Početci metalurgije u svijetu datiraju u 7. tisućljeće pr. Kr. Na području današnje Hrvatske, metalurgija je nazočna 6000 godina, a tri su civilizacije ostavile dokaze: Vučedolska, Keltska i Rimska. ...Dolaskom Hrvata, intenzivnije je bila prisutna u Sisačko-banovinskom i Samoborskom području te u Gorskom Kotaru. U Dubrovniku i Zagrebu bilo je razvijeno lijevanje zvona (i topova). Industrijska proizvodnja započela je 1853. godine (ljevaonica u Rijeci), 1937. godine (proizvodnja aluminija i aluminijskih slitina u Lozovcu) te 1939. godine izgradnjom visoke peći u Capragu. U razdoblju poslije 1945. do 1990. god. Hrvatska je imala više metalurških tvrtki i prihvatljivu proizvodnju koksa, željeza, čelika, ferolegura, elektroda, odljevaka, betonskog čelika, bešavnih cijevi, traka i gredica, aluminija itd. Godine 1990. u Hrvatskoj je ukupna proizvodnja raznih metalurških proizvoda bila 2.670.000 t, od čega do 2.000.000 t/g u Željezari Sisak. Od 1990. do 2012. god. srušena su ili prestala s radom postrojenja preko 2.600,00 t/g metalurških proizvoda što znači propast hrvatske metalurgije. U članku se navode važnije tiskovine o Željezari Sisak koja je bila dugogodišnji nositelj metalurške proizvodnje u Hrvatskoj. Tu je i osvrt na posljednji objavljeni Zbornik o Željezari Sisak (2019.).
Metalurški kombinat Željezara Sisak Gojić, Mirko
Kemija u industriji; časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije,
08/2021, Letnik:
70, Številka:
9-10
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Metalurški kombinat Željezara Sisak izrastao je iz Talionice Caprag (1938.). Tehnološki proces Željezare Sisak imao je karakteristike integralne željezare uključujući masovnu proizvodnju koksa, ...sirovog željeza i čelika, kao i valjanih poluproizvoda i gotovih proizvoda uz znatnu vlastitu metaloprerađivačku industriju. Primarni, i u svijetu prepoznatljivi, proizvodi Željezare Sisak bile su šavne i bešavne cijevi. Željezaru Sisak karakterizirala je kontinuirana rekonstrukcija i modernizacija, sa željom proširenja proizvodnog asortimana, i poboljšanje sustava kvalitete gotovih proizvoda. Željezara Sisak bila je na 16. mjestu od 200 najvećih poduzeća u Jugoslaviji, prema časopisu “Ekonomska politika” u 1986. godini. Željezara Sisak bila je najveća metalurška tvrtka u Republici Hrvatskoj i treći (iza Željezare Zenica i udruženih slovenskih željezara) i jedini proizvođač bešavnih cijevi u Jugoslaviji. Imala je velik značaj za današnju Sisačko-moslavačku županiju, jer se npr. u 1978. godini od ukupnog prihoda više od 90 % ostvarivalo od željezare, a krajem 1989. godine ukupno je zapošljavala 13 992 radnika i proizvodila oko 2,07 mil. t metalurških proizvoda (koks, sirovo željezo, čelik, cijevi itd.). Željezara Sisak uvijek je njegovala solidarni način života, nakon II. svjetskog rata izgradila je više od 3600 stanova i odobrila preko 4000 kredita za individualnu izgradnju kuća, sudjelovala u sufinanciranju brojnih infrastrukturnih i komunalnih projekata, obrazovnih, kulturnih, sportsko-rekreativnih i inih djelatnosti. Grad Sisak nije isti sa Željezarom Sisak i bez nje, o čemu i danas svjedočimo. Razvojem Željezare Sisak poboljšavao se društveno-kulturni život grada