Svrha ovog rada jest analizirati i prikazati pravno uređenje prava na rad u EU-u u kontekstu problematike migracija. S obzirom na to da migracije općenito, a posebno radne migracije imaju svoje ...raznovrsne uzroke, te važne gospodarske, društvene i demografske posljedice, u radu se prvo daje prikaz temeljnih pojmova, povijesnog razvoja i značajki u vezi s migracijama. Naznačuju se njezini najvažniji društveno-ekonomski i pravni aspekti te elementi tržišta rada koji su relevantni za migracije. U drugom dijelu rada detaljno se razrađuje normativno uređenje radnih migracija u EU-u. Pravi se jasna razlika između prava na rad državljana država članica EU-a i državljana trećih zemalja. Naglasak je stavljen na slobodu kretanja radnika, upućene radnike i prijelazni režim za državljane iz novih država članica.
Mjera djelomičnog umirovljenja trebala bi biti koncipirana tako da motivira ljude da duže ostanu u svijetu rada i odgode svoje potpuno umirovljenje, kako bi se smanjio pritisak na mirovinski sustav i ...spriječio rast njegove rashodovne strane. Dakle, na individualnoj razini mjera bi trebala pridonijeti postupnom umirovljenju i većoj primjerenosti mirovina, a na sustavnoj razini poboljšanju održivosti mirovinskog sustava. Međutim, Hrvatska je uvela 2014. godine model djelomičnog umirovljenja s pravom na punu mirovinu, prvo samo za korisnike starosnih mirovina, a poslije je to pravo proširila i na korisnike prijevremenih starosnih i obiteljskih mirovina. U radu se, nakon kratkih teorijskih razmatranja i sažetih komparativnih usporedbi, analizira hrvatsko zakonsko uređenje i statistički podatci vezani za djelomično umirovljenje. Provedena analiza upućuje na to da hrvatski model ima nekoliko nepoželjnih učinaka: privlači ljude u mirovinu, dovodi do većeg opterećenja mirovinskog sustava, ne pridonosi povećanju mirovina te potencijalno uzrokuje distorzije na tržištu rada.
The transfer of undertakings, businesses or their parts, consequently leading to an ex lege transfer of an employment contract to the transferee as a new employer usually formally takes place on the ...basis of a direct legal transaction, usually directly between the transferor and the transferee, e.g. purchase, lease, or merger. However, in order to protect workers' rights, the case law of the Court of Justice has established that transfer may also occur in situations where there is no classical direct contractual relationship between the transferor and the transferee, but rather a third party's will (e.g. one company loses the right to provide a certain economic service and the other gains it), as a result of which the transferee actually continues to perform the economic activity that was previously performed by the transferor, provided that the subject of the transfer is an economic entity that retains its identity. In such situations, the safeguarding of workers' rights also depends on whether it is a labour-intensive business (an activity based mainly on the labour force) or asset-intensive business (an activity based mainly on expensive equipment). Therefore, I refer to this situation a factual (indirect) transfer, because it does not occur directly on the basis of a formal legal transaction between the transferor and the transferee, but in fact indirectly, depending on the circumstances of the case and the economic activity being transferred. Given that such case law of the Court of Justice of EU can result in a significant cost in the form of a de facto obligation to take over workers and their acquired rights that the transferee did not count on, the primary purpose of this paper is to identify the preconditions and the main features of the factual (indirect) transfer of an economic entity that retains its identity, and to pinpoint in what circumstances there may be an obligation to take over workers.
Do prenošenja poduzeća, pogona, ili njihovih dijelova, pa posljedično i do ex lege prenošenja ugovora o radu na preuzimatelja kao novog poslodavca, dolazi u pravilu formalno, na temelju izravnog ...pravnog posla izmeðu prenositelja i preuzimatelja kao što su npr. kupoprodaja, zakup, spajanje, pripajanje ili podjela nositelja poduzeća. Meðutim, u svrhu zaštite prava radnika sudska praksa Suda EU-a utvrdila je da do preuzimanja radnika i njihovih ugovora o radu može doći i u situacijama kada nema izravnog ugovornog odnosa izmeðu prenositelja i preuzimatelja, već postoji volja treće strane (npr. jedno trgovačko društvo izgubi pravo obavljanja odreðenog posla, a drugo ga dobije) zbog koje preuzimatelj faktično nastavlja obavljati gospodarsku djelatnost koju je do tada obavljao prenositelj, pod uvjetom da se radi o prijenosu gospodarske cjeline koja zadržava svoj identitet. U takvim situacijama zaštita prava radnika ovisi i o činjenici radi li se o radnointenzivnoj djelatnosti (djelatnosti koja se pretežito temelji na radnoj snazi radnika) ili kapitalnointenzivnoj djelatnosti (djelatnosti koja se pretežito temelji na skupoj opremi). Stoga tu situaciju nazivam faktičnim (neizravnim) prijenosom, jer do nje ne dolazi izravno na temelju formalnog pravnog posla ili statusne promjene izmeðu prenositelja i preuzimatelja, već faktično i neizravno ovisno o okolnostima slučaja i gospodarskoj djelatnosti koja se prenosi. S obzirom na to da takva sud- ska praksa Suda EU-a može imati za posljedicu značajan trošak u obliku obveze preuzimanja radnika i njihovih stečenih prava na koju preuzimatelj posla uopće nije računao, primarna svrha ovog rada jest na temelju propisa i analize sudske prakse Suda EU-a identificirati preduvjete i glavne značajke faktičnog prijenosa gospodarske cjeline koja zadržava svoj identitet te odrediti u kojim okolnostima može postojati obveza preuzimanja radnika.
