The Croatian section of ECOVAST (European Council for the Village and Small Town) participates with its activities in the international project ASSET (Action to Strenghten Small European Towns), ...dealing with problems of local communities development as well as with heritage preservation in Croatian small towns. While contents connected with identity on the local level are conditioned by historical and socio-psychological issues, they are expressed through traditional patterns of behaviour and life style. Most visible expression of the local community identity can be found in the external, built aspect, namely in elements of cultural heritage. How much are traditional characteristics still present in the present day life of the people of Lovran and Volosko, and how much past conducts in economy, living conditions, common laws, have influenced the life of old settlers and newcomers in these coastal small towns – are questions that make the theme of this paper.
The Croatian section of ECOVAST (European Council for the Village and Small Town) participates with its activities in the international project ASSET (Action to Strenghten Small European Towns), ...dealing with problems of local communities development as well as with heritage preservation in Croatian small towns.While contents connected with identity on the local level are conditioned by historical and socio-psychological issues, they are expressed through traditional patterns of behaviour and life style.Most visible expression of the local community identity can be found in the external, built aspect, namely in elements of cultural heritage.How much are traditional characteristics still present in the present day life of the people of Lovran and Volosko, and how much past conducts in economy, living conditions, common laws, have influenced the life of old settlers and newcomers in these coastal small towns – are questions that make the theme of this paper.
Temeljem terenskih istraživanja provedenih posljednjih desetljeća te prikupljene literature u članku se analizira pojam, funkcija i značaj građevine koja se u Istri označava najčešće imenom kažun, ...također casita (u nekoliko lokaliteta istroromanskoga govornog područja) te hižica, hiška, koča, kućica na sjevernom dijelu poluotoka. Konstrukcija kažuna podrazumijeva način građenja suhozidom na kružnoj osnovi: kameni prstenovi podižu se u kružni zid, a zatim sužavaju u „lažni svod“ koji se zasipa sitnim materijalom i dodatno pokriva kamenim pločama u obliku stožastoga pokrova. Kažuni se rabe kao poljske kućice, zakloni od nevremena ili jakoga sunca prilikom poljskih radova u doba tradicionalne poljoprivrede sve do sredine XX. st., dok se njihova uloga gubi promjenom načina života i privređivanja te ovi arhaični primjerci tradicijskoga graditeljstva u Istri ostaju sve više prepušteni zubu vremena. Spomenička vrijednost kažuna je značajna, a na karti rasprostranjenosti vidljiva je najveća gustoća kažuna u području jugozapadne Istre (osobito na Vodnjanštini) te sporadično u središnjoj i sjeverozapadnoj Istri. Slične građevine okrugloga tlorisa u središnjoj i južnoj Dalmaciji poznate su pod različitim nazivima (bunje i dr.), dok se na europskom planu ovaj tip suhozidne gradnje široko rasprostire kroz cjelokupno Sredozemlje sve do Britanskoga otočja i Skandinavije na sjeveru. Takav geografski razmještaj, arhitektonska struktura i arheološki nalazi upućuju na to da podrijetlo ovakvoga tipa građevina okrugloga tlorisa treba tražiti u nastambama i grobovima paleomediteranskoga razdoblja. Međutim, obilje raspoloživa kamena i snažan razvoj poljoprivrede uvjetovali su na različitim europskim prostorima opstanak i širenje ovakvoga načina gradnje, kao i nastanak autohtonih primjera okruglih kamenih zdanja u funkciji poljskih skloništa. U novije vrijeme kažuni kao karakteristični primjeri tradicijskoga graditeljstva Istre imaju posebnu ulogu u sklopu identifikacije i interpretacije etnokulturoloških sadržaja te se postavlja pitanje adekvatnoga pristupa istraživanju, zaštiti i očuvanju kažuna u Istri.
Rad je pisan u obliku putopisa o putovanju povijesnim cestama Karolinom i Lujzijanom,
a temelji se na prikupljenim bibliografskim podacima, osobito autora s prijelaza
19. i 20. stoljeća (D. Hirc, E. ...Laszowski, R. Strohal i dr.), te na etnološkim zabilješkama
autorice prilikom terenskih istraživanja u Primorju i Gorskom kotaru tijekom niza
godina. Iskorišteni su i podaci iz projekta Putovi baštine – s obje strane rijeke Kupe
koji je autorica pokrenula i vodila početkom ovoga stoljeća.
