Životinjski leševi i konfiskati osim što su mogući izvor zaraze, zagađivači su okoliša. Potencijalna su opasnost za zdravlje ljudi i životinja jer se preko njih mogu prenijeti zarazne i parazitarne ...bolesti kod kojih su mnoge zoonoze. Njihovo zbrinjavanje s ekološkog i epizootiološkog aspekta najbolje je utilizacijom u kafilerijama, uz prethodno sakupljanje po županijama u privremana sabibirališta.
U radu se opisuje utjecaj mikroklimatskih uvjeta na sadržaj bakterija i gljivica te prašine u zraku nastambe za smještaj nesilica konzumnih jaja. Nastali kao neminovan nusprodukt proizvodnje, a ...potencijalno opasni po zdravlje ljudi i životinja, te zagađenje neposrednog okoliša, bioaerosoli su predmet brojnih istraživanja s ciljem postavljanja graničnih vrijednosti kvalitete zraka. U provedenom istraživanju srednje vrijednosti ukupnog broja bakterija u zraku kretale su se u granicama od 1,29 x 104 CFU/m3 do 9,21 x 104 CFU/m3, a broj gljivica u zraku kretao se od 7,28 x 103 do 9,34 x 104 CFU/m3. Koncentracija prašine kretala se od 0,68 mg/m3, koliko je izmjereno u svibnju, do 3,42 mg/m3, koliko je izmjereno u prosincu. Mikroklimatski pokazatelji bili su uglavnom unutar raspona predviđenih tehnologijom. Zabilježene vrijednosti ukazuju na potrebu daljnjih istraživanja ove problematike koja će pomoći kod postavljanja standarda o kvaliteti zraka u nastambama za životinje.
Farm environments represent a source of gram-negative bacteria and endotoxins that generate the significant health risk of developing respiratory diseases in farm workers and animals. The aim of this ...study was to conduct a quantitative analysis of gram-negative airborne bacteria and their correlation with the total number of mesophilic bacteria and environmental parameters (temperature, humidity, air velocity, ammonia and carbon dioxide). Air sampling was conducted in two swine nursery buildings. The average values of the total number of mesophilic bacteria were 76 x 10.sup.3 and 99 x 10.sup.3 CFU/m.sup.3, while the range of gram-negative bacteria were 1410.sup.3 and 22 x 10.sup.3 CFU/m.sup.3 in both pig houses. The average concentration of gram-negative bacteria was approximately 18-22% in comparison with the total number of mesophilic bacteria. The number of total mesophilic and gram negative bacteria was significantly lower in House 1 than in House 2 (P = 0.05). In both houses, there was no significant correlation between bacteria count and environmental parameters (P>0.05), except for a small negative correlation between gram-negative bacteria count and air velocity (r = -0.48, P = 0.05). The most prevalent species in both pig houses was Escherichia coli. The number of gram-negative bacteria in both swine houses exceeded recommended threshold limit values. Key words: mesophilic bacteria, gram-negative bacteria, air, swine nursery building Stocne farme kao glavni izvor gram-negativnih bakterija i endotoksina predstavljaju velik rizik za pojavu bolesti disnoga sustava ljudi i zivotinja. Cilj istrazivanja bio je odrediti prisutnost gram-negativnih bakterija u zraku u odnosu na ukupan broj mezofilnih bakterija i njihovu povezanost s mikroklimatskim cimbenicima (temperatura, vlaga, brzina strujanja zraka, amonijak i ugljicni dioksid). Bakteriolosko uzorkovanje zraka provodilo se u dva odgajalista svinja. Prosjecne vrijednosti ukupnoga broja mezofilnih bakterija bile su 76 x 10.sup.3 i 99 x 10.sup.3 CFU/m.sup.3, te gram-negativnih bakterija 14 x 10.sup.3 i 22 x 10.sup.3 CFU/m.sup.3. Prosjecne vrijednosti gram-negativnih bakterija iznosile su