Pod željom se podrazumijeva subjektivni aspekt i motivacijska snaga koja, osim seksualnog,
prožima sve sfere ljudskog života. Kada je u pitanju izražavanje želje u grupi, ne misli se
isključivo na ...seksualnu želju. Seksualni odnosno rodni identitet u grupi, a osobito kad su u
pitanju seksualne različitosti, utjecat će na način izražavanja želje u grupi. U kojoj će mjeri
članovi grupe biti u stanju izraziti želje u grupi ovisi o više čimbenika povezanih s članovima
grupe ili voditeljem kao i sa samom grupom. O sličnim čimbenicima ovisi i tko će biti objekt
želje: drugi član u grupi, voditelj ili grupa kao cjelina.
Teme koje se odnose na seksualnost, osobito seksualne različitosti, teško su dostupne u
grupnom procesu, budući da se seksualnost drži osobnom temom, često uz prateći osjećaj
krivnje i srama. Valjana rasprava na temu seksualnosti često izostaje, osobito kad je u pitanju
seksualna različitost. Na taj način otvara se prostor predrasudama, a vrlo često i nepotrebnoj
stigmi ili pak patologizaciji određenih seksualnih obilježja koja su često samo različitosti
nekog od seksualnih odnosno rodnih identiteta.
U posljednje vrijeme dolazi do znatnog napretka u prihvaćanju seksualnih različitosti i na
društvenom planu i na planu grupne terapije. Bez obzira na koji način se pristupa pitanjima
seksualnih različitosti u terapijskoj grupi, seksualne različitosti prisutne su i utječu na većinu
aspekata grupnog procesa.
Zadaća grupnih terapeuta jest suočiti se s promjenama na planu seksualnih različitosti i
prilagoditi vlastita moralna načela kako bi grupa postigla koheziju i kako bi svaki član grupe
bio u prilici izraziti želje „ovdje i sada“, uključujući i one seksualne prirode, bez obzira na
seksualne različitosti.
Rad se bavi analizom filozofske rasprave o problemu dobrobiti, odnosno određenju onoga što je dobro za neku osobu iz perspektive filozofije. Na specifičnost filozofske rasprave o dobrobiti ukazat će ...se kroz standardnu, Parfitovu podjelu pozicija, prema kojoj se teorije dobrobiti dijele na hedonizam, teoriju ispunjenja želja i teorije objektivne liste. Unatoč tome što danas postoje drugačije taksonomije pozicija, tvrdit ću da je Parfitova i dalje korisna jer nam pomaže uočiti bitne elemente dobrobiti. Takva podjela sugerira da pozicije možemo grupirati prema tome naglašavaju li subjektivistički aspekt poimanja onoga što je dobro za nas (hedonizam i teorija ispunjenja želja) ili određenju dobrobiti pristupaju tražeći neki objektivni kriterij dobra. U ovom radu fokusirat ću se na uočavanje važnih karakteristika dobrobiti koje proizlaze iz ovakve subjektivno-objektivne dihotomije. Cilj rada je pokazati da je ova dihotomija središnja za adekvatno razumijevanje dobrobiti i da zadovoljavajuća teorija dobrobiti nužno mora uzeti u obzir uvide obiju strana. Prvo ću ukratko objasniti dobrobit kao specifičnu vrstu vrijednosti, tzv. prudencijalnu vrijednost. Nakon toga, kratko ću izložiti Parfitovu podjelu pozicija iz koje ću izvesti subjektivno-objektivno razlikovanje unutar filozofske rasprave. Nakon toga pokazat ću prednosti i nedostatke subjektivnih i objektivnih teorija. U zadnjem dijelu tvrdit ću da dobra teorija dobrobiti mora zadržati oba aspekta kako bi ispunila uvjete normativne i deskriptivne adekvatnosti.
U ovome radu kritički izlažemo Brouwerovu teoriju “izlaska svijesti”, pozadinsku filozofiju izvornoga matematičkoga intuicionizma. Ističemo najprije njezinu pojmovnu povezanost s (inače opskurnom) ...Brouwerovom intuicionističkom definicijom matematike. Prikazujemo potom ranu (negativnu) recepciju te Brouwerove šire filozofije, iskazane u njegovih svega nekoliko “filozofičnijih” radova, koje Heyting, jedan od su-utemeljitelja intuicionističke logike, kao urednik Brouwerovih sabranih djela, karakterizira kao “misticizam”. Upozoravamo također na pojedina mjesta u Brouwerovim radovima koja su (i to ne uvijek opravdano) bila izostavljena u nekim objavljenim verzijama tih radova. Kako bismo ublažili dojam “mističnosti” Brouwerove teorije izlaska svijesti, izlažemo logičku strukturu prisutnu među nekoliko ključnih pojmova te teorije: jastvenosti, otuđenosti, želje i zazora. Tu strukturu shematski prikazujemo u vidu logičkoga šesterokuta.
Temeljna zadaća planiranja prometne infrastrukture u okviru dokumenata prostornog uređenja je osigurati odgovarajuću dostupnost do svih sadržaja. Kako bi se ostvarile teorijske, a potom i praktične ...pretpostavke za osiguranje odgovarajuće dostupnosti do zona prometne atrakcije nužno je odabrati kvalitetnu metodologiju definiranja veza prema žarištima razvoja (zona atrakcije) te temeljem istoga utvrditi adekvatne prometne pravce po razinama i modovima prometa iz koje se potom generira odgovarajuća prometna mreža. U radu je predstavljen jedan od mogućih modela za definiranje prometne mreže linije želja primijenjene u izradi Prostornog plana Primorsko-goranske županije.
