Koncept kontratransfera duboko je ukorijenjen u psihoanalitički rad i općenito psihodinamsko razumijevanje pacijenata, no još nema jednoznačne definicije. U početku se o kontratransferu govorilo u ...kontekstu analitičkog rada s neurotičnim pacijentima. Tijekom psihodinamskog rada s teškim pacijentima, među koje pripadaju i pacijenti sa psihozom, uočena je važnost prepoznavanja intenzivnih kontratransfernih osjećaja, ali i njihove primjene kao alata za bolje razumijevanje pacijentova unutarnjeg svijeta. Setting bolničkog odjela dodatno komplicira kontratransferna pitanja u svih članova terapijskog tima. U radu su prikazane teorijske osnove razumijevanja kontratransfera te neke specifičnosti koje se pojavljuju u okviru bolničkog odjela. Navedeno je i nekoliko kliničkih primjera.
Grupnoanalitička tehnika, koja se prema literaturi nažalost u praksi rijetko primjenjuje u radu s članovima obitelji oboljelih od psihotičnih poremećaja, omogućuje uvid u korijene psihotičnog ...poremećaja, modele obiteljske komunikacije i ponašanja te poticanje zrelijih načina komunikacije. Funkcija grupnoanalitičke psihoterapije za članove obitelji jest pružiti olakšanje, potporu i elemente edukacije, ali i omogućiti potrebne promjene. Tijekom terapijskog procesa kod članova obitelji raste samopoštovanje, smanjuje se usamljenost i primjena nezrelih mehanizama obrane te jača osjećaj sigurnosti uz općenito bolje obiteljsko funkcioniranje. Potrebna je prilagodba grupnoanalitičke tehnike ovisno o potrebama grupe i stupnju ostvarene kohezije. Takva
terapija može se provoditi u bolničkim, i ambulantnim uvjetima te uvjetima dnevne bolnice.
U članku se predstavljaju različite dimenzije fenomena zrcaljenja, njegovi pozitivni, ugodni
aspekti, usmjereni podršci terapijskog procesa i ostvarivanju višeg stupnja zrelosti, do onih
negativnih, ...neugodnih, destruktivnih dimenzija, za pojedinca, grupu i cjelokupni terapijski
proces.
Kombinacija različitih faktora – osobito kada se radi o nedovoljno iskusnom terapeutu ili terapeutu
koji prvi put vodi grupu u bolničkom (institucijskom) kontekstu, terapeutu-početniku čiji
pristup ...grupi može biti više autoritaran ili nesiguran, način odabira i karakteristike kandidata
za grupu, status i odnos terapeuta s institucijom te transferi pacijenata naspram klinike i terapeuta
– mogu u bolničkom settingu utjecati na otežano i sporije stvaranje grupe kao cjeline u
odnosu na vanbolničke settinge. U ovom se radu želi skrenuti pozornost na navedene elemente
i elaborirati teškoće koje se mogu pojaviti jer je svijest o svim čimbenicima koji utječu na grupu
važna u suočavanju s istima te temelj za osobno sazrijevanje terapeuta, a posljedično i grupe.
Danas je razvijeno nekoliko dijagnostičko-klasifikacijskih sustava duševnih poremećaja, Međunarodna
klasifikacija bolesti i srodnih stanja (MKB) Svjetske zdravstvene organizacije se smatra ključnom ...klasifikacijom
zbog njene globalne primjenjivosti. U posljednjoj, jedanaestoj MKB reviziji (MKB-11) uvedene
su značajne opće promjene i promjene vezano za dijagnozu i klasifikaciju duševnih poremećaja. One
su sadržane u strukturi poglavlja koje se bavi duševnim poremećajima, uvođenju novih dijagnostičkih
kategorija, djelomičnoj integraciji dimenzionalnog pristupa u dijagnostičke kategorije, te revidiranim kliničkim
opisima i dijagnostičkim smjernicama. Cilj ovog rada je prikazati najistaknutije promjene uvedene
u klasifikaciju duševnih poremećaja s posebnim osvrtom na poremećaje ličnosti i poremećaje koji su u
MKB-10 svrstani u skupinu neurotskih, sa stresom povezanih i somatoformnih poremećaja kroz prizmu
mogućnosti integracije psihodinamičkog pristupa.
Stoljećima je etiološkim promišljanjima u medicini dominirao dualizam psihološkog i tjelesnog.
Četrdesetak godina star Engelov koncept biopsihosocijalnog uzroka ponudio je temelje
holističkom ...pristupu koji uvažava biološke, socijalne i psihološke faktore u nastanku svake
bolesti. Ipak, u praksi i edukacijskim programima medicinskih stručnjaka zapravo prevladava
biološki pristup. Liječnici obiteljske medicine (LOM) imaju veću mogućnost prepoznati i
uvažiti psihosocijalne dimenzije bolesti u usporedbi s liječnicima sekundarnog nivoa, koji su
i inače skloniji partikularnom, biološkom pristupu. Oni su stoga ključni čimbenici u realizaciji
biopsihosocijalnog pristupa koji podrazumijeva liječenje koje će, osim biološke, sadržavati
socijalnu i psihološku komponentu. To podrazumijeva i upućivanje pacijenata sa somatskim
bolestima na neki od psiholoških oblika liječenja. Da bi se ispitalo kakav stav prema psihološkim
metodama liječenja imaju LOM i u kojoj mjeri upućuju svoje somatske pacijente na
njih, kontaktirani su zaposlenici i koncesionari Doma zdravlja Primorsko-goranske županije.
U istraživanju su primijenjeni: Opći upitnik demografskih podataka, dva kratka upitnika
strukturiranih za potrebe ovog istraživanja te Upitnik stavova o traženju stručne psihološke
pomoći - skraćeni oblik (ATSPPH-SF). Rezultati govore da LOM imaju pozitivne osobne stavove
o traženju stručne psihološke pomoći, neovisno o spolu i godinama radnog staža. Usprkos
tome tek ponekad somatske pacijente upućuju psihijatru ili na psihološke metode liječenja,
a rijetko na grupe samopomoći. Upućivanje ne ovisi o stavovima prema traženju psihološke
pomoći i pohađanju edukacija iz psiholoških metoda liječenja, ali je u pozitivnom odnosu s
godinama radnog staža. Preko 50 % upućivanja psihijatru i na psihološke tretmane odnosi
se na pacijente s nediferenciranim somatskim simptomima, slijede gastrointestinalne, maligne
i kardiovaskularne bolesti. U grupe samopomoći liječnici najviše upućuju pacijente
s malignim bolestima (30,5 %), slijede gastrointestinalne, neurološke i reumatske bolesti.
U psihoterapiji je važno razumjeti značenje snova jer snovi otkrivaju nesvjesno. San ispričan u grupi može
ukazivati na nesvjesnu refleksiju grupnih događaja. Terapeut se treba pitati što je ono što ...sanjač ili grupa ne
mogu procesuirati te pokušavaju proradom donesenog sna. S obzirom na to da snovi mogu biti kontejneri individualnih
i kolektivnih anksioznosti, ako ih se ne proradi, mogu voditi u acting out. Grupni analitičari smatraju
da je vrlo važno doći do latentnih misli sna u grupi ako je i kad je to moguće, posebno onih koje imaju transferni
predznak. U ovom radu bit će prikazani primjeri kako je grupa donošenjem snova koji imaju grupni karakter
pokušavala proraditi grupni događaj koji je utjecao na evociranje strogih roditeljskih figura. Grupa je kroz
snove prorađivala otpore, negativan krak transfera te u konačnici integraciju negativnog i pozitivnog kraka.
PDF