Članak je podijeljen na tri poglavlja (vezano uz povijesnu regionalno-administrativnu
podjelu u doba Austro-Ugarske u 19. stoljeću na okruge koji obuhvaćaju prostor
dijela Primorja i Gorskoga kotara uz rijeku Kupu do Karlovca), te se u prvome poglavlju
govori o tradicijskoj arhitekturi, nošnjama, kućnim tradicijskim djelatnostima i obrtima
te običajima i svetkovinama u dijelu Primorja (povijesni Riječko-bakarski okrug),
zatim se isti tradicijski sadržaji te njihovi suvremeni prežici analiziraju na prostoru
Gorskoga kotara (povijesni Lokvarsko-delnički i Severinski okrug), odnosno u dijelu
nizinskog toka rijeke Kupe (povijesni Karlovački okrug – Prikuplje). Time se nastoje
obuhvatiti značajke materijalne i duhovne baštine krajeva uz povijesne ceste Karolinu
i Lujzijanu u doba njihove izgradnje, uz napomene o preživjelim elementima te baštine
u današnje vrijeme.
In the time when exiled people are returning to their native places in the Eastern Slavonia after the Patriotic war (1990s) the issues of coexistence and reconstruction, not only of demolished and ...deserted houses but also of an entire way of life, are drawn into ethnologic considerations. Dalj is one of the places that experienced serious hardships and changes during this war in the aspects of demography and the way of life. However, the structure of traditional values was changed mostly already after the Second World War which caused shifts and changes in demographic, economic and social relationships. The author is asking how to surpass the overall degradation of life in Dalj today. The experiences reveal that traditional values restore people’s confidence and identity, and that they are the core contents around which a road to future is possible to build. Ethnological studies are also a part of the task of reconstruction. This ethnological contribution to the history of Dalj emerges from the contacts between the author and the people from Dalj while they were in exile.
U radu se govori o tradicijskim nošnjama sjeverozapadnog dijela otoka Krka, koje u današnje vrijeme postaju raritet koji nestaje brže od mnogih drugih elemenata tradicijskog nasljeđa. Usporednim ...istraživanjima na primjerima tradicijskih nošnji iz područja Omišlja i Dobrinja nastoji se pokazati bogatstvo različitih elemenata i tipova te naglasiti značaj nošnje kao izuzetno vrijednog, ali vrlo ugroženog, kulturnog dobra. Lokalni stanovnici sami su izrađivali i ukrašavali svoju odjeću, odijevali pojedine dijelove prema zadanim običajnim pravilima u različitim prigodama te nošnjom izražavali svoj status i svoj identitet, pripadnost određenom kulturnom krugu, odnosno društvenoj zajednici. Tema ovog rada također je pronalaženje različitih mogućnosti očuvanja originalnih odjevnih rukotvorina u sklopu muzejskih zbirki i izložbi, i to zalaganjem domaćih kulturno-umjetničkih društava.
Hrvatska sekcija ECOVAST-a (Europskog vijeća za sela i male gradove) uključena je svojim aktivnostima u međunarodni projekt ASSET (Akcija podrške malim europskim gradovima) te u okviru svoga programa ...radi na pitanjima razvoja lokalnih zajednica i očuvanja baštine u brojnim malim gradovima Hrvatske.
Sadržaji koji određuju identitet na lokalnoj razini uvjetovani su povijesnim i sociopsihološkim karakteristikama, a iskazuju se kroz tradicijske oblike ponašanja i načina života. Najuočljiviji izraz identiteta lokalne zajednice ogleda se u izvanjskom, graditeljskom aspektu, odnosno u elementima kulturne baštine.
Koliko su tradicijske osobitosti još prisutne u današnjem životu Lovranaca i Vološćaka, odnosno kako se način gospodarenja, stanovanja, običaji iz prošlosti odražavaju na ponašanje starosjedilaca i došljaka te na sam izgled ovih primorskih malih gradova, pitanja su kojima se bavi ovaj prilog.
PDF
