U radu se analizira i problematizira proces tranzicije koji je hrvatska upravno-činovnička elita, napose veliki župani, prošla nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije. Kao privilegiran dio društva u ...Monarhiji, nakon Prvoga svjetskog rata i ulaska hrvatskih pokrajina u Kraljevstvo SHS (Kraljevinu Jugoslaviju), položaj hrvatske upravne elite radikalno se promijenio. Autorica razmatra društvene
i političke uvjete s kojima se hrvatska upravna elita suočavala od 1918. do sredine 1920-ih godina.
Autorica u radu analizira položaj i djelovanje velikih župana, vodećeg društvenog sloja upravno-činovničke elite u Hrvatskoj na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. U tom se razdoblju izrazito pojačala ...njihova politička pozicija koju im je s jedne strane omogućavao ustavni položaj Hrvatske, a s druge strane stranačka konstelacija koja im je omogućavala političku nedodirljivost. Kao što j to bila pojava i u drugim zemljama srednjoistočne Europe, gdje su pripadnici plemstva bili članovi parlamenta i drugih institucija državne vlasti, tako su i veliki župani u Hrvatskoj po svojoj socijalnoj strukturi sve do kraja Austro-Ugarske Monarhije odreda pripadali plemićkom sloju. Ta činjenica pokazuje da je oslonac državnih vlasti na plemstvo bio još uvijek snažan, ali također da je taj dio društvene elite snažno čuvao svoj politički i društveni položaj te druga nematerijalna i materijalna prava.
V prispevku je analiziranih dvanajst portretov uglednih mariborskih meščanov, ki so bili ob koncu 19. in v začetku 20. stoletja naslikani za mariborski rotovž, občinsko hranilnico in prostore ...gledališko-kazinskega društva. Avtorica je analizirala upodobljene rekvizite glede na funkcijo portretirancev, ugotovila prvotno nahajališče portretov in na podlagi sočasnih časopisnih člankov in jubilejnih besedil navedla nagibe naročnikov ter portrete prvič predstavila v okviru sorodnih portretnih serij v prestolnicah (Dunaj, Gradec, Ljubljana, Zagreb) in bližnjih štajerskih mestih (Ptuj, Radgona). S portretnimi serijami županov, predstojnikov direkcije občinske hranilnice in gledališko-kazinskega društva so člani mariborske lokalnopolitične in finančne elite vizualizirali izjemne dosežke upodobljencev, da bi jim zagotovili trajen spomin in spodbujali bodoče kandidate. V kontekstu primerljivih srednjeevropskih portretnih galerij je pri mariborskih serijah manj pomembno kontinuirano upodabljanje nosilcev funkcije, poudarjena je propagandna vloga portreta kot nagrade za posameznikove izjemne dosežke.
Obisk župana (primatorja) Prage dr. Petra Zenkla na dvorišču mestne hiše v Ljubljani, 18.-20. januarja 1937. Od leve stoje: češkoslovaški konzul Stanislav Minovsky, praški župan dr. Petr Zenkl ...(1888-1975) in ljubljanski podžupan dr. Vladimir Ravnihar.
Obisk župana (primatorja) Prage dr. Petra Zenkla pred Mestnim domom oz. Gasilskim uradom v Ljubljani, 18.-20. januarja 1937. Od leve stoje: mestni komisar Andrej Grasselli, ljubljanski podžupan dr. ...Vladimir Ravnihar, praški župan dr. Petr Zenkl, češkoslovaški konzul inž. Stanislav Minovsky, mestni tiskovni referent Joža Vomberger ter mestni svetnik in načelnik socialnega oddelka Heribert Svetel.