanaanaca od ruke ...Izraelaca pitanje je kojim se biblijska teologija bavila i pokušavala dati odgovor. Pokušavajući odgovoriti na problematična moralna pitanja u Starom zavjetu, bibličari su stvarali određene strategije kojima su tumačili teške ulomke. U povijesti biblijske teologije tako bi se moglo uočiti više strategija ili pristupa. Prvi bi se mogao nazvati evolucijskim pristupom, koji potječe s kraja XIX. i početka XX. stoljeća i po kojem su i moralni principi bili podložni rastu i sazrijevanju. Drugi pristup problematične ulomke prokušava riješiti ističući da su oni plod kulturnog, sociološkog i povijesnog okruženja. Predstavnici strategije koja bi se mogla nazvati »kanon unutar kanona« birali su »pozitivnije«, a zanemarivali »negativnije« ulomke, ne uzimajući u obzir cjelovitost Staroga zavjeta. Stoga je razumljiva reakcija strategije nazvane kanonskim pristupom da se svi ulomci tumače imajući u vidu cjelovitost Svetog pisma. U novije vrijeme javlja se i takozvani paradigmatski pristup, koji problematične ulomke pokušava protumačiti nedoslovno, gledajući ih kao paradigme određenog ponašanja. Zadnji pristup bi se mogao nazvati »odgovor-čitatelja«, a biblijskom tekstu pristupa kritički. Svaki od pristupa ima i svojih pozitivnih strana, ali i nedostataka. Rad pokušava ukazati na to kako su se problematično moralni starozavjetni ulomci pokušavali tumačiti tijekom prošlih stotinjak godina te na koji način se oni pokušavaju protumačiti i u novije vrijeme.
Bibliografija biblijske građe u Knjižnici Vrhbosanske nadbiskupije Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu rađena je u sklopu projekta koji je financijski pomoglo Federalno ministarstvo nauke i ...obrazovanja BiH. Naziv projekta je bio „Istraživanje biblijskih komentara teoloških učilišta“ i završen je krajem 2018. godine.
Unosom biblijske građe u Kooperativni online bibliografski sustav i servis COBISS uočeno je da KBF posjeduje bogatu biblijsku građu prikladnu za teološko učilište, s oko 2000 naslova. Naslovi obuhvaćaju podjednako građu iz Novog i Starog zavjeta. Većina građe pripada velikim svjetskim jezicima, što pokazuje da su studenti KBF-a „pratili u stopu“ svjetske teološke tokove.
Sređivanjem i digitaliziranjem biblijske građe broj online pregleda biblijskog fonda KBF-a se udvostručio, što ujedno pokazuje nužnost i opravdanost ovog projekta, kao i potrebu nastavka obrade ostale teološke građe u Knjižnici na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu.
The Bibliography of Biblical works in the Library of the Archdiocese of Vrhbosna at the Catholic Theological Faculty in Sarajevo was part of a project financially supported by the Federal Ministry of ...Science and Education of BiH. The title of the project was “Research of Biblical Commentaries of Theological Faculties”, and it was completed at the end of 2018. All the biblical works are electronically saved in the COBISS Cooperative Online Bibliographic System and Service, showing that the Catholic Theological Faculty in Sarajevo has a rich biblical resource suitable for a faculty of Theology, with about 2,000 titles. The titles cover material from the Old and New Testament. Most of the material is in one or other of the major world languages, showing that students of the Catholic Theological Faculty have “tracked” the world’s theological paths. With the digitalization of biblical works, the number of online searches of the biblical resource of the Catholic Theological Faculty has doubled, which demonstrates the necessity and justification of this project as well as the need to continue processing other theological materials in the Library of the Catholic Theological Faculty in Sarajevo.
