Prvi prosvjetiteljski tekstovi o dobrom uzgoju i njezi stoke napisani su u Hrvatskoj prije više od 200 godina, a upućuju na činjenicu da je zdravlje domaćih životinja moguće očuvati samo uz dobre ...higijenske uvjete odnosno pravilan način držanja i hranidbe. Unatoč valjanim uputama i uočavanju razlika između dobrog i lošeg gospodarstva zabilježenih u starim sačuvanim tekstovima, tek je suvremena znanost riješila probleme uzgoja vezane uz okoliš.
U radu je prikazana koncentracija bakterija i gljivica u zraku objekta kavezno smještenih nesilica tijekom proizvodne godine. Broj bakterija izmjerenih u zraku objekta kretao se od 1,02×10 4 CFU/m3, ...mjereno u travnju, do 7,72×10 4 CFU/m3, mjereno u prosincu. Srednje vrijednosti ukupnog broja gljivica iznosile su od 0,075×10 4 CFU/m3, izmjerene u rujnu, do 8,56×10 4 CFU/m3, izmjereno u lipnju. Izmjerene vrijednosti temperature zraka, relativne vlažnosti i brzine strujanja zraka bile su većinom u tehnologijom predviđenim rasponima. Utvrđeni broj bakterija i gljivica u zraku, kao i statistički značajan utjecaj mikroklimatskih uvjeta na njihov broj u zraku objekta kavezno držanih nesilica, ukazuju na potrebu za postavljanjem standarda o kakvoći zraka u nastambama za životinje te razvoj pouzdanog sustava za praćenje navedenih čimbenika. Cilj je stvoriti proizvodnju koja, osim zadovoljenja ekonomskih čimbenika, mora sadržavati i zaštitu životinja i ljudi, kao i sigurnost hrane i okoliša.
Peradarnici sadržavaju veliku koncentraciju alergenih plijesni, a rod Aspergillus najčešće je zastupljen.
Antigeni soja Aspergillus fumigatus odgovorni su za nastanak nekoliko respiratornih bolesti ...uključujući astmu. Cilj ovoga rada bio je odrediti masenu frakciju Asp f 1, glavnog alergena soja Asperillus fumigatus u 37 uzoraka prašine uzorkovanih u četiri peradarnika sa šireg područja Zagrebačke županije rabeći enzimimunokemijsku
metodu. Više od 62 % uzoraka prašine u tri peradarnika imalo je mjerljivu koncentraciju Asp f 1 (granica detekcije = 3.6 ng g-1). Ukupni srednji maseni udio Asp f 1 iznosio je 17.9 ng g-1 (raspon od
3.8 ng g-1 do 72.4 ng g-1). Dobiveni su zadovoljavajući rezultati za analitičku nepreciznost u seriji (6.7 %), nepreciznost iz dana u dan (10.5 %) i točnost (91 % do 115 %). Mikroklimatski parametri (temperatura zraka, relativna vlaga i protok zraka) u svim peradarnicima bili su u okviru preporučenih vrijednosti.
Rezultati ovoga rada pokazuju da Asp f 1 sedimentira na prašinu u peradarnicima te da profesionalnu izloženost tom alergenu treba pratiti u jedinicama za uzgoj stoke.
U radu se opisuju različiti načini držanja nesilica u četiri Europske zemlje te Hrvatski propisi o toj problematici. Teži se tome da intenzivni uzgoji budu što sličniji prirodnim načinima držanja ...nesilica s ciljem zadovoljenja svih njihovih potreba. Na taj način štiti se dobrobit životinja, a produktivnost i kvaliteta jaja ostaju visoki. Vrijeme će pokazati koji je od ponuđenih alternativnih načina najbolji, a da se usklade potrebe peradi, proizvođača, industrije i okoliša.
