Rasprave povezane s “demokratskim deficitom” uvelike su prisutne u normativnoj literaturi koja se bavi Europskom Unijom, no puno je manje prostora dano “problemu demosa” koji proizlazi iz normativnog ...uređenja EU-a i pitanju što nam taj problem govori o prirodi demokratskoga građanstva u EU-u, karakteru EU-a kao normativnog poretka te o institucionalnom karakteru odnosa između ustava EU-a kao normativnog poretka i strukture političkih poticaja. Članak se fokusira na “problem demosa”.
Na 83. zasjedanju Međunarodne mljekarske federacije održanom 14.-19. rujna 1999. u Atheni (Grčka), Hrvatska je postala punopravnom članicom Međunarodne mljekarske federacije. Time je stekla pravo ...ravnopravno sudjelovati u donošenju važnih odluka kao i kreiranju budućeg razvoja svjetskog mljekarstva, što s obzirom na Agendu 2000 i "Milenijskom rundom" pregovara WTO ima veliko značenje.
Neposredno po končani prvi svetovni vojni so sokolski navdušenci znova obnovili Telovadno društvo Sokol Ilirska Bistrica. Poleg članstva in članic so zbrali številni podmladek. Spet so organizirali ...redne telovadne vaje v Sokolskem domu. Znani so nastopi v okoliških krajih. Načelnik in vaditelj je bilznani domači telovadec Vekoslav Lojze Zajec (sredi slike med dekleti). Starosta Sokola je postal Franc Samsa Žefin. Med naraščajniki prepoznamo Milana Šajna, Tihomila Šlenca, Vladimira Polha, Kristjana Hodnika in Sergeja Kraigherja (na skrajni desni, ležeči deček). Med člani pa prepoznamo Aleksandra Ličana, Draga Muho, Alojza Gaertnerja, Kristjana Hodnika in Franca Samso. Slika je nastala nastala na stopnišču pred Sokolskim domom verjetno leta 1920. Italijanska oblast je grobo ovirala dejavnost, morali so se odreči sokolskega imena, prepovedani so bili sokolski simboli, sokolski kroji, odžagali so kovinskega sokola z nadstreška sokolskega doma pregnali sokolske voditelje, zaplenili sokolski dom in končno prepovedali sokolsko društvo.
U radu se analiziraju dokumenti i zapisnici povezani s primanjem Ivane Brlić-Mažuranić u Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti u Zagrebu: zapisnici sa sjednica i urudžbeni zapisnici pokazuju ...da je Ivana Brlić-Mažuranić primljena u Akademiju kao dopisna članica nakon što je ponovljen prijedlog za primanje. Također se analiziraju pisma i dokumenti povezani s procesom nominacije Ivane Brlić- -Mažuranić za Nobelovu nagradu, iz kojih je vidljivo da su ukupno bile četiri nominacije. Prve dvije nominacije (1931. i 1935.) potpisuje Gavro Manojlović, u to vrijeme predsjednik Akademije, a druge dvije (1937. i 1938.) Gavro Manojlović zajedno s Albertom Bazalom, u to vrijeme predsjednikom Akademije. Nijedna od nominacija nije bila službena Akademijina nominacija. U završnom se dijelu rada interpretira studija Gavre Manojlovića o Pričama iz davnine koja je priložena nominacijskim dokumentima.
Izkaznica potrjuje Vrečičevo članstvo v Zvezi madžarskih likovnih umetnikov, v katero je bil sprejet 3. septembra 1943. Kot je razvidno iz dokumenta, je stanoval na naslovu Lövölde tér 4 v ...Budimpešti, kjer je imel tudi atelje.
Integracija i učlanjenje u Europsku uniju, strateški je cilj Bosne i Hercegovine. U toku su reforme radi kvalificiranja BiH za pregovaranje s EU o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. U ...institucijama BiH i u javnosti sve je veće razumijevanje za njihovu provedbu. Svi reformski zakoni usvojeni su u zakonodavnim tijelima u redovitom postupku, nijedan zakon iz Programa prioriteta nije nametnut. Važnu koordinirajuću ulogu u približavanju EU ima Direkcija za europske integracije Europska komisija EU je ocijenila da je u BiH postignut krupan napredak u prioritetnim područjima. Nakon razornoga rata, BiH je na dobrome putu da postane moderna država s nadležnostima i institucijama koje će joj omogućiti i osigurati članstvo u europskim integracijama.
