Na temelju socijalnog institucionalizma i promatrajući neutralnosti iz političke perspektive, ovaj članak istražuje domaće političke rasprave o neutralnosti u Austriji, Švedskoj i Finskoj. Cilj je ...bio odgovoriti na pitanje kako su se njihovi koncepti neutralnosti rekonceptualizirali u odnosu na europske norme mira, demokracije, slobode, ljudskih prava i vladavine prava tijekom aplikacije za članstvo u EZ/EU . U austrijskom slučaju, neutralnost je uokvirena da bude kompatibilna s članstvom. Međutim, unatoč sličnim normama, švedska neutralnost nije bila prilagodljiva s europskim normama, zbog nacionalne autonomije i iznimne povezanosti s neutralnošću. Konačno, finska neutralnost, prije svega zamišljena i razvijena radi sigurnosnog interesa, nije redefinirana u odnosu s europskim normama, već se smatra sigurnosnim alatom koji bi bio napušten kada bi nestala prijetnja s istoka, kako bi se u potpunosti integrirali sa zapadnom Europom. Ovaj članak dolazi do zaključka da neutralnost nije samo pitanje sigurnosti, već je povezana s kulturnom dimenzijom, što rezultira različitim odnosom naspram europskih normi, otkuda potječu različita tumačenja neutralnosti. To bi u budućnosti moglo imati određene implikacije na uloge tih zemalja u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici.
U ovom se radu uspoređuju shvaćanja dvojnog državljanstva u politikama građanstva triju država članica Europske unije – Švedske, Njemačke i Hrvatske – koje dijele jedan bitan zajednički element: ...dugotrajno etničko shvaćanje nacije i dominantno načelo ius sanguinis u određenju državljanstva. Međutim, te se tri države razlikuju prema odnosu prema dvojnom državljanstvu. Švedska se uvrštava u liberalnu
skupinu zemalja, a Njemačka i Hrvatska u restriktivnu, pri čemu i među njima postoje razlike jer se njemačka politika građanstva mijenjala u liberalnijem smjeru, dok je hrvatska ostala restriktivna i nekonzistentna. To se objašnjava ovisnošću politike građanstva o dominantnom shvaćanju nacije u nekoj zemlji te shvaćanjem procesa njezina
oblikovanja, kontinuiteta i promjene u njemu, kao ishoda političkih borbi dominantnih aktera za ostvarenje svojih političkih ciljeva.
This paper compares the understandings of dual citizenship in citizenship policies of three EU member states – Sweden, Germany, and Croatia. They all share one important element: long-term ethnic understanding of the nation and the dominance of the ius sanguinis principle in determining citizenship rights. The analysis showed that these three states significantly differ in the attitude of their citizenship policies towards dual citizenship. Sweden has liberal, while German
and Croatia have restrictive policies. At the same time German policy is shifting in the liberal direction, while Croatian maintained its restrictiveness. The citizenship policies depend on the dominant understanding of the nation, but their development is the product of political conflicts between political actors focused on their specific goals. Sweden followed the multicultural model with the social democratic politics of the welfare stare as a “home” for all its inhabitants, which
led to the consensual acceptance of dual citizenship. Germany followed the assimilationist politics, which at the beginning denied the existence of immigrants, treating them as a temporary phenomenon (“guest” workers), but then it accepted the reality of their existence. Both states had their traditional understandings of the nation and the citizens, with the principle of ius sanguinis as the basis for citizenship rights, remodelled in accordance with the challenges faced by the political elite, and depending on the dominance of ideologically left or right political forces. Transformation of citizenship policies in Sweden and Germany
can show us how they decided, despite the strength of the ethnic understanding of the nation, to move towards gradual acceptance of the understanding that the nation is based on its citizens, mostly under the influence of them becoming emigrant countries. In contrast, Croatia led inconsistent citizenship policy. In the 1990s Croatia introduced ethnically-based dual citizenship, which was partly constrained after the changes in 2011, but with simultaneous tightening of naturalization rights for foreigners. Croatia, thus, transformed its citizenship
policy, albeit in the form of restrictive normalisation.
Svrha – Radi boljeg razumijevanja održivosti kroz koncept zelenog marketinškog miksa i zelenog ponašanja potrošača, ovim radom se istražuje njihova uloga u izražavanju namjere zelene kupovine. Da bi ...se dobio bolji uvid u zeleno ponašanje potrošača, u radu se istražuje važnost ekološke osviještenosti i percipirane mogućnosti djelovanja potrošača kao psihografske, odnosno bihevioralne varijable. Oba temeljna koncepta ovoga rada, zeleni marketinški miks i zeleno ponašanje potrošača, istražena su u dvama različitima kontekstima (Hrvatska i Švedska).