Prva Ivanova poslanica ima mnogo nedoumica i stvari na koje nije lako dati definitivan odgovor. Jedna od tih stvari je i njezina struktura, tj. kako je najbolje strukturalno podijeliti to djelo, o ...čemu do danas nema suglasja. O strukturalnoj podjeli uvelike ovisi i kako protumačiti taj spis, to jest vidjeti koji su glavni naglasci koje je pisac htio priopćiti. Ovaj rad nudi vlastiti prijedlog strukturalne podjele samo prvog
dijela 1 Iv, i to 1 Iv 1,1 – 2,2 i na temelju toga tumači naznačeni tekst. Polazeći od predložene trostruke podjele 1 Iv 1,1 – 2,2, mogu se uočiti tri temeljna naglaska: 1,1-2 stavlja naglasak na vječni život; 1,3-8 stavlja naglasak na zajedništvo s Bogom, koji se definira kao svjetlost; 1,9 – 2,2 stavlja naglasak na priznavanje grijeha. Kad se ta tri naglaska stave u relaciju, čini se da je piščeva nakana u 1 Iv 1,1 –
2,2 bila istaknuti da se do vječnog života (1,2) dolazi preko zajedništva s Bogom (1,3) i priznavanja grijeha (1,9). A to potvrđuje i egzegetska analiza cijelog ulomka.
Autor u svom radu obrađuje temu Boga nasilja u Starome zavjetu iz perspektive rata i ratnih ideologija, strukturalno se i sadržajno oslanjajući na djelo Susan Niditch War in the Hebrew Bible. A Study ...in the Ethics Violence. Započinje ideologijom herema kao žrtve prema kojoj se potpuno uništenje neprijatelja shvaća kao žrtvu Bogu kojom se priznaje da je on omogućio pobjedu. Budući da Bog traži ovakvu žrtvu, ratnici su oslobođeni odgovornosti. Nastavlja ideologijom herema kao Božje pravde koja odražava pokušaj da se na ubijanje gleda u svjetlu dobra i zla. Neprijatelja treba potpuno uništiti jer je grešnik – jer to zahtijeva Božja pravda. Izraelci su pritom tek sredstvo Božje pravde. Treća je navedena ideologija ona svećenička, vidljiva u Br 31, vrlo slična prethodnoj. Neprijatelja treba ubiti jer je zaslužio Božju osvetu i jer je nečist, a na životu se smije ostaviti samo ono što je čisto (djevice). Prema ovoj ideologiji, i ubijanje u ratu onečišćuje vojnike koji se naknadno moraju obredno očistiti. Biblija sadrži i junačku tradiciju rata koja glorificira ratnika, njegovu hrabrost, sposobnost, umijeće da bude pravi vođa. Ova tradicija gleda na rat kao na neku vrstu sportskog natjecanja prema strogo određenim pravilima (fair play). Ideologija „prijevare“ u ratu, naprotiv, ne poznaje nikakva pravila i njome se služe slabiji koji jedino „na prijevaru“ mogu doći do pobjede. Opravdanje ovakvog rata nalazi se u pravednom povodu i cilju. Moćni se „igrači“, naprotiv, služe ideologijom proračunatosti prema kojoj je također u ratu sve dopušteno. Za razliku od slabijih, koji ratuju da bi obranili svoje, moćni napadaju da bi osvojili tuđe (rat kao „biznis“), opravdavajući svoju agresiju Božjim „odobrenjem“. Autor navodi na kraju ideologiju ne sudjelovanja, prisutnu osobito kod proroka, prema kojoj nema potrebe da čovjek ide u rat jer pobjedu i spasenje ne daje čovjek nego Bog. Bog posebno voli bespomoćne koji se na njega oslanjaju jer im je on jedina pomoć. Sve ove ideologije korištene su u Starome zavjetu, ponekad i više njih u isto vrijeme. Autor zaključuje da je svim ideologijama, osim posljednje, isti cilj: opravdati rat i umanjiti ljudsku odgovornost. U svakom slučaju, stav prema ratu u Starom zavjetu jako je kompleksan te uključuje raznovrsnost, preklapanje i kontradikcije.
1 John contains many conundrums and questions that do not have a definitive answer. One of these relates to structure, specifically to the optimal way of dividing the work structurally. How this is ...done depends on interpretation, i.e. on a view of what may have been the main points that the writer wanted to convey. This paper offers its own structural proposal for the first part of 1 John, i.e. 1 John 1:1 - 2:2; and from this starting point it explains the text. Beginning with a three-fold division of 1 John 1:1 - 2:2, three main messages may be discerned: 1:1-2 stresses eternal life; 1:3-8 stresses communion with God, who is defined as light; and 1:9 - 2:2 stresses the confession of sins. When we place these three messages in relation to one another, it becomes apparent that the author’s intention is to stress that we can possess eternal life (1:2) through communion with God (1:3) and confession of sins (1:9). And this is confirmed by exegetical analysis of the whole passage.