U suvremenim politološkim raspravama o ulozi civilnog društva u promoviranju demokracije moguće je prepoznati nekoliko mehanizama preko kojih civilno društvo i njegovi glavni akteri, nevladine ...organizacije, utječu na djelotvornost i kvalitetu demokratskih političkih sustava. Prvi dio rada fokusirat će se na eksplikaciju tih mehanizama, a potom će u drugom dijelu posebna pozornost biti posvećena jednom od tih mehanizama. Prema autorima koji ističu važnost tog mehanizma, nevladine organizacije predstavljaju svojevrsne škole demokracije u kojima članovi stječu znanja, sposobnosti i stavove potrebne za informirano i odgovorno sudjelovanje u demokratskim političkim procesima. Od suvremenih politologa tu funkciju u svojim radovima posebice ističe poznati američki politolog Robert Putnam, pri čemu se njegova promišljanja uvelike temelje na uvidima o važnosti civilnog društva za demokraciju koje je još sredinom 19. stoljeća iznio francuski politički teoretičar Alexis de Tocqueville. U kojoj mjeri Tocquevilleovi i Putnamovi uvidi vrijede i za suvremenu Hrvatsku? U trećem i četvrtom dijelu rada, korištenjem podataka prikupljenih u okviru znanstvenoistraživačkog projekta Fakulteta političkih znanosti provedenog 2007. godine, propitat će se koliko teze o pozitivnom utjecaju članstva u nevladinim organizacijama na generiranje demokratske političke kulture vrijede i u slučaju Hrvatske.
U ovom se radu problematizira sadržaj i značenje dokumenta „Program reformi BiH”, koji je inicijalno objavljen za razdoblje studeni 2019. – studeni 2020., a poslije pod istim imenom poslan za 2021. i ...2022. godinu. Traži se odgovor jesu li ovi dokumenti Godišnji nacionalni programi (ANP) koji znače aktiviranje Akcijskog plana za članstvo u NATO savezu. Sadržaj dokumenta analiziran je s obzirom na propisanu formu Godišnjih nacionalnih programa NATO-a i uspoređen je s dokumentima zemalja koje su bile aspirantice za članstvo u NATO-u: Crne Gore i Republike Sjeverne Makedonije te sadašnje aspirantice Ukrajine. Budući da je inicijalno od strane političara, vojnih stručnjaka i medija u Bosni i Hercegovini na različit način protumačen sadržaj i značenje dokumenta, potrebno je kroz prizmu stvarnih činjenica definirati status dokumenta „Program reformi BiH”. Nakon provedenih općih izbora u BiH, sklopljen je koalicijski sporazum između političkih stranaka za uspostavu vlasti na državnoj razini pod nazivom „Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH za razdoblje 2022. – 2026. godina”. Budući da ovaj sporazum ne spominje NATO suradnju ili integraciju, ponovno se nameće pitanje stvarnog značenja dokumenta „Program reformi BiH” i pitanje što možemo očekivati u budućnosti kada su u pitanju odnosi s NATO-om.
Posljednja dva desetljeća obilježena su intenzivnim naporima europskih institucija i organizacija te akademske zajednice da se definira i opiše koncept europskog upravnog prostora. U početku koncept ...je trebao poslužiti državama kandidatkinjama za članstvo kao model za upravnu reformu. Proces razvijanja koncepta može se pratiti na analizi aktivnosti Sigme, a kreće se od skromnih početaka fokusiranih na pravne zahtjeve u pogledu profesionalne i odgovorne državne službe utemeljene na načelima zakonitosti, do višestrukih zahtjeva i kriterija za institucionalne prilagodbe. Nadalje, primarna važnost
daje se konceptu dobre uprave, koji je u srži europskog upravnog prostora, i veže se na standarde i procesne zahtjeve usmjerene na zaštitu prava građana pred upravnim tijelima te sudske kontrole javne uprave. U tekstu se istražuje koncept europskog upravnog prostora u teorijskom i praktičnom smislu te se predstavlja koncept dobre uprave u EU-u. Analizira se uloga Sigme u definiranju i kodifikaciji upravnih načela i zahtjeva te područja njezine aktivnosti usmjerene na koncept dobre uprave. Na kraju, u odnosu na gore spomenute koncepte, razmata se problem institucionalnih i pravnih prilagodbi na temelju hrvatskog primjera.
Autor analizira politička, društvena i ekonomska kretanja u državama u jugoistočnoj Europi, koncepciju integriranja regije zapadnog Balkana, potom povezivanje te regije kao cjeline s EU, politiku ...vodećih svjetskih sila, posebice Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, probleme u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Autor smatra da je Hrvatska neopravdano zaustavljena na svom individualnom putu prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Hrvatska u potpunosti ispunjava uvjete na osnovi kojih su neke tranzicijske zemlje već učlanjene u EU, a neke će, poput Rumunjske i Bugarske, biti primljene prije Hrvatske. U Hrvatskoj postoji konsenzus vladajuće koalicije političkih stranaka, a i svih oporbenih stranaka, o prihvaćanju europskih standarda i programa radi što skorijeg ulaska u EU. Zbog toga je odgađanje početka pregovora između Hrvatske i EU o punopravnom članstvu kod hrvatskih građana uzrokovalo razočaranje i promjenu političkog raspoloženja. Doživljeno je kao nepravda. Porastao je broj građana koji smatraju, razočarani ponašanjem EU, da Hrvatska treba pronaći alternativnu politiku i tražiti perspektivu izvan EU, ako EU ne promijeni odnos prema njoj.
