Autorica daje prikaz manje poznate oltarne pale sv. Križa u dominikanskoj crkvi sv. Nikole u Korčuli. Uz analizu pojedinih likovnih aspekata oltarne pale votivnog karaktera, autorica traga za ...paralelama, datacijom i mogućim autorom. Zaključuje da bi se autora pale, uz ogradu prethodnog restauratorskog zahvata, trebalo potražiti u širokom krugu sljedbenika venecijanskog slikara Palme Mlađeg. I to među gomilom malih umjetnika i epigona koji su s manje uspjeha slijedili njegovu slikarsku tradiciju u ranijim razdobljima 17. st. Naročito se osvrće i na elemente ikonografije zaštite od epidemije i bolesti, karakterističnih za 17. i 18. st., a u tekstu i pobliže opisuje tadašnji korčulanski društveni kontekst.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Glagoljica se upotrebljavala na cijelome zadarskom području pa tako i u
njegovu zaleđu. U posljednje se vrijeme pronalazi sve više glagoljskih dokumenata, a i kodeksa s ovoga područja. Za Nadin je ...sačuvana jedna knjiga godova, jedna oporuka i niz dokumenata koji dokazuju da su se u mjestu vodile matične knjige, madrikule i razni popisi glagoljskim kurzivom.
Mandićev pravopisni priručnik Uputjene k' slavonskomu Pravopisanju za Potrebu narodnieh Ucsionicah u Kraljestvu Slavonie – Anleitung zur slawoniʃchen Rechtʃchreibung zum Gebrauche der Nationalʃchulen ...in dem Konigreiche Slawonien (Ofen, 1779.) jedini je objelodanjeni dopreporodni pravopis za narodne škole u Kraljevini Slavoniji. U ovom se radu grafijska, pravopisna i jezična rješenja u navedenom priručniku uspoređuju s rješenjima u slavonskih gramatičara 18. stoljeća – Blaža Tadijanovića (Svashta pomalo illiti kratko sloxenje imenah i ricsih u ilirski illi njemacski jezik, 1761.), Matije Antuna Relkovića (Nova slavonska i nimacska gramtika – Neue slavonische und deutsche Grammatik, 1767.) i Marijana Lanosovića (Neue Einleitung zur slawonischen Sprache, 1778.) kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri Mandić nastavlja rad svojih prethodnika.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Unatoč većem broju objavljenih radova o slovenskom kasnobaroknom slikaru Antonu Josephu Lerchingeru, ni njegov slovenski a ni hrvatski opus još uvijek nisu u potpunosti definirani s obzirom na udio ...majstora i radionice, suvremenika
i sljedbenika u nastanku pojedinih djela. Razlog toj tvrdnji je
činjenica da njemu pripisani radovi nerijetko pokazuju velike
oscilacije u vrsnoći izvedbe i oblikovnim značajkama, što
svakako zavrjeđuje podrobniju analizu. Kao prilog rješavanju
atributivnih zagonetki Lerchingeru pripisanih radova u članku
se donose recentni rezultati terenskih i arhivskih istraživanja
zidnih slika u župnim crkvama u Višnjici i Koprivničkom
Ivancu, ranije pripisanih isključivo tome autoru, koji ukazuju
na veći udio radionice u njihovoj izvedbi te omogućuju njihovo
preciznije datiranje.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Detalj s prikazom Rijeke s oltarne slike u crkvi Sv. Marije.- All metadata published by Europeana are available free of restriction ...under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U različitim zbirkama i arhivima Hrvatske i inozemstva postoje razni glagoljski zbornici i razne druge knjižice kojima nije poznat autor. Cilj članaka je odrediti tko je pisar dijelova Knjiga ...propovijedi koje se nalaze u Državnom arhivu u Zadru i Sveučilišnoj knjižnici u Splitu. Usporedbom rukopisa i načina pisanja ovih kodeksa s različitim glagoljskim zapisima u knjigama bratovština, matičnim knjigama i ostalim kodeksima s područja župa Rava i Žman zaključeno je da je pisar ovih kodeksa bio don Luka Žuvić iz Luke na Dugom otoku.
PDF