Siska, što je doprinijelo i urbanizaciji grada Siska. U 1939. godini u vrijeme otvaranja Talionice Caprag (preteče Željezare Sisak) u Sisku je živjelo 12 920 stanovnika, 1971. godine u Sisku je živjelo oko 40 000 stanovnika, a 1991. godine živjelo je 45 792 stanovnika. Oduvijek je postojala simbioza između metalurške industrije i grada Siska. Nažalost, Željezara Sisak odavno je nestala zbog više razloga (ratna stradanja, neuspješne tri privatizacije, nebriga nadležnih državnih institucija itd.), tako da je metalurška proizvodnja ostataka izvorne Željezare Sisak u 2019. godini svedena po proizvodnji čelika (69 kt) na razinu između 1955. (46,9 kt) i 1956. (82,5 kt) godine.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
U radu je prikazano osnivanje Talionice Caprag u Sisku (1938. godine), preteče Metalurškog kombinata Željezare Sisak, kao najveće i najvažnije metalurške tvornice u Republici Hrvatskoj (RH). Ukratko ...je opisan postupak proizvodnje sirovog željeza u visokoj peći, uključujući i tehničke karakteristike visoke peći i pomoćne opreme u to vrijeme. Prikazana je proizvodnja sirovog željeza prije, za vrijeme i neposredno nakon II. svjetskog rata. Prikazana je uloga i značenje ing. Miroslava Tomca, utemeljitelja industrije crne metalurgije u RH. Opisana je obnova i proizvodnja sirovog željeza u Talionici Caprag sve do početka izgradnje Željezare Sisak (1948. godine).
This work presents the formation of the Caprag Smelter in Sisak (1938), the precursor of the Sisak Ironworks metallurgical combine as the largest and most significant metallurgical factory in the Republic of Croatia. The production procedure of pig iron in the blast furnace, as well as the technical characteristics of the blast furnace and accessory equipment of that time are briefly described. Production of pig iron before, during, and immediately after World War II is presented, as is the role and significance of Miroslav Tomac, BSc., founder of the black metallurgy industry of Croatia. Described are the restoration of the Caprag Smelter and its production of pig iron up until the construction of the Sisak Ironworks (1948).
Radom se nastoji potvrditi hipoteza da je ekonomska blokada Federativne Narodne Republike Jugoslavije od Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika i zemalja narodne demokracije, koja je nastupila ...1948., presudno utjecala na dinamiku i smjer izgradnje i razvoja jugoslavenske teške industrije u prvoj petoljetki. Blokada je bila jedan od glavnih uzroka nemogućnosti realizacije planiranih ciljeva, što je dovelo do promjene prioriteta i redukcije kapitalnih investicija u tešku industriju, revizije planskih zadataka te preusmjeravanja poduzeća prema ubrzanom usvajanju tehnologija izrade novih industrijskih proizvoda. U radu se istražuju promjene u teškoj industriji u odnosu na projekcije iz Zakona o petogodišnjem planu razvitka narodne privrede Federativne Narodne Republike Jugoslavije u godinama 1947. – 1951. te racionalizacije investicija i izmjene proizvodnih programa tvornica uzrokovane blokadom. Detaljno su analizirane promjene u dinamici izgradnje i poslovanju triju državnih poduzeća saveznoga značaja u Narodnoj Republici Hrvatskoj.
