Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Povijest ne postoji. Postojala su samo zbivanja u prostoru i vremenu od kojih su ostali neki tragovi. Ni povijest umjetnosti ne postoji. Postoje samo konkretna djela nastala u određenom vremenu i ...prostoru, koja postaju spomenicima opredjeljenjem suvremenika i budućih pokoljenja. U ovome je odgovornost povjesničara umjetnosti: sudbina likovne baštine ovisi o nama, poštivanje ili negacija kulturne tradicije, održavanje ili uništavanje spomenika. Pitanje povijesno-umjetničke interpretacije razdoblja I860 — 1980 još je odgovornije i delikatnije, jer zadiremo u žive procese koji su u toku, unutar razdoblja industrijske epohe koja još traje. Interpretaciju i valorizaciju spomenika, pojava i procesa morali bismo razmatrati na području teorije umjetnosti, interpretacije djela, zaštite spomenika, kulturne baštine i čovjekove sredine, te edukacije umjetnošću i za umjetnost. Sva se ta pitanja i područja isprepliću i u stvarnosti su povezana u nerazdvojivu cjelinu.
Svoje teorijske postavke autor izvodi i provjerava kritičkom interpretacijom prakse i konkretne sudbine spomenika u Hrvatskoj (Salona, Pula, Vis), sociološkom analizom pojave provincija se urbanizira — metropola se rustificira (Karlovac, Osijek, Varaždin, Koprivnica itd. u odnosu na Zagreb), kulturološkom analizom poraznih rezultata usmjerenog obrazovanja i dokidanja nastave povijesti umjetnosti i kulture u srednjim školama.
Autor uspoređuje razlike faza: Jurjevu, Nikolinu i "trećeg majstora" i samtra da su najčitljivije kao njihova signatura na tri vijenca istočne fasade katedrale. Usporedbom jednostavne linearne ...profilacije vijenca kojim Juraj obrubljuje poligonalnu glavnu apsidu s iluzionističkim nišama, zatim bogatu višeslojnu ranorenesansnu profilaciju veoma istaknutog u prostor Nikolina vijenca (astragal, girlanda povezana trakom, zupci, užljebine, ovulus) kojim je dovršio sakristiju i produžio ga iznad konhe sjeverne apside odnosno ispod zabata sjevernog svetišta — a kojim će dosljedno opasati cijelu katedralu — s profilom vijenca iznad renesansno-gotičkih prozora glavne apside s malim konzolicama. Jasno se razlikuje Jurjeva gotičko-renesansna faza od Nikoline ranorenesane i ova "međufaza'; koju bismo mogli nazavati renesansno-gotičkom, koja je na svoj način pastiš gotičko renesansnih komponenata, što je protivno strukturalnoj jasnoći i tektonici jednoga i drugoga velikog protomagistra katedrale.
Autor argumentira tezu da je skulturalna grupa Caritas Jurja Dalmatinca na pročelju Loggia de'Mercanti u Anconi (1451.) individualno i orginalno djelo prelomnog značenja u razvoju ranorenesansne ...skulpture u Europi. Nakon ikonografske i strukturalne analize, te komparacije s kipovima Milosrđa i aktovima u talijanskoj skulpturi 14. i 15. st. iscrpno analizira Jurjev inovacijski pristup, napuštanje tradicijskog ikonografskog tipa i oblikovanje realističkog akta žene s pet putta, kao genre prizor dječje igre veranja po tijelu žene. Juraj je majstorski riješio oblikovanje akta, modelaciju i pokret dječjih likova i psihološku karakterizaciju njihovih lica. Autor smatra izvorištem Jurjeva nadahnuća skulpturu Jacopa della Guercia (Acca Larentia), a analizom kasnijih aktova quattrocenta (Rizzo), kao i oblikovanja teme Caritas u renesansi i manirizmu 16. st., pa i u baroka, dokazuje da Jurjev pristup nije imao sljedbenika (osim možda Domenika iz Firence), niti je po kvaliteti bio ponovno dosegnut.
Renesansna slika Raba Ivančević, Radovan
Peristil,
12/2001, Letnik:
44, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Autor objavljuje i analizira dosad neobrađenu sliku Raba s kraja 16. st. (iz crkve sv. Antuna). Nakon što je utvrdio izuzetnu točnost prikaza i svrstao sliku medu vjerodostojne »likovne povijesne ...izvore«, interpretira urbanu prostornu organizaciju - triju uzdužnih kontrata i desetak poprečnih ruga s tri trga - gradske zidine i kule, te sve istaknutije spomenike. Utvđuje dvije faze gradnje: stari organički grad (Kaldanac) i novi planirani grad 13. st. (ovu stambenu zonu uspoređuje s Prijekom u Dubrovniku i Trogirom). Za pojedine kule i sakralne spomenike »akropole« ukazuje na dosad nepoznate pojedinosti, kao i za arsenal u luci. Uočavajući veliki udio kultiviranog zelenila (27 vrtova i perivoja) autor zakljućuje da bi se renesansni Rab mogao svrstati u »idealne gradove-vrtove«.
PDF
