Namjera je članka prije svega ukazati na u nas često zanemarene raznorodne dekorativne/funkcionalne elemente opreme ambijentalnih cjelina, u ovom slučaju tzv. povijesne keramičke peći. Bilo da su ...sačuvane u cjelinama, bilo fragmentarno (die historische Ofenkeramik)1, zvane još i umjetničke peći (die Kunstöfen)2 čine zasebnu vrstu artefakata vrijednu pozornosti.3 Početkom 2010. godine priveden je kraju četverogodišnji program konzervatorsko-restauratorskih radova na četiri kaljeve peći iz Požege: prva i najstarija potječe iz dvorca u Trenkovu, dok preostale tri pripadaju interijeru bivšeg objekta stare svilane, poslije građanske kuće Thaller, a danas sjedišta Konzervatorskog odjela u Požegi. Osvrt na povijesni kontekst, karakteristične tipove požeških keramičkih peći, te prikaz tijeka i rezultata konzervatorsko-restauratorskog postupka izvedenoga na njima, tema je teksta koji slijedi.
Za mjerenje višedimenzionalnoga konstrukta kvalitete života razvijeni su mnogi instrumenti. Jedan od njih, WHOQOL-100, razvila je Svjetska zdravstvena organizacija te ga prilagodila raznim jezicima i ...kulturama širom svijeta. U ovom radu autori su željeli provjeriti metrijske karakteristike turske verzije WHOQOL-100 te odrediti latentne faktore koji se nalaze u podlozi kvalitete života, smjer i veličinu međusobno ovisnih učinaka tih faktora metodom modeliranja strukturalnih jednadžbi (SEM). Metrijske karakteristike turske verzije upitnika WHOQOL-100 procijenjene su na uzorku od 520 dobrovoljnih sudionika – imigranata u Stockholmu u Švedskoj. Rezultati SEM-a upućivali su na postojanje jednog faktora drugog reda, koji je interpretiran kao QOL, i pet međusobno povezanih faktora drugog reda označenih kao: tjelesni, društveni odnosi, psihološki, okolina i neovisnost. U modelu formiranom na ukupnom uzorku sva faktorska opterećenja bila su visoka (od 0,60 do 0,92, osim za »seksualnost«, 0,47) upućujući na visoku povezanost pojedinih latentnih faktora i njima pripadajućih čestica. U modelima konstruiranim na poduzorcima prema mjestu rođenja, dobivena je visoka povezanost između pojedinih latentnih faktora i njima pripadajućih čestica. Najveći učinak na QOL imala su moguća djelovanja psihološke domene (0,93), veći od učinka tjelesnog zdravlja (0,84), društvenih odnosa (0,82), stupnja neovisnosti (0,91) i okoline (0,73). Učinak psihološke domene na ukupnu kvalitetu života veći je od učinaka u drugim domenama.
»Stranac« (utlänning), riječ koja u švedskom kontekstu ima izrazito negativnu konotaciju, bio je uobičajen naziv za doseljenike tijekom 60-ih godina u Švedskoj. Ti su ljudi istovremeno u tisku bili ...najčešće opisivani na način koji bi danas bio ocijenjen ne samo kao politički nekorektan već i kao nedvojben primjer rasizma i ksenofobije. Takav način predstavljanja doseljenika u švedskim medijima radikalno se promijenio početkom 70-ih. Pejorativna riječ »stranac« u najvećem broju novinskih članaka konzekventno je zamijenjena prikladnijom riječju »doseljenik«, dok su mediji istovremeno počeli predstavljati doseljenike na način koji je sukladan današnjim politički korektnim medijskim diskursima. Ciljevi ovoga rada jesu, prvo, raspraviti o razlozima tog diskurzivnog obrata u kontekstu razvoja švedske integracijske politike započete krajem 60-ih godina i, drugo, o s time povezanom razvoju istraživanja IMER (International migration and ethnic relations – Međunarodne migracije i etnički odnosi) u Švedskoj. Na kraju rada prikazano je aktualno stanje odnosa između švedske integracijske politike i istraživanja IMER u Švedskoj.