Before adopting the Law on the Five-Year Plan for the Development of the National Economy (1947–1951), the Yugoslav political leadership was somewhat aware of the challenges associated with implementing the Soviet methodology in Yugoslav economic practice. From the beginning of the application of the Law in 1947, these problems became concrete, numerous, and diverse. A hypothetical question is: could the Yugoslav Five-Year Plan have been realised in the initially conceived way and with the foreseen dynamics? The impact of the economic blockade after the Cominform resolution of 1948 on implementing the Yugoslav Five-Year Plan and developing heavy industry are relevant questions from a historiographical perspective. This paper tries to confirm the hypothesis that the economic blockade of Yugoslavia by the Soviet Union and the countries of people’s democracy made it impossible to implement the original ideas regarding the planned industrialisation. The blockade was a catalyst for changes in Yugoslav society, so the economy was decentralised. However, the blockade also had a decisive effect on the shift in priorities, dynamics, and the direction of construction and development of Yugoslav heavy industry. In 1949, the Federal Ministry of Heavy Industry reduced investments at the level of companies that worked in its department. Appointed commissions also conducted thorough audits of capital construction projects. Due to the blockade, the construction of some factory plant and buildings was stopped, delayed, or significantly extended (for example, the company Željezara Sisak). Suspensions and obstructions of the contracted deliveries of technologies, equipment, semi-finished products, and raw materials from the countries of people’s democracy as well as goods that were supposed to have come through reparations from Hungary conditioned the replacement of imports with domestic production. Decisions on import substitution meant a shift in production programmes for some heavy industry companies. In order to achieve the new goals, it was necessary to build facilities and infrastructure that were not planned at the beginning of the implementation of the Five-Year Plan (1947). Some heavy industry companies implemented radical changes in their operations and profiled themselves towards the production of previously exclusively imported equipment (for example, the company Rade Končar) or the provision of services for industry (for example, the company Đuro Đaković).
Autorice u članku otvaraju tri problemska čvorišta. Prvo se odnosi na propitivanje recentne ekonomske krize, ali i tranzicijske koja joj je prethodila, na primjeru propasti Željezare Sisak. Kolaps ...hrvatske industrije ponajprije objašnjavaju kao politički, ideološki i gospodarski bankrot vrijednosti koje su postojale u socijalizmu, a tek onda kao realnu i globalnu ekonomsku krizu. Drugo se problemsko čvorište otkriva u razgovorima s otpuštenim radnicima i radnicama željezare u narativima koji uglavnom konceptualiziraju život bez posla, u pripovijedanju o životu dok je posla još bilo te u razmišljanjima kako će život i rad izgledati u budućnosti. Kao svojevrsni lajtmotiv ponavlja se riječ nada. Upravo je pojam nade predmet njihova posljednjeg razmatranja. Unutar društvenih znanosti i humanistike posljednjih je godina koncept nade zauzeo važno istraživačko mjesto, posebice u analizi individualnog i kolektivnog traumatskog iskustva kao što je i gubitak posla. Stoga autorice predstavljaju neke od značajnijih teorijskih radova o nadi te ih propituju na vlastitoj građi.
Before adopting the Law on the Five-Year Plan for the Development of the National Economy (1947–1951), the Yugoslav political leadership was somewhat aware of the challenges associated with ...implementing the Soviet methodology in Yugoslav economic practice. From the beginning of the application of the Law in 1947, these problems became concrete, numerous, and diverse. A hypothetical question is: could the Yugoslav Five-Year Plan have been realised in the initially conceived way and with the foreseen dynamics? The impact of the economic blockade after the Cominform resolution of 1948 on implementing the Yugoslav Five-Year Plan and developing heavy industry are relevant questions from a historiographical perspective.This paper tries to confirm the hypothesis that the economic blockade of Yugoslavia by the Soviet Union and the countries of people’s democracy made it impossible to implement the original ideas regarding the planned industrialisation. The blockade was a catalyst for changes in Yugoslav society, so the economy was decentralised. However, the blockade also had a decisive effect on the shift in priorities, dynamics, and the direction of construction and development of Yugoslav heavy industry.In 1949, the Federal Ministry of Heavy Industry reduced investments at the level of companies that worked in its department. Appointed commissions also conducted thorough audits of capital construction projects. Due to the blockade, the construction of some factory plant and buildings was stopped, delayed, or significantly extended (for example, the company Željezara Sisak). Suspensions and obstructions of the contracted deliveries of technologies, equipment, semi-finished products, and raw materials from the countries of people’s democracy as well as goods that were supposed to have come through reparations from Hungary conditioned the replacement of imports with domestic production. Decisions on import substitution meant a shift in production programmes for some heavy industry companies. In order to achieve the new goals, it was necessary to build facilities and infrastructure that were not planned at the beginning of the implementation of the Five-Year Plan (1947).Some heavy industry companies implemented radical changes in their operations and profiled themselves towards the production of previously exclusively imported equipment (for example, the company Rade Končar) or the provision of services for industry (for example, the company Đuro Đaković).
