Rad sagledava ranije poznate i nepoznate grobne nalaze kasnog
10. i 11. stoljeća iz Šenkovca, Sv. Jurja u Trnju i Sv. Martina na
Muri u Međimurju. Njihovom, prvi put cjelovitom obradom, na
jednome ...mjestu upotpunjena su saznanja o procesima koji se
događaju između Drave i Mure te širem prostoru istočnih Alpi
i Panonske nizine. Za prepoznavanje i utvrđivanje regionalnog
okvira bilo je potrebno kartiranje analogija za grobne nalaze.
Stavljanje u povijesni kontekst pružilo je neophodne determinante
za razumijevanje tog prostora, a dodatni ekskursi o transformacijama
ranoga srednjeg vijeka u međurječju Drave i Mure
upotpunili su interpretaciju grobnih nalaza.
Samostan Blažene Djevice Marije i svih svetih, odnosno sv. Jelene u Šenkovcu kraj Čakovca, bio je mjesto ukopa članova obitelji Zrinski u 16. i 17. stoljeću kada ta obitelj posjeduje veći dio ...Međimurja. Zrinski su odigrali veliku ulogu na povijesnoj sceni u vrijeme osmanskih osvajanja te su dali značajan doprinos obrani Međimurja, ali i šire regije. U članku se opisuju tadašnje povijesne prilike i donose podatci koji ocrtavaju vezu čakovečkog pavlinskog samostana i obitelji Zrinski u periodu od 1546. do 1691.godine te se daje prikaz relativno skromnih
očuvanih materijalnih ostataka koji o tome svjedoče.
U ovom radu govori se o sudbini čakovečkog pavlinskog kompleksa nakon ukinuća pavlinskog reda na području Habsburške Monarhije 1786. godine. U prvo vrijeme brigu o bivšim samostanskim građevinama ...preuzima Ugarska dvorska komora, a početkom 19. stoljeća njihov vlasnik postaje barun Vinko Knežević, koji cijeli nekadašnji samostanski sklop pretvara u svoju privatnu rezidenciju. Govoreći o samostanskom kompleksu, možemo utvrditi da je to njegova posljednja građevinska faza, izuzev kasnijeg stilskog ujednačavanja vanjštine crkvenog svetišta. Nakon Kneževića slijedi degradacija i u konačnici rušenje samostanskih zgrada, najvjerojatnije potkraj 19. stoljeća. Od čitavog kompleksa danas se u cijelosti očuvalo samo svetište nekadašnje samostanske crkve pretvoreno u kapelu sv. Jelene, dok je ostatak u arheološkom sloju. Analizom pronađenih temelja zidova te dostupne literature i dokumentacije, izdvojene su arheološke strukture koje se mogu pripisati toj građevinskoj fazi, ali se ne isključuje mogućnost da one u velikoj mjeri nastaju još u baroknoj pregradnji samostanskog sklopa.
Pavlinski samostan Blažene Djevice Marije i svih Svetih, odnosno sv. Jelene u
Šenkovcu kraj Čakovca izvorno je građen krajem 14.st., ali je tijekom vremena uvelike
pregrađivan i transformiran, a ...danas nam se u najvećoj mjeri očuvao u arheološkom
sloju. Za dobivanje bolje slike o njegovom izgledu, značajni su nam malobrojno očuvani
povijesni prikazi, koji doduše ne mogu biti osnova za njegovu prezentaciju, ali nam
uvelike olakšavaju razumijevanje prostornih odnosa i volumena unutar ovog vrijednog
samostanskog kompleksa.
Autor poseže za skupinom nakitnih predmeta prikupljenih navodno 1924./5. godine u Šenkovcu kraj Čakovca u Međimurju. Jasno izražene sumnje Anđele Horvat u autentičnost mjesta toga nalaza usmjerile su ...autora prema traganju za ubikacijom ranosrednjovjekovnog nalazišta u okolici Donjeg Vidovca. Analizom pokretnih nalaza pohranjenih u Muzeju Međimurja u Čakovcu i komparativnim radom prikupljene su pouzdane spoznaje o karakteru groblja koje se može uvrstiti u bjelobrdski kulturni krug. Spektar oblika nakita i dijelova odjeće upućuje na jasne kontakte s karantansko-köttlachskim, starohrvatskim i staromađarskim kulturnim krugom te s reliktima iz autohtonoga starosjedilačkog oblikovnog kruga. Autor uspostavlja jasne usporedbe sa sinkronim nalazištima kako u Međimurju, tako i u širim regijama u kojima nailazi na usporedbe pojedinih grobnih nalaza. U radu uspijeva odrediti i relativan kronološki okvir unutar kojega se obavljalo pokapanje u naseobinskom groblju bjelobrdske kulture te jasnih kulturnih i trgovačkih sveza.
PDF
