Autor opisuje nekadašnji običaj pletenja žitne lutke zvane „kosa“ od posljednjeg snopa žita na oranici zapadnog dijela otoka Korčule. Ovaj običaj, niz sačuvanih žetelačkih pjesama, ali i konkretni ...podaci o proizvodnji žita do 20. st. na ovom dijelu otoka, govore o važnosti ove poljodjelske kulture za njegove žitelje. Autor je pokušao spomenuti običaj postaviti u kontekst, pozabaviti se s njegovom simbolikom i uopće približiti davno zaboravljenu tradiciju i obrasce života.
Panspermijski običaji, obredi, ophodi i divinacije u srži su arhetipske
pretkršćanske kulture. Narod ih je kristijanizirao te ih vezuje uz kršćanske blagdane. Položaj (prvi gost) na blagdan Svete ...Barbare bila je žena, a na blagdan Svete Lucije položaj je bio muškarac. Na Badnji dan i Božić, dječaci (položaji) žaračem su čeprkali po vatri izričući želje u nastupajućoj godini, a domaćica ih je posipala žitom. Kićenje kuća i imanja zelenilom, ukrašavanje božićnih kruhova, ceremonijalno
unošenje badnjaka i slame te prostiranje slame na Badnji dan imaju panspermijsku, apotropejsku i simpatičku funkciju. Za vrijeme badnje večere i božićnoga ručka vršene su divinacije. Na Cvjetnicu se blagoslivljaju grančice jelke, bora ili masline i s panspermijskom i apotropejskom svrhom zabadaju u njive, vrtove, voćnjake,
vinograde te stavljaju u kuće i gospodarske objekte. Vjerovalo se da plodnost donosi prskanje djevojaka vodom na Uskrsni ponedjeljak. Jurjaški ophodi imaju panspermijsku i apotropejsku funkciju, a bosonoge kraljice ljelje na Duhove svoju plodnost prenose na zemlju. Večer uoči Ivandana u središtu pozornosti su krjesovi i običaji, obredi i divinacije vezani uz njih. Panspermijski običaji, obredi, ophodi i divinacije Hrvata isti su ili slični kao kod drugih europskih naroda.
Predmet je prispeval v akciji Zbiramo spomine 2022, Stari običaji in predmeti, ki so se nekoč uporabljali in ga hrani Sebastijan LaCognata.Lepo ohranjen dvojni lesen mernik za žito iz konca 19. ...stoletja izvira iz vasi Zarečje. Mernik, v obliki lesenega škafa je povezan s kovinskimi obroči in ima na sredini dno. V dno je vžgan žig in količinska mera. V zgornji del je kmet nasul četrtino, v spodnji del pa osmino mernika žita.
Ovaj rad je pokušaj rekonstrukcije kulturnog krajolika
Starogradskog polja kroz povijest, razmatrajući njegov biljni pokrov i poljoprivredne kulture. Dok se za antiku koriste arheološki podaci i ...paleobotanička analiza, rekonstrukcija srednjovjekovnog i novovjekovnog pejzaža temelji se ne analizi pisanih izvora. Karakteristične mediteranske kulture, tzv. mediteranska trijada - loza, maslina i žito - pojavljuju se kroz povijest u različitim omjerima i tako oblikuju karakterističan poljoprivredni krajolik, koji se mijenja u skladu s promjenom gospodarskih i društvenih okolnosti.
Ljuta zvijer Katičić, Radoslav
Filologija,
12/2008
49
Paper
Odprti dostop
Tu se prikazuje predaja o slavenskom poganskom bogu Velesu, stočjem bogu i darovatelju svakoga blaga i dobrobiti. Pri tome kao polazište služi legenda grada Jaroslavlja, koja donosi nešto bogatije ...vijesti o lokalnom kultu Volosa (to je u istočnoslavenskom češći glasovni lik imena Veles). Na temelju fragmenata slavenskih sakralnih tekstova provjerava se zatim zasnivaju li se vijesti jaroslavske legende na autentičnoj predaji ruskoga poganstva. Pokazuje se da se potpuno uklapaju u njezin okvir. Onda se navode i razmatraju ulomci tekstova koji predstavljaju Velesa kao ljutu zvijer ili zmaja kojega bog gromovnik pobjeđuje u dvoboju i kao dlakavoga medvjeda koji donosi bogatstvo. Po običajima vezanima za završetak žetve razabire se da se zamišljao kako tada u liku bradatoga medvjeda sjedi na stogu snoplja. Obredno mu se kitila, kovrčala i polijevala brada. Zatim se Veles predstavlja kao gospodar tamnih i vlažnih šuma. Navode se i razlažu podatci o Velesu iz češke tradicije i pregledavaju do sada poznati tragovi njegova kulta u južnoslavenskoj toponimiji. Iz slavenske usmene predaje izronio je tako, neočekivano živo i mnogostrano, lik boga Velesa, gospodara stoke i bogatstva, zmaja i zmije, mahastoga i kosmatoga medvjeda, gospodara tamnih i vlažnih šuma.
In the first third of 19th century the romantic movement inspired interest in folklore. Folk art was collected, published and reworked by professional artists, especially as concerned epic folklore ...genres. Authentic legends, published in Vienna by Alois
Mednyanský, include a romantic novella in a remarkable way utilising a folklore theme from two different European cultures. The study traces and analyses the folklore theme used for the story and tries to reconstruct the path through which the theme from the remote Scotland reached Mednyanský. The novella intentionally
creates an impression to be a historic legend set in the times of
Hussite wars, being interlaced with strongly pro-Catholic criticism of the period happenings. The story adopts the character of the Bohemian sorcerer called Žito 74 and uses elements of Moravian life and institutions. A Moravian patrician in the role of a romantic
pilgrim sets off for a dangerous journey with a tragic end. The description of Scottish life documents profound knowledge and understanding of Scottish legends and local names by the author. In addition it documents period fascination with Scottish history. Past of the novella analyses the ritual of taghairm nan caht - its variants and functions in the traditional Gaelic culture - its description is the literary apogee of the novella and was probably taken over from the London paper The Literary Gazette.
Moja mama Ana Zupanc kot žanjica na Dornovi njivi ob železniški progi Celje – Laško. V ozadju je nekoliko vidna hiša, nekoč moj dom v Zagradu, in levo zgoraj železniška čuvajnica, ki je danes ni ...več. Na drugi strani reke Savinje je danes bencinska črpalka na Polulah.Prispeval: Roman Zupanc
Jože Matkovič na žitnem polju, 1951. Fotografija je v lasti družine Bračika iz Metlike. Njiva na fotografiji je bila nekoč tam, kjer je sedaj Petrolova bencinska črpalka.
