U članku se razmatraju prostorne i oblikovne značajke stambene arhitekture Osijeka u 18. stoljeću. To su većinom građanske kuće obrtnika, trgovaca, gradskih i vojnih činovnika, koje nastaju na ...parcelama unutar planski izgrađenoga grada-tvrđave. Kuće imaju karakteristična tlocrtna obilježja koja čine nizovi i grupe prostorija, kod kvalitetnijih u prizemlju redovito s vežom, koja može biti centrirana ili decentrirana u odnosu na središnju os, a na katu reprezentativni salon. Identificiraju se pojedinačni primjeri kuća, s obzirom na vrijeme nastanka i naručitelje, kao i arhitektonska rješenja, uz bitnu odrednicu da je riječ mahom o reprezentativnim katnicama višeg standarda koje su se isticale u vizuri grada. One u izvjesnoj mjeri preuzimaju elemente s javnih i vojnih zgrada što se tumači djelovanjem istih graditelja i projektanata – vojnih inženjera koji su bili angažirani na gradnji tvrđave, a koji dokumentirano projektiraju i građanske kuće.
The paper focuses on the leading layer in the urban societies of medieval Slavonia, seeking to answer the following questions: Who comprised the urban elite in Slavonian towns? What were their ...professions and what properties did they own? What was the significance of family relations for the formation of elites, and what other factors could help an individual to join their ranks? An important issue regarding the urban elites is the relationship between the elites and urban space; thus, the spatial development of Gradec and Varaždin are discussed in the second part of the paper.
Srednjovjekovni grad u Hrvatsko-ugarskom kraljevstvu dosiže svoj puni urbanitet u 15. stoljeću. Zatim slijedi opasnost od Osmanlija, što gradovima u Podravini daje novu, prvenstveno vojnu funkciju. ...Važne točke obrane su Virovitica, Koprivnica i Križevci, a najznačajniji među njima je Varaždin. U prvoj liniji obrane najvažniju ulogu imala je nova velika renesansna utvrda u Koprivnici, a u drugoj liniji Varaždin. Zatim slijedi barokna obnova i to djelomice vać nakon Žitvanskog mira 1606., a osobito tijekom 18. stoljeća. U radu se opisuje urbanistički razvoj gradova u Podravini tijekom 18. stoljeća, kada su zabilježene najvažnije promjene.
U djelu Anđele Horvat zaseban i važan dio njezina opusa čine istraživanja urbanistike i arhitekture gradova kontinentalne Hrvatske. Uz velik broj enciklopedijskih natuknica prostornom razvoju gradova ...posvećen je i niz tematskih članaka objavljenih u časopisima i onografi jama u razdoblju od 1950-ih pa do 1980-ih godina. Pišući o gradovima kontinentalne Hrvatske od Čakovca do Iloka, A. Horvat postavila je
emeljne odrednice u istraživanju njihovih prostornih struktura u poslijeratnom periodu, unoseći urbanistiku u područje istraživanja povijesti umjetnosti. Namjera je ovim prilogom odrediti doprinos Anđele Horvat razvoju urbanistike, prikazati osnovna metodološka polazišta i današnje značenje postavljenih teza u proučavanju gradova kontinentalne Hrvatske.
Prema morfološkoj strukturi Prelog pripada tipu izduženih cestovnih naselja formiranih oko tržne ulice. Dominanta naselja i okolnog prostora jest barokna Crkva sv. Jakoba. Za nastanak naselja ...odlučujuću ulogu imao je povoljan položaj na važnom prometnom smjeru, te riječni prijelaz preko Drave. Iako se u osnovnoj longitudinalnoj strukturi naselja mogu prepoznati elementi srednjovjekovne prostorne organizacije, preloška povijesna jezgra ima obilježja trgovišta uobičajena za razdoblje baroka.
Rad se bavi vodećim slojem gradskih društava srednjovjekovne Slavonije analizirajući urbane elite zagrebačkog Gradeca i Varaždina, najrazvijenijih gradskih naselja na tom području. Istraživanje je ...bilo prvenstveno usmjereno na osobe koje su bile nosioci neke od istaknutih gradskih funkcija (sudac, prisežnik, vijećnik) i članove njihovih obitelji, jer su u manjim srednjovjekovnim gradovima poput Gradeca ili Varaždina osobe koje su bile uključene u politički život grada najčešće bile i dio društvene i gospodarske elite. Rad čine dvije većee cjeline, od kojih je prva posvećena analizi urbanih elita Gradeca i Varaždina. U njoj se govori o zanimanjima kojima su se pripadnici elite bavili i posjedima koje su držali, a posebna je pažnja posvećena pitanju značenja rodbinskih veza u oblikovanju elite, pri čemu se ističe i važna ulogu žena u tim procesima. Osim na važnost rodbinskih veza, upozorava se i na značenje drugih oblika društvenih veza (poslovnih, prijateljskih, etničkih) u formiranju elite, a raspravlja se i o drugim čimbenicima koji su mogli pomoći uključivanju pojedinca u redove elite. Drugi dio rada je, za razliku od prvog koji je usmjeren na same urbane elite, posvećen prostornoj organizaciji Gradeca i Varaždina, položaju nekretnina u vlasništvu pripadnika elite u gradu i odnosu elite s urbanim prostorom.
Odbor za baštinu i prostor Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske (DPUH) osnovan je zbog sve veće ugroženosti spomenika, povijesnih vrijednosti i kulturnog identiteta prostora. Umjesto zaštite i ...obnove, prevladavaju iskorištavanje, degradacija i uništavanje prostora kao kulturne kategorije. Institucionalna zaštita spomenika sve se više birokratizira, dok su povjesničari umjetnosti gotovo isključeni iz sustava donošenja odluka o sudbini spomenika i prostora. Odbor će pratiti zbivanja na tom području, kritički ih razmatrati i obraćati se javnosti svojim ocjenama i prijedlozima.
Prostorni razvoj srednjovjekovnoga grada u Podravini mogao bi se podijeliti u više faza: I. FAZA - PREDURBANA - disperzivna struktura naseljenosti u blizini prometnice sa žarištem na tržnom prostoru ...koji nije naseljen II. FAZA - PREDURBANA - naseljavanje uz tržni prostor - stvaranje čvršće prostorne strukture III. FAZA - URBANA - stjecanje kraljevskih povlastica, gradnja samostana, doseljavanje obrtnika i trgovaca, formiranje longitudinalne strukture naselja uz tržnu ulicu; grad se strukturira između utvrde - rezidencije i župne crkve IV. FAZA - URBANA A - nastanak gradskih utvrda, župna crkva u pravilu ostaje izvan utvrđenog prostora, gušća naseljenost unutar utvrđenog prostora, cestovna struktura naselja - Križevci i Koprivnica, složenija struktura s podjelom na insule - Varaždin i Virovitica B - utvrđivanje u 16. stoljeću (grad postaje tvrđava) - širenje grada i njegovih utvrda, stvaranje složenije strukture ulica - Varaždin, nastanak sekundarnih ulica, paralelnih s glavnom tržnom ulicom (Križevci, Koprivnica); rušenje zgrada u blizini utvrda. Zbog specifične situacije taj proces je drugačiji u Virovitici - dolazi do zbijanja predgrađa unutar zidina i prostornog smanjenja grada.
PDF