Stočne farme kao glavni izvor gram-negativnih bakterija i endotoksina predstavljaju velik rizik za pojavu bolesti dišnoga sustava ljudi i životinja. Cilj istraživanja bio je odrediti prisutnost ...gram-negativnih bakterija u zraku u odnosu na ukupan broj mezofilnih bakterija i njihovu povezanost s mikroklimatskim čimbenicima (temperatura, vlaga, brzina strujanja zraka, amonijak i ugljični dioksid). Bakteriološko uzorkovanje zraka provodilo se u dva odgajališta svinja. Prosječne vrijednosti ukupnoga broja mezofilnih bakterija bile su 76×103 i
99×103 CFU/m3, te gram-negativnih bakterija 14×103 i 22×103 CFU/m3. Prosječne vrijednosti gram-negativnih bakterija iznosile su od 18 do 22% u odnosu na ukupni broj mezofilnih bakterija. Koncentracija mezofilnih i gram-negativnih bakterija bila je statistički značajno niža u odgajalištu 1 u odnosu na odgajalište 2 (P = 0,05). U oba odgajališta nije ustanovljena statistički značajna povezanost između broja mezofilnih i gram-negativnih
bakterija te mikroklimatskih pokazatelja (P>0,05), osim male ali statistički značajne korelacije između gramnegativnih bakterija i brzine strujanja zraka (r = -0,48, P = 0,05). Najčešće izdvojena vrsta u oba odgajališta prasadi bila je E. coli. U oba odgajališta prasadi navedene koncentracije gram-negativnih bakterija prelazile su preporučene dozvoljene vrijednosti u zraku.
During 2001, 210 samples of wild boar meat were tested for the presence ofTrichinella spiralis. No trichina were isolated from the tested samples. However, in 3 samples (1.80%), the presence of ...mesocercariae of flukeAlaria alata was determined as an accidental finding. In compliance with the "Food Hygiene and Sanitary Control Act" (Official Gazette of the Republic of Croatia No. 60/92) and "Regulation on Veterinary and Sanitary Inspection" (Official Gazette of the Republic of Croatia No. 53/91), the meat was condemned as harmful to human health and safely destroyed.PUBLICATION ABSTRACT
Farma se može definirati kao ekološka niša gdje životinje borave, ili gdje se uzgajaju i drže. Farma treba životinjama pružiti optimalne uvjete gdje će doći do izražaja njihovi maksimalni proizvodni ...potencijali. Dobar smještaj životinja na farmi podrazumijeva poštivanje svih higijenskih i zootehničkih normativa koji uključuju građevinsko tehnička i tehnološka rješenja, tehnologiju smještaja i držanja, opremu i mehanizaciju, način hranjenja i napajanja, sisteme uklanjanja otpadne fekalne tvari i dr.
S obzirom na približavanje naše zemlje EU već sada se nastoje prilagoditi pojedini pravilnici njihovim zahtjevima, pa je tako i najnoviji Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama (N.N. 136/05) napisan u tom duhu. Pravilnikom se definiraju obveze posjednika životinja i obveze ovlaštenog veterinara na farmi. Na suvremenim zoohigijenskim i tehnološkim osnovama napisani su opći uvjeti izgradnje i uređenja objekata, zaštita životinja na farmama – opći i posebni uvjeti. Detaljno su razrađeni opći uvjeti za zaštitu teladi u uzgoju, za sve kategorije svinja i minimalni uvjeti za zaštitu kokoši nesilica.
Posebno Zakon o dobrobiti životinja (N.N. 19/99) brine o njihovoj zaštiti u gospodarskom uzgoju gdje su navedene sve obveze posjednika životinja glede smještajnih uvjeta, hranidbe i napajanja.
Intenzivnu peradarsku proizvodnju između ostalog, karakterizira i znatno onečišćenje zraka mikroorganizmima, prašinom, endotoksinima i raznim plinovima. Inače su nastambe za tovnu perad poznate kao ...nastambe koje imaju najvišu koncentraciju bioaerosola u zraku, što je naročito izraženo u zadnjem tjednu tova. Prisutna onečišćenja zraka mogu utjecati na zdravlje životinja infekcijski, imunosupresivno, alergijski i toksično.
U radu je istražen stupanj onečišćenja atmosferskog zraka mikro-organizmima i štetnim plinovima tijekom intenzivnog tova pilića. Pilići su držani na dubokoj stelji debljine 15 cm, a gustoća naseljenosti bila je 20 pilića na m2.
Istraživanje je pokazalo porast broja mikroorganizama u zraku peradnjaka usporedo s dobi peradi (3,22 x 103 cfu/m3 zraka do 6,40 x 107 cfu/m3 zraka). Od plinovitih zračnih onečišćenja vrijednosti za amonijak od početnih 0 ppm, u petom tjednu porasle su na 14,8 ppm. Vrijednosti za ugljični dioksid bile su od 0,10 vol% na početku tova do 0,19 vol% na kraju tova.
PDF
