Cerklje ob krki je najdišče z najstarejšimi ostanki zgodnjeslovanske poselitve na Dolenjskem. Analize lončenine in radiokarbonskih datacij so nakazale dve fazi poselitve, prvo v 6. st. in v prvi ...polovici 7., drugo med sredino 10. in sredino 12. st. Tri pridobljene radiokarbonske datacije nakazujejo naselitev Slovanov v dolino krke v času med letoma 585 in 660, verjetno povezano z odselitvijo langobardov v Italijo leta 568 in prihodom Avarov v Panonsko nižino. najdbe kosti visokoraslega goveda italskega porekla morda kažejo na roparske pohode na ozemlje pod upravo Bizanca, ki jih omenjajo pisni viri. četrta radiokarbonska datacija in lončenina praškega tipa z arhaičnimi ustji pa dopuščata možnost, da so manjše skupine Slovanov tu bivale pred sredino 6. st., kar povezujemo z možnim angažmajem Slovanov pri varovanju meje vzhodnorimskega cesarstva ali pri pohodih bizantinske vojske z območij južne Donave proti Italiji, v katerih so služili kot najemniški vojaki. Mlajšo fazo poselitve v Cerkljah povezujemo z agrarnim zaledjem gospostva Starega gradu v Podbočju.
U nekoliko arheoloških kampanja od 1989. do 2014. istraženi su
ostatci osječke srednjovjekovne župne crkve sv. Trojstva koja je stajala
na mjestu današnje barokne franjevačke crkve sv. Križa. Crkvu ...su u
12. stoljeću podigli cisterciti iz opatije Cikador, najstarije cistercitske
opatije u Ugarskoj, koja je uz tržne pristojbe i skelarinu u Osijeku
možda u početku držala i župu. Trobrodna romanička bazilika bila je
srodna matičnoj opatijskoj crkvi čiji su ostatci otkriveni u Bátaszéku i
od osobite je važnosti posebno za ranu cistercitsku arhitekturu filijacijeopatije Morimond. Ostatci monumentalnoga romaničkog portala, najstarijeg na tlu Hrvatske, prezentirani od 1993., upućuju na to da je crkva građena sredinom 12. stoljeća. U 15. stoljeću dograđen je veliki izduženi gotički kor, dimenzijama najveći svoje vrste u Hrvatskoj, nakon što su romaničke lađe nešto prije toga, u vrijeme kada su patronat nad crkvom preuzeli velikaši Korođi, dobile kontrafore i bile presvođene gotičkim svodovima. Dogradnja kora može se pripisati mačvanskom banu Ivanu Korođu, pretposljednjem predstavniku roda.
Autor obrađuje romaničku fazu crkve Sv. Marije u Bapskoj, te komparativnom analizom određuje njezino mjesto unutar arhitekture velike srednjovjekovne migracije "Sasa". Ključnu ulogu igra uzorno ...izvedeni dekor najstarijeg dijela crkve, za koji se predlažu usporedbe u donjorajnskom području uz Sjeverno more (Frizija, Groningen, Drente). Prisustvo "hospita" s donjonjemačkog područja dokumentirano je u Vukovaru u prvoj polovici 13. st., u koje se vrijeme može datirati i crkva u Bapskoj.
U radu se analizira sadržaj jame koja je pronađena na nalazištu Jalkovec − Police prilikom radova uz trasu jugozapadne obilaznice grada Varaždina te njen širi kontekst. Unutar djelomično istražene ...jame prikupljeni su brojni keramički ulomci. Analiziranjem tipoloških karakteristika ulomaka keramike i provedenoj analizi radioaktivnim ugljikom, ispuna jame može se datirati u prijelaz 11. na 12. st. Keramička proizvodnja ovog razdoblja razmjerno je nepoznata u Hrvatskoj, pa se ova cjelina iznosi kao doprinos daljnjem proučavanju početka razvijenog srednjeg vijeka u sjevernoj Hrvatskoj.
U radu se proučava kanonskopravni institut pravo patronata (ius patronatus). Prvi dio rada donosi prikaz povijesnog konteksta nastanka, dokazujući na temelju izvorâ i relevantne literature da je 12. ...st. razdoblje kadšto burnih odnosa na relaciji Crkve i države te su spomenuti burni odnosi papâ, carevâ i kraljevâ tijekom “renesanse 12. stoljeća” doveli, uslijed svoje zahtjevnosti, do uspostavljanja spomenutog (kompromisnog) instituta. Prikazana je primjena prava patronata u župi sv. Barbare u Bedekovčini od strane njezina patrona baruna dr. Ambroza Vranyczany-Dobrinovića u razdoblju između 1913. i 1937. godine.
PDF