Metodološki pristup - Za potrebe istraživanja kreiran je visokostrukturirani upitnik. Karakteristike zelenog proizvoda definirane su kroz koncept marketinškog miksa, dok su zeleni potrošači definirani kroz demografska obilježja te psihografske i bihevioralne karakteristike. Istraživanje je provedeno na uzorku hrvatskih i švedskih potrošača.
Rezultati i implikacije - Istraživanje je pokazalo da su percipirana kvaliteta zelenih proizvoda i ekološka osviještenost
potrošača čimbenici koji utječu na namjeru zelene kupovine u oba istraživana konteksta (usprkos njihovim razlikama). I hrvatski i švedski potrošači pokazali su spremnost plaćanja više cijene za zelene proizvode, što upućuje na važnu ulogu cijene kao pokazatelja kvalitete zelenih proizvoda. Kada oznake eko postanu standard industrije, kao u slučaju Švedske, one više nemaju utjecaj na namjeru zelene kupovine.
Ograničenja - Glavno je ograničenje istraživanja činjenica da su u istraživanju korišteni proizvodi s niskom uključenošću potrošača u proces kupovine.
Doprinos - Glavni je doprinos rada u dubljem razumijevanju kupovne namjere zelenih potrošača. Osim toga, čimbenici koji pokreću namjeru zelene kupovine promatrani su u dvama različitima kulturološkim, političkim i ekonomskim kontekstima što povećava vrijednost razumijevanja ponašanja zelenih potrošača, ali isto tako doprinosi boljem razumijevanju upravljanja zelenim proizvodima.
Ulazak e-knjiga u švedske knjižnice ponajprije je potaknut idejom omogućavanja jednakog pristupa svim medijima za sve švedske građane, kao i željom knjižničara da osiguraju najbolje usluge svojim ...korisnicima u okviru vlastitog područja odgovornosti. Novi resursi i nove usluge promatrani su u svjetlu ispunjavanja specifične uloge knjižnica u demokratskom društvu, a u Švedskoj se pod tom ulogom podrazumijeva posredovanje (ili prijenos) znanja i kulture svim građanima. Na takvim su osnovama novi mediji i informacijski izvori (uključujući e-knjige) uključeni u švedske znanstvene i narodne knjižnice. Uz zajedničke osnove, postoji i niz drugih sličnosti u odnosu prema e-knjigama u dva navedena oblika knjižnica, ali i niz razlika, od kojih većina proizlazi iz specifičnosti same knjižnične kolekcije i njezine specifične uloge. Znanstvene su knjižnice iznimno važne u globalnoj znanstvenoj komunikaciji kao podupiratelji istraživanja te su kao takve uključene u međunarodnu razmjenu znanstvenih informacija i akademskih tekstova. Raspolažu sa znatnim resursima za nabavu građe koje im osiguravaju sveučilišta uz koja djeluju, te su im na raspolaganju brojni i različiti sadržaji nakladnika i drugih posrednika. Organizirane su u konzorciji nacionalnih knjižnica što im ojačava pregovaračke pozicije, te stoga imaju više slobode za eksperimentiranje s različitim poslovnim modelima koji se nude na međunarodnom tržištu, često se i same bave nakladništvom, a njihova uloga u istraživačkim procesima, pokretu otvorenog pristupa i sl. stavlja ih u poziciju da samim znanstvenicima često pomažu pri objavljivanju radova ili ih savjetuju u području intelektualnog vlasništva. S druge strane, narodne su knjižnice dio lokalnog kulturnog i obrazovnog miljea. Kao takve, ovisne su o medijima i sadržajima na nacionalnom jeziku kojima se zadovoljavaju zahtjevi i potrebe lokalnog stanovništva. Koriste se manjim nakladničkim područjem, usmjerenim na objavljivanje zabavnih i obrazovnih materijala. Budući da narodne knjižnice nude slobodan i besplatan pristup svojim uslugama i sadržajima svim stanovnicima nekog područja, a da mreža narodnih knjižnica eventualno može pokriti teritorij cijele države, smatra ih se igračima koji remete tržišnu ekonomiju, a takva se prijetnja aktualizira s jačanjem tržišta e-knjiga. Bez obzira na navedene razlike, i znanstvene i narodne knjižnice suočavaju se sa sličnim izazovima i problemima u upravljanu i organizaciji kolekcije, izradi metapodataka i osiguravanju pristupa resursima. Za sada još nije pronađeno rješenje koje bi u cijelosti zadovoljilo sve uključene strane.
Knjižarstvo i e-knjige u Švedskoj Maceviciute, Elena; Wallin, Birgitta; Nilsson, Kersti
Libellarium,
06/2015, Letnik:
8, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
U radu se analiziraju stavovi švedskih knjižara o sljedećim pitanjima: 1) poimanju utjecaja e-knjiga na knjižarstvo, 2) čimbenicima koji su im važni za usvajanje i razvoj prodaje e-knjiga kroz ...vlastite prodajne kanale i 3) preprekama prodaji e-knjiga kroz vlastite prodajne kanale.