This paper analyses the influence of metallurgy, the leading branch of industry in Sisak in the second half of the twentieth century, on the urban development of settlements. It also carries the ...short retrospective of the development of Željezara Sisak (Sisak Steelworks), since the urban transformation of the town is mostly based on the development of industry. New vacancies led to demographic changes that in the first place manifested in changes of the territorial arrangement of population. The influence of Željezara Sisak is clearly visible in the territorial expansion of the town, housing development and traffic system development as well as in educational system, recreation system etc.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
U radu se prikazuju rezultati istraživanja ustroja i djelovanja pogona/OOUR-a Visoke peći Željezare Sisak u razdoblju od 1946. do 1995. godine. Djelovanje i razvoj Visokih peći može se, s obzirom na ...status i pravni položaj unutar poduzeća Željezare Sisak, podijeliti na pet razdoblja: od 1946. do 1966. godine, od 1967. do 1972. godine, od 1973 do 1989. godine, od 1989. do 1991. godine te od 1991. do 1995. godine. Rezultati istraživanja temelje se na analizi arhivskoga gradiva fondova HR-DASK-903 Visoke peći Željezara Sisak i HR-DASK-918 Željezara Sisak, odnosno, HR-DASK-282 Zbirka tiskovina – Vjesnik Željezare Sisak. U radu se donosi prikaz povijesnog razvoja, opis funkcija, organizacijskog ustroja, te objekata i tehnološkog procesa proizvodnje u Visokim pećima od osnivanja do obustave rada.
Skulptura Josipa Diminića Objekt II iz 1979. godine prva je stručno restaurirana skulptura iz Parka skulptura nastalih u sklopu Kolonije likovnih umjetnika „Željezara Sisak“. Na primjeru Diminićeve ...skulpture prezentirani su etički i tehnički izazovi restauriranja obojenih (metalnih) skulptura na otvorenom.
Skulptura je godinama bila prepuštena propadanju. Boje su izblijedjele i počele se ljuštiti, čelične ploče je zahvatila korozija, sve su plohe bile išarane, u skulpturi se čak palila vatra. U dogovoru s umjetnikom, u sklopu konzervatorsko-restauratorskog zahvata odstranjeni su izblijedjeli i oštećeni premazni slojevi, a skulptura je nanovo obojena. Određivanje izvornih nijansi boja bilo je izuzetno složeno, jer nije sačuvana slikovna građa koja dokumentira izvorni izgled skulpture.
U razdoblju poslije 1945. do 1990. godine Hrvatska je imala više metalurških tvrtki i prihvatljivu proizvodnju. U bivšoj Jugoslaviji Hrvatska je bila jedini proizvođač bešavnih cijevi između 34 ...države u svijetu – Željezara Sisak, Sisak, s proizvodnjom oko 140.000 t godišnje. Bila je i značajni proizvođač šavnih cijevi i preko 200.000 t godišnje, traka i gredica do 250 000 t/g., uz hladnu preradu (vučenje, pilgerovanje) oko 10.000 t godišnje. Proizvodnja čelika (2 Siemens – Martinove peći) i 1 elektropeć uz 2 visoke peći (volumena do 150 m3 – proizvodnja do 200.000 t/g) bila je oko 360.000 t godišnje, a u Koksari Bakar proizvodnja i do 850.000 t koksa godišnje. Napomena (od 1990. – 2014. srušena su i prestala sa radom ova postrojenja). U knjizi Đ. Tadića “Željezara Sisak, tvornica čelika i života“ daje se period citat: “živote jednog poduzeća u rastu od 1956. – 1989. god.“ Sadržaj iz odabranih članaka objavljenih u novinama Željezare Sisak “Vjesnik Željezare“.
PDF
