Permakultura je svjesno oblikovanje i održavanje poljoprivredno produktivnih ekosustava te zauzima svoje mjesto i značajna je u suvremenoj poljoprivredi i tranziciji prema samoodrživosti. Obzirom na ...poljoprivrednu proizvodnju, permakultura se trudi dati praktična rješenja u proizvodnji hrane koja su vezana uz ekološku održivost promjenom socijalno - ekonomske slike svijeta uz promjenu kulture, pristupa tehnologiji i promjenu ekonomije. Kroz načela permakulture dolazi do integracije ljudi i krajolika, koji na održivi način osiguravaju hranu, energiju, sklonište i ostale materijalne i nematerijalne potrebe. Posao voćara se uvelike mijenja ako preuzme permakulturni svjetonazor od načina tehnologije uzgoja do plasmana proizvoda na tržište gdje se pored voća plasiraju i različiti drugi proizvodi. Koristi ostvarene ovakvim sustavima gospodarenja ne mogu se mjeriti s onima ostvarenima intenzivnim načinom uzgoja.
Interesom studenata i djelatnika Veleučilišta pokrenuta je inicijativa za uređenjem studentskog vrta Veleučilišta „Marko Marulić“ u Kninu. Vrt ovakvog tipa bi trebao zadovoljiti reprezentativnu, ...boravišnu i edukativnu funkciju te omogućiti provedbu istraživanja. U radu se analizira: lokacija, klima, tlo, vegetacija te potrebe koje bi vrtni prostor trebao zadovoljiti. Prilikom istraživanja vrtnog tla ustanovljen je problem velike kamenitosti, zbijenosti i plitkoće profila. Popisana je travnjačka flora te su najzastu-pljenije višegodišnje vrste s oko 56%, kao hemikriptofiti s udjelom oko 47%. Kroz izradu ovog rada analiziran je i osmišljen vrtni prostor u skladu s podnebljem i potrebama studenata.
Voda onečišćena finim sedimentom može biti velika opasnost za zdravlje ljudi i okoliš. No u studijama utjecaja na okoliš i stanovništvo komplicirano je i teško procijeniti utjecaje sedimenta, osobito ...kad je riječ o kratkim razdobljima. U radu se opisuje novi procesni okvir – procjena utjecaja riječnih sedimenata, Fluvial Sediment Impact Assessment (FSIA) – osmišljen za predviđanje i analizu problema onečišćenja riječnim sedimentima koji potječu od građevinskih projekata. Postavljaju se tri opća načela, šest metodoloških koraka i nekoliko tehničkih pristupa na kojima se okvir temelji.
Prednosti su okvira sljedeće: temelji se na procesima, izričito se oslanja na dinamiku sedimenta, uključuje eksplicitne referencije za ekološke receptore, služi se općeprihvaćenim protokolima bionadzora, potiče multidisciplinaran pristup te se zasniva na bogatom iskustvu u velikim građevinskim projektima. Novi okvir nudi velik potencijal strože procjene stanja riječnog sedimenta prije, tijekom i nakon građevinske aktivnosti, primjerice polaganja naftnih i plinskih cjevovoda u rijeke.