U članku se analizira način na koji se vladalo vlasnicima malih trgovina tijekom švedske rasprave o radnom vremenu trgovina između 1904. i 1991. godine. Razmatra se kako različita ...“problematiziranja”, tj. podvrgavanje vladanja sumnji, dovode do različitih režima praksi. Te su režime vidljivima učinile posebne tehnike (uglavnom zahtjevi stručnjaka), a koristile su im različite vrste znanja, tj. društvena i socijalna pitanja u razdoblju 1904–1919., socijalna pitanja i potrošaštvo u razdoblju 1930–1948., socijalna pitanja, učinkovitost, racionalizaciju i razmjerno velike potpore u razdoblju 1955–1966., potrošaštvo i razmjerno velike potpore tijekom 1970-ih te u posljednjem razdoblju (1980-e–1990-e), slobodno tržište. Ti različiti oblici znanja odredili su sam oblik opstanka vlasnika malih trgovina, ali i potrošača. U članku se pokazuje kako su problematizacije, oblici znanja i režimi bili međusobno povezani te da su tijekom vremena pokazali i mijenu i stalnost. No, režimi su vrlo kontingentni, što znači da im se može i oduprijeti. Perspektiva vladalaštva omogućuje da se o potrošačima misli kao vladajućim subjektima. Praksa kasnovečernjih i nedjeljnih kupovina pridonosi vladanju kako potrošača tako i vlasnika trgovina.
Budući da je zapadnim zemljama Europe bila potrebna nekvalificirana radna snaga to se najlakše riješilo dovođenjem stranih radnika, odnosno radnika iz slabije razvijenih zemalja. U radu razmatra se ...pojava jugoslavenskih radnika u Švedskoj. Proučava se prostor iz kojeg ulaze i prostor u koji ulaze. Posebna pažnja posvećena je demografskoj strukturi radnika i mogućnostima koje za njih postoje u Švedskoj od dobivanja stalnog posla, mogućnost napredovanja, školovanja djece…
Sastanci s kolegama političarima, poslovnim ljudima i predstavnicima
nevladinih udruga, te rasprave o novim oblicima političkog djelovanja
predstavljaju va žan dio rada suvremenog europskog ...političara.
Mnogi od tih sastanaka odvijaju se uz jelo. Katkad su ceremonijalni,
a često neformalni. Hrana koja se u tim prigodama poslužuje obično
se pomno odabire kako bi podržala političku strategiju sastanka.
Svakodnevni obroci političara, koji imaju određenu funkciju, dosad
su slabo zanimali istraživače etnološke tradicije. Zato je namjera ovog rada analizirati kako skupine političara u suvremenoj Švedskoj koriste obroke u svakodnevnom radu, kako odabiru hranu s obzirom na svrhu sastanka i koju ulogu daju hrani u političkim raspravama i
pregovorima.
U istraživanju je korištena metoda djelomično strukturiranih intervjua
sa švedskim političarima: ministrima i stalnim tajnicima. Analiza
je pokazala da neki ministri i tajnici koriste hranu kao političko
sredstvo, te da su u zamjetnoj prednosti oni koji se hranom služe u
strateške svrhe. Zanimanje političara za hranu može se promatrati
kao odraz postmodernističkog društva koje zanima hrana i kultura
prehrane.
U Švedskoj kraljevskoj biblioteci nalazi se crtež pečata s centralnim motivom u formi šahovnice, koji je pripadao plemićkoj obitelji Kristiernsson iz XV. stoljeća. Njeni članovi bili su štitonoše ...skandinavskog kralja Erika VII. Pomeranskog i Ivana Anža Frankopana, koji je kao njego namjesnik u to vrijeme upravljao istočnim dijelom Švedske. Za vrijeme svog puta u Svetu zemlju 1424/5., kralj Erik prolazio je kroz Hrvatsku i zadržao se u Senju kod kneza i bana Nikole Frankopana. Brojna pratnja s opremom čekajući na povratak svog vladara iz Svete zemlje, boravila je duže vrijeme u Senju i okolici. Raspravljajući o okolnostima, pod kojima je motiv hrvatskog grba mogao doći u posjed švedske plemićke obitelji, autor u kraćim crtama prikazuje povijest hrvatskog grba i pojavu šahovnice u grbovima Danske i Švedske.