od 18 do 22% u odnosu na ukupni broj mezofihuh bakterija. Koncentracija mezofilnih i gram-negativnih bakterija bila je statisticki znacajno niza u odgajalistu 1 u odnosu na odgajaliste 2 (P = 0,05). U oba odgajalista nije ustanovljena statisticki znacajna povezanost izmedu broja mezofilnih i gram-negativnih bakterija to mikroklimatskih pokazatelja (P>0,05), osim male ali statisticki znacajne korelacije izmedu gram-negativnih bakterija i brzine strujanja zraka (r = -0,48, P = 0,05). Najcesce izdvojena vrsta u oba odgajalista prasadi bila je E. coli. U oba odgajalista prasadi navedene koncentracije gram-negativnih bakterija prelazile su preporucene dozvoljene vrijednosti u zraku. Kljucne rijeci: mezofilne bakterije, gram-negativne bakterije, zrak, odgajaliste, prasad
U ovom radu istraživana je kvaliteta zraka u nastambi kavezno držanih kokoši nesilica u svim godišnjim dobima utvrđivanjem koncentracije prašine i endotoksina. Mjerenja su provođena dva puta na ...mjesec tijekom jednogodišnjeg proizvodnog ciklusa. Srednje vrijednosti koncentracije prašine i endotoksina kretale su se od 0,60 mg/m3 (svibanj) do 2,83 mg/m3 (studeni), odnosno od 203,15 EU/m3 (kolovoz) do 745,53 EU/m3 (travanj). Značajno veće koncentracije prašine i endotoksina u peradarniku ustanovljene su ujesen i zimi, endotoksini također i u proljeće, u usporedbi s ljetom (P<0,05 sve). Iz rezultata istraživanja može se zaključiti da hladnija razdoblja godine predstavljaju veći rizik za dobrobit i proizvodnost kokoši nesilica, ali i za zdravlje zaposlenika u ovim nastambama s obzirom na koncentraciju prašine i endotoksina u zraku.
U intenzivnoj peradarskoj proizvodnji, zbog specifičnosti držanja velikog broja životinja smještenih na relativno malom prostoru i ubrzanog rasta pilića otežano je ispoljavanje vrsno specifičnog ...ponašanja, moguća je pojava bolesti, čime se narušava njihova dobrobit. Stoga se u praksi primjenjuju higijenski standardi koji tijekom proizvodnog ciklusa osiguravaju optimalne životne uvjete, a ujedno sprječavaju unošenje i širenje uzročnika bolesti. Oni obuhvaćaju preventivne mjere, higijensko sanitarne postupke, stvaranje mikroklimatskih ambijentalnih uvjeta prikladnih kategoriji životinja, nadzor zdravstvenog stanja i kontrolu kretanja. U provedenom istraživanju mjereni su pokazatelji mikroklime, uzorkovan je zrak s ciljem utvrđiva¬nja broja mikroorganizama, uzimani su brisovi s izloženih površina. Promatrano je ponašanje životinja u kontekstu procjene njihove dobrobiti. Mjereni mikroklimatski pokazatelji i higijenska kvaliteta zraka u objektu za tov pilića bili su u skladu s preporučenim vrijednostima za tu kategoriju peradi. Primijenjene mjere biosigurnosti na promatranoj farmi nalaze svoje opravdanje u postignutim proizvodnim rezultatima. U tovnom ciklusu postignuta je željena tjelesna masa, štete su bile znatno ispod tehnološki predviđenih, a pilići su po završenom ciklusu bili dobrog zdravstvenog stanja. Početkom i sredinom tova pilići su se ponašali u skladu s fiziološkim obras¬cima, dok su pred kraj tova zabilježene poteškoće u kretanju, izostalo je veselo čeprkanje i kupanje u prašini. Osnovni uzrok može biti nedostatak slobodnog prostora, smanjena kvaliteta stelje i brzi rast. Dobiveni rezultati dokazuju da pridržavanje propisanim higijenskim standardima na farmi tovnih pilića osigurava uvjete u kojima brojleri većinu proizvodnog ciklusa mogu ispoljiti svoje vrsno karakteristično ponašanje, kao i ostvarivanje postavljenih proizvodnih ciljeva i dobivanje higijenski ispravne namirnice životinjskog porijekla.
PDF