For a long time, delinquency that appears in the adolescent period, so-called late delinquency, has been neglected in research. Based on Moffitt's late delinquency theory (1993), the goal of this ...paper was to explore whether desire for autonomy and deviant peers association, and their interaction, are significant predictors of a late delinquents group, separate for boys and girls. Analyzed data were gathered on 425 students (303 boys) from eight high schools located in the City of Zagreb, aged between 15 and 17. Participants rated their desire for autonomy, and they filled out a questionnaire which measures their association with deviant peers, as well as self-reported risk and delinquent behaviors questionnaire. The results of hierarchical binary logistic analysis showed that the increased desire for autonomy and deviant peers association are significant predictors of a late delinquents group on both samples. However, moderation analyses showed that the interaction of these two variables is not significant in predicting a late delinquents group in the sample of boys, nor in the sample of girls. The results represent a significant contribution to the existing knowledge gap on the risk factors of late delinquency.
U radu se na temelju periodike i arhivske građe, posebice korespondencije i novopronađenih fotografija djela Ivana Meštrovića i postava izložaba, razrješavaju neke nepoznate i dvojbene identifikacije ...zasnovane na popisima djela u katalozima izložaba na kojima je Meštrović sudjelovao. Istraživanje potvrđuje da su se pojedini radovi javljali pod različitim nazivima, bilo odlukom samoga kipara ili zamjenama radova u posljednji čas, te nenamjerno stvarali zabunu prilikom identifikacije. Tekst donosi nova saznanja o djelima koja je Meštrović izložio na Prvoj dalmatinskoj umjetničkoj izložbi u Splitu 1908., Izložbi Društva hrvatskih umjetnika “Medulić” u Ljubljani 1909. — 1910. godine, Izložbi Meštrović–Rački, Četvrtoj jugoslavenskoj umjetničkoj izložbi u Beogradu 1912. i Izložbi jugoslavenskih umjetnika iz Dalmacije u Splitu 1919. godine. Osobito je značajna identifikacija Curice iz 1905. godine, Vječnog idola, skulpture koju je pod tim imenom Meštrović izložio samo jednom, u Splitu 1908. i koja je do danas ostala nepoznata u njegovu opusu, identifikacija učestalog izlaganja skulpture Ruka upitnik, te saznanje da Miloš Obilić nije, kako se do sada navodilo, bio izložen u Splitu 1908. i Ljubljani 1909. godine, koje je i prilog raspravi o dataciji skulpture.
Ad-hoc social networks, focused on managing user social relationships in a novel fashion based on establishment of temporary social connections among users with mutual interests and/or needs, provide ...an innovative medium for upgrading existing, as well as developing new social relationships. This paper describes the BeFriend, a context-aware ad-hoc social networking platform based on Facebook and Google+ social graphs. The BeFriend platform is for mobile users equipped with a smartphone-after installing and activating the BeFriend client, they are able to receive push notifications when a certain rule is triggered (e.g. it is Friday evening, Ewan and Luke are drinking beer in a bar and one of their Facebook/Google+ friends passes nearby). Personal agents within the BeFriend platform provide autonomous decision-making in the platform, decrease the need for user input and enable automated social discovery of new community members. The proof of-concept BeFriend platform presented in this paper is available in form of BeFriend application for users possessing Android-based smartphones.
U tekstu se problematizira karakter epohe konzumerističkoga kapitalizma iz perspektive produkcije imaginarija potrošačke želje. Spomenuti se problem nastoji sagledati ne samo kao puki ...sociološko-kulturološki fenomen, već i ideološki, te se kao takav smješta u povijesni kontekst, u vremenski period koji započinje s 20-im godinama 20. stoljeća, prvo u SAD-u, a potom i u ostatku tzv. zapadnih kultura. Aspekti koji se ispostavljaju kao ključni u pokušaju interpretacije ishodišnoga fenomena jesu polje psihoanalize, pitanje odnosa neokapitalizma/neoliberalizma, ideologije socijalizma i potrošačke kulture, kao i značaj marketinško-oglašivačke mašinerije u kreiranju konzumerističkih fantazmi.
Želja i duhovni život Ivančević, Milan
Kateheza,
03/2006, Letnik:
28, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
U članku je riječ o želji i duhovnom životu, pri čemu se posebno ima u vidu nauk sv. Franje Saleškoga. Nakon što se osvrnuo na mjesto i značenje želje u svakodnevnom životu, autor podsjeća na ...značenje, mjesto i ulogu želje u Svetom pismu. U Starom zavjetu posebno su znakovite dvije slike kojima se opisuje čovjekova želja, a to su žeđ i gibanje. Kad se u Novom zavjetu govori o želji, riječ je o užitku i težnji. Valja imati na umu da je i Isus u više navrata nastupio kao odgojitelj želje svojih učenika.
U povijesti duhovnoga života želja ima značajno mjesto. Autor se posebno osvrće na misao troje svetaca i učitelja duhovnoga života koji su posebno utjecali na svetog Franju Saleškoga. To su sveti Augustin, sveti Bernard i sveta Katarina Sijenska. U posljednjem dijelu Ivančević podsjeća na to kako pojedine humanističke znanosti promatraju želju i što o njoj kažu. U tome smislu zasebno ukratko prikazuje što se o želji kaže u psihoanalizi, filozofiji i psihologiji.
V sestavku soočam Herolda Blooma »Strašljivost vplivanja« z vrsto novejših in še zlasti uspešnih glasbenih adaptacij Blooma, pri čemer ponujam teorijo glasbenega (ne)ugodja na podlagi postlacanovske ...psihoanalize.
PDF