Da bi odgovorili na navedena pitanja, autori rada primijenili su metode analize sekundarnih statističkih podataka i anketiranja švedskih knjižara. Rezultati istraživanja pokazali su da švedski knjižari ne smatraju kako su njihove knjižare ili posao općenito ugrožene e-knjigama. Mišljenja o e-knjigama ne razlikuju se između nekolicine knjižara koji prodaju e-knjige i onih koji ih ne nude. Razlozi za prodaju e-knjiga su dobro uhodani postupci i osobni interes prema proizvodu. Razlozi onih koji ne prodaju e-knjige su nedostatak zahtjeva za takvim proizvodom i tehničkih resursa, kao i ugovori s nakladnicima ili distributerima e-knjiga. Dakle, tehnički resursi za prodaju e-knjiga, uhodani postupci i ugovori s nakladnicima glavni su preduvjeti za njihovu prodaju. Najveće prepreke prodaji e-knjiga su: a) cijena, što je vidljivo ne samo iz odgovora knjižara, nego i iz pada prodaje očigledno povezanog s rastom cijena tijekom 2014. i b) nedostatak potražnje jer kupci u knjižarama ne traže e-knjige. Iz navedenog se može zaključiti da će se e-knjige prodavati uglavnom online izravno od nakladnika ili autora ili putem online knjižara. Međutim, jednaki broj knjižara vjeruje da će fizičke knjižare u budućnosti prodavati i tiskane i e-knjige. Iz perspektive knjižara, budućnost e-knjiga se čini prilično sigurna i ne predstavlja prijetnju tiskanim knjigama. Rast prodaje e-knjiga je spor, a ispitanici vjeruju kako će rasti umjerenim tempom.
U radu su prikazani hodočasnici iz nordijskih zemalja koji su prošli hrvatskom obalom Jadrana na putu za Svetu Zemlju. Opisani su motivi njihova odlaska, staleška pripadnost te doživljaji tijekom ...putovanja. Osim nekih specifičnosti u tome pogledu nema većih odstupanja od svjedočanstava ostalih europskih, posebice njemačkih hodočasnika kasnoga srednjeg i ranoga novog vijeka.
Mankellov prikaz nasilja zanimljiv je i zato što zadire u tamne strane
često utopijski doživljavanog švedskog društva. Teme poput nasilja prema imigrantima, među mladima, obiteljski problemi i ...problemi s alkoholom samo su neki od motiva koji odražavaju probleme u koje zapada Švedska.
Rad predstavlja istraživanje stavova nakladnika prema e-knjigama u kontekstu globalnog elektroničkog nakladništva. Dani su usporedni podatci na temelju istraživanja koja su istodobno provedena u ...Švedskoj, Litvi i Hrvatskoj. Prikazan je golem nerazmjer u zastupljenosti e-knjiga u zemljama engleskoga govornog područja (i onima sa značajnim brojem čitatelja engleskog jezika) i na tržištima tzv. malih jezika. Komparativno istraživanje provedeno u tri zemlje „malih jezika“ pokazalo je brojne sličnosti u stavovima nakladnika prema nekim ključnim pitanjima, npr. samostalnom objavljivanju, budućoj ulozi knjižara i odnosima s narodnim knjižnicama. Rezultati također pokazuju da nakladnici katkad imaju i proturječne stavove o pojedinim navedenim pitanjima. Opći je zaključak da postoji uočljiva razlika u porastu naklade e-knjiga na malim jezičnim tržištima u odnosu na tržišta engleskog govornog područja.
Skanija i skanijska zemlja su imale različite sudbine, počevši od toga da su bile prvobitni dom Lombardima (Langobardima), zatim jezgra danskog područja te naposljetku, od 1658. godine, provincija na ...periferiji Švedske. Tijekom 18. stoljeća Skanija je pošveđena, ali posljedica toga ipak nije bilo njeno potpuno inkorporiranje u novu državu. Premda su se gospodari promijenili, regija je zadržala svoj identitet, posebice što se tiče jezika i kulture. Članstvo Švedske u Europskoj uniji tijekom 1990-tih pružilo je nove mogućnosti za staru osporavanu regiju. Od 1. siječnja 1997. Skanija je iznova postala posebnom administrativnom provincijom i dijelom regije Oeresund (Danska − Švedska) i regije Pomerani (s teritorijima u sjevernoj Njemačkoj i Poljskoj). Čvrste veze s Danskom uvećavaju mogućnosti razvoja. Stalna veza između Kopenhagena (Danska) i Malmöa (Švedska) koja treba biti završena godine 2000. i možda željeznički tunel ispod Sounda između Helsingborga i Helsingoera početkom 21. stoljeća donose dodatne mogućnosti prosperiteta za Skaniju/skanijsku zemlju. Ona će postati dijelom regije koja će se moći mjeriti s najnaprednijima u Europi, SAD-u i Japanu.
PDF
