Razina proizvodnje u akvakulturi Hrvatske nije u skladu s tisućljetnom tradicijom i prirodnim resursima primorskog dijela. U akvakulturi umjetni uzgoj školjkaša ima neslućene mogućnosti razvitka, u ...prvom redu kamenica i dagnji. Međutim situacija se u posljednjih nekoliko godina počela mijenjati. Otvaraju se nova uzgajališta školjki kao i drugi uzgoji u akvakulturi. U nutrutivnom pogledu meso školjke je važan izvor sastojaka hrane prijeko potrebnih čovjeku, pogotovo bjelančevina. Njihova vrijednost je u lakšoj probavljivosti, boljem iskorištenju, pogodnijem aminokiselinskom sastavu, pogotovo kad su u pitanju esencijalne aminokiseline. Osim toga meso školjke je bogato vitaminima A, C, D, E te vitaminima iz B-kompleksa. I mineralne tvari obilato su zastupljene i to u optimalnim prirodnim omjerima. Upravo stoga se meso školjki ističe kao namirnica prijeko potrebna ljudskom organizmu. Veliki oprez potreban je, međutim, zbog činjenice da su školjke lako pokvarljive, a njihovo meso se često konzumira sirovo ili slabo toplinski slabo obrađeno, što, opet, aktualizira potrebu kontrole proizvodnje i prometa školjkaša u okvirima veterinarske struke.
U radu je dan kratak prikaz aktivnosti tijekom dvadeset godina istraživanja i kontroliranog uzgoja školjkaša u bočatim vodama ušća rijeke Krke. Poseban je naglasak stavljen na zakonsku podlogu za ...dodjelu koncesija i istaknuti su problemi koji sputavaju razvoj akvakulture u ovom izuzetno produktivnom području u kojem bi se, prema dosadašnjim spoznajama proizvodnja morskih organizama mogla višestruko povećati bez znatnijeg narušavanja ekološke stabilnosti akvatorija. U analizi mogućnosti daljnjeg povećanja uzgoja predlaže se kontrolni uzgoj dagnji i kamenica u polikulturi s ribama, a tako|er sekundarni uzgoj jakovske i male kapice u polikulturi s dagnjama i/ili kamenicama u dubljim dosad neiskorištenim vodenim slojevima.
Prikazani su podaci o unosu olova, kadmija te ukupne i metil-žive hranom u općoj populaciji Republike Hrvatske. Posebna pozornost posvećena je podacima objavljenim u posljednjih deset godina. Opisane ...su najčešće primjenjivane metode za kvantitativno određivanje ovih metala u biološkom materijalu. Navedeni su objavljeni i vlastiti neobjavljeni podaci o koncentracijama olova i kadmija u povrću, ribama, školjkama i organima domaćih životinja sakupljenim u neonečišćenim seoskim područjima. Također su navedene koncentracije žive u ribama i školjkama iz onečišćenih i neonečišćenih područja uz Jadransko more. Dnevni unos olova i kadmija hranom procjenjivan je različitim metodama: metodom analize elemenata u sakupljenim uzorcima dvostrukog dnevnog obroka i proračunom iz podataka o potrošnji hrane prema statističkom godišnjaku Republike Hrvatske. Dnevni unos ukupne i metil-žive određen je prehrambenom anketom o navikama uživanja morskih plodova. Zaključeno je da unos olova i kadmija hranom u općoj populaciji iznosi 6–40% od privremeno dopuštene količine tjednog unosa hranom prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (provisional tolerable weekly intake, PTWI). Ovisno o metodi određivanja, PTWI vrijednosti jesu 1.600 µg olova i 450 µg kadmija po osobi. Populacija koja unosi najviše ukupne i metil-žive je ona koja živi u Jadranskom priobalju i na otocima. Njihov unos hranom je blizu PTWI vrijednosti koje iznose 300 µg ukupne žive i 200 µg metil-žive po osobi.
U Hrvatskoj postoji duga tradicija uzgoja školjaka, uz perspektivu daljnjeg razvoja školjkarstva. Budući da su školjke osjetljivi organizmi koji zahtijevaju posebne uvjete uzgoja i klime, podložne su ...i mnogim bolestima. Bonamiozu, haplosporidiozu, marteiliozu, mikrocitozu i perkinsozu navodi Međunarodni ured za epizootije kao bolesti školjaka koje se prijavljuju po zakonu, a iridovirozu kao bolest od potencijalnog međunarodnog značenja. Iste su bolesti Zakonom o veterinarstvu iz godine 1997. regulirane kao zarazne bolesti školjaka čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku.
Iako se ne suzbija po zakonu, u tekstu je ovoga članka, zbog svoje važnosti, opisana i Mytilicola bolest. Prema Pravilniku Ministarstva zdravstva iz godine 1994., jestivi dio školjaka pretražuje se na toksine nekih morskih dinoflagelata, koji mogu biti štetni za ljudsko zdravlje, a to su PSP (Paralytic Shellfish Poison), DSP (Diarrhoeic Shellfish Poison) i NSP (Neuroparalytic Shellfish Poison).