Platformski rad (rad preko digitalne platforme) novi je oblik rada koji je omogućila digitalna tehnologija 21. stoljeća. Karakterizira ga trostrani odnos izmed strok signu digitalne platforme, ...pružatelja usluge (osobe koja obavlja rad i/ili je primila narudžbu za odred strok signeni rad putem digitalne platforme, tzv. platformski radnik) i primatelja usluge (tzv. klijent). Platformski rad u praksi poprima različite oblike od kojih su najčešći: 1) rad koji nudi lokalnu uslugu prijevoza i isporuke, 2) rad koji se obavlja na mjestu krajnjeg korisnika ili kupca, 3) rad podijeljen u vrlo male radne zadatke koji se izvodi na daljinu i isporučuje putem interneta i 4) rad koji se sastoji od visokokvalificiranog rada koji se izvodi na daljinu i isporučuje putem interneta. Platformski rad može se obavljati na temelju različitih ugovora s prestacijom rada (radnik na temelju ugovora o radu ili kao samozaposlena osoba obavljajući rad npr. na temelju ugovora o djelu ili autorskom djelu), pa stoga predstavlja izazov u primjeni propisa radnog i poreznog zakonodavstva te sustava socijalne sigurnosti. Osim izazova koje takav rad predstavlja u nacionalnom kontekstu, platformski rad s prekograničnim elementima još je specifičniji i složeniji. Stoga smo u ovom radu istražili prikladnost pravne stečevine EU-a u području slobode kretanja radnika i koordinacije sustava socijalne sigurnosti u tri moguće situacije s prekograničnim elementom: 1) platformski radnik koji obavlja posao u matičnoj državi članici za platformu i/ili krajnjeg korisnika smještenog u drugoj državi članici, 2) platformski radnik koji se fizički preseli u drugu državu članicu ili obavlja rad u drugoj državi članici; 3) platformski radnik koji istodobno radi u različitim državama članicama. Provedena pravna analiza složenih propisa EU-a relevantnih za prekogranične situacije upućuje na moguće probleme u primjeni na platformski rad s prekograničnim elementima. Naime, unatoč vrlo širokom konceptu pojma "radnik" razvijenom u sudskoj praksi Suda EU-a, osobni djelokrug Uredbe 492/201, Direktive 2014/54/EU i Direktive 2014/50 u potpunosti ne odgovaraju potrebama platformskih radnika, posebno ako su zaposleni kao samozaposlene osobe (npr. prikriveno samozaposlene ili ovisne isključivo o jednom naručitelju). Konačno, unatoč relativno jasnim kolizijskim pravilima propisanim Uredbom 593/2008, Uredbom 883/2004 i Uredbom 987/2009, istraživanje je otkrilo neke zagonetke u primjeni s problematičnim praktičnim implikacijama u vezi s pitanjem utvrd strok signivanja mjerodavnog prava.
Svrha ovog rada jest analizirati i prikazati pravno ureðenje prava na rad u EU-u u kontekstu problematike migracija. S obzirom na to da migracije općenito, a posebno radne migracije imaju svoje ...raznovrsne uzroke, te važne gospodarske, društvene i demografske posljedice, u radu se prvo daje prikaz temeljnih pojmova, povijesnog razvoja i značajki u vezi s migracijama. Naznačuju se njezini najvažniji društveno-ekonomski i pravni aspekti te elementi tržišta rada koji su relevantni za migracije. U drugom dijelu rada detaljno se razraðuje normativno ureðenje radnih migracija u EU-u. Pravi se jasna razlika izmeðu prava na rad državljana država članica EU-a i državljana trećih zemalja. Naglasak je stavljen na slobodu kretanja radnika, upućene radnike i prijelazni režim za državljane iz novih država članica.
Tako se npr. obraðuje uloga Lisabonske strategije, Strategije Europa 2020, Pakta Euro-Plus te Europskog stabilizacijskog mehanizma. Treći dio knjige završava naznakom višestranih ugovora meðu ...pojedinim državama članicama koji su važni za radnike koji rade na odreðenim poslovima kojima je svojstveno prekogranično obilježje (npr. za radnike na plovilima na rijeci Rajni ili u meðunarodnom cestovnom prometu). Ivana Vukorepa, docentica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14, Zagreb, ivana.vukorepa@pravo.hr; ORCID ID: https://orcid.org/0000-0001-6759-9992
It is considered that engagement in harsh occupations negatively affects health and longevity. Therefore, in addition to benefits in respect of accidents at work and occupational diseases, many ...countries adopted more favourable pension rules for such workers (e.g. right to old-age pension at an earlier age or more advantageous pension accrual rates). However, the scope of such jobs or the actual level of their arduousness and hazardousness has been changing over time due to technological advancements and development of health and safety measures. Hence, for many occupations there is justification for a reduction of the former generosity. The aim of this paper is to give a comparative overview and analysis of pension rules, retirement patterns and policy changes for workers in hazardous and arduous jobs. Special attention is given to the situation in Croatia. Based on legal analyses and data research, the author proposes retirement policy changes that would strike a better balance between, on the one hand, the general need to prolong working lives and, on the other hand, the specific individual needs for early labour market exits for really frail workers.
PDF
