Zanimljiva debata nedavno se razvila između Ante Miloševića i Maje Petrinec oko naizgled nevažne"vrste artefakata – polukružnih privjesaka s alkom, poput onoga pronađenog u grobu 54 s groblja Kašić- ...Malkinovo brdo. Tko je u pravu? Problem je puno širi od puke kronologije ovog predmeta. Milošević već dugo zastupa hipotezu o kontinuitetu lokalne populacije od kasne antike do ranoga srednjeg vijeka. Pe- trinec, pak, inzistira na kulturnom jazu između kasnoantičkih i ranosrednovjekovnih grobnih cjelina koje možemo pripisati “starohrvatskoj” kulturnoj skupini. Datirati grob 54 s Maklinovog brda u 7. stoljeće znači implicirati kako je sahranjivanje u ovom groblju započelo mnogo ranije od datuma koji se najčešće pripisuje početcima starohrvatske” kulture. U krajnjem slučaju, to također predstavlja izazov ideji o mi- graciji Hrvata u nekom trenutku oko godine 800. Kroz analizu dvadesetprvog do sada poznatog polukruž- nog privjeska s alkom, ovaj rad predlaže novi datum za datiranje ove vrste artefakata. Primjerak iz Stona je vrlo sličan nedavno otkrivenom privjesku iz Krneze, koji je povezan s alkicom za vješanje na remenu, datiranom u srednjoavarski period (630.-680.). Sličan datum potvrđuje i nalaz polukružnog privjeska s fibulom s povijenom nogom iz groba 1 iskopanog u Proseku (Albanija). Rad zaključuje kako je srednja trećina 7. stoljeća najizgledniji period za datiranje polukružnih privjesaka s alkom. Drugim riječima, ovi predmeti se ne mogu datirati niti u početak 7. stoljeća, niti u 8. stoljeće.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Analiziraju se značajke razvoja i reforme javne uprave tijekom tranzicijskog razdoblja u Albaniji. Analiza je teorijski utemeljena na historijskom institucionalizmu te na teorijama tranzicije i ...europeizacije. Razdoblje tranzicije za javnu je upravu u Albaniji bilo period zanemarivanja i instrumentalizacije, dok su se političke institucije sporo prilagođavale demokratskom višestranačju i tržišnom gospodarstvu. Usredotočenje na reformu javne uprave bilo je onemogućeno polarizacijom između dvije najveće političke stranke i općom političkom nestabilnošću. Oblikovanje i provedba glavnih reformskih strateških dokumenata počelo je početkom 21. stoljeća, intenzivnim uplitanjem i sudjelovanjem međunarodne zajednice. Suvremene upravne reforme usko su povezane s pristupanjem Europskoj uniji i podložne europskoj politici uvjetovanja. Nekoliko je aspekata javne uprave čije su glavne razvojne značajke posebno obrađene: kapacitet za oblikovanje javnih politika i vodoravna koordinacija na središnjoj razini, službenički sustav i modernizacija upravljanja ljudskim potencijalima, decentralizacija te vladavina prava u upravnom postupanju. Svaki od njih je u novije vrijeme podvrgnut reformskim mjerama. Temeljni problemi s uspjehom reformi su politizacija, centralizacija i neusklađenost reformskih modela inspiriranih divergentnim interesima različitih pokrovitelja. Došlo je do određenih poboljšanja u pripremi javnih politika i propisa, no ostaju problemi provedbe i internalizacije proklamiranih ciljeva kod javnih službenika te drugih društvenih aktera. Zaključci su formulirani za svaki promatrani aspekt posebno.
Kultura patrijarhata ugrađena u tradicionalni život planinskih područja sjeverne Albanije, južne Ccrne Gore, Kosova i zapadne Makedonije i dalje prevladava u tim područjima. Ta kultura zahtijeva ...prisutnost muškog nasljednika ili, ako ga nema, zahtijeva transformaciju žene u ulogu muškarca. Kao virdžina, žena se otima podređenoj ulozi žene u društvu, ali i učvršćuje i održava kulturu patrijarhata i tradicionalne rodne uloge u društvu. Rrazgovori s virdžinama od 1990-ih do danas pokazuju njihovu neprekinutu podršku tradicionalnom sustavu rodnih uloga u Albaniji. Promjene koje su se u albanskom društvu počele događati 1991., najviše u većim gradovima, pomažu u prihvaćanju netradicionalnih obiteljskih skupina i rodnih uloga. S obzirom na to da se smanjuje potreba za muškom glavom obitelji i počinje se razgovarati o pitanjima rodne jednakosti, društveni fenomen virdžina i njegova podrška patrijarhatu se smanjuju.
Autor analizira pisanje hrvatskog tiska, odnosno glavnih novina što su izlazile u to doba u Hrvatskoj i Dalmaciji, o balkanskim ratovima. Predstavljeni su odjeci tih ratova u Obzoru, Jutarnjem listu, ...Novom listu, Crvenoj Hrvatskoj i drugim novinama. Ovo je ulomak iz autorova magistarskog rada Balkanski ratovi (1912.-1913.) i hrvatska javnost, obranjenog 13. veljače 2008. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U radu se analiziraju suvremeni demogeografski procesi u Albaniji kao posljedica suvremenih društveno-gospodarskih promjena. Osnovna obilježja ukupnog kretanja stanovništva su smanjenje stope ...rodnosti, snažni unutarnji i vanjski migracijski tokovi koji dovode do polarizacije stanovništva i gospodarskog razvoja te brojnih društvenih problema. Dobni sastav stanovništva, unatoč starenju, pogoduje snažnom društveno-gospodarskom razvoju, no kao važnim ograničavajućim čimbenikom pokazuje se nepovoljan obrazovni sastav.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Tema rada je obitelj Kruta (Crutta, Cruta), zavičajem iz sjeverne Albanije, čiji su pojedinci kroz niz stoljeća imali zapaženu ulogu u raznolikim sastavnicama povijesti istočnojadranskoga uzmorja. ...Rad se zasniva na raščlambi dosadašnjih saznanja historiografije i arhivskih vrela (iz Državnog arhiva u Zadru i Državnog arhiva u Mlecima). Kronološkim slijedom prati se životni put i djelovanje ondje pojedinaca odvjetaka obitelji Kruta, pri čemu je težište istraživanja ponajprije
usmjereno na razdoblje mletačko-turskih ratova u XVII. stoljeću (Kandijski i Morejski rat), kada niz članova iz roda Kruta obnaša važne činove u mletačkim postrojbama (Mihovil Kruta, Franjo Kruta). Uz Krute koji su se istaknuli kao mletački vojni zapovjednici, važno mjesto imale su i duhovne osobe iz te obitelji, među kojima je zasigurno najzapaženiji skadarski biskup Franjo Kruta (prva polovica XVII. stoljeća). Na kraju rada zaključuje se kako obitelj Kruta, iako
nedovoljno obrađivana u historiografiji, pripada među istaknute albanske obitelji ranoga novovjekovlja, čiji su odvjetci dali zapažene prinose povijesti širega područja istočnojadranske obale.
Rad se zasniva na raščlambi izvorne građe iz Državnog arhiva u Mlecima (oporučni spisi, katastri, spisi magistrature za obrtničke i trgovačke udruge, spisi Ureda za arsenal i dr.) i Arhiva ...bratovštine Sv. Jurja i Tripuna u Mlecima (knjige s godišnjih skupština bratovštine), te na uvidu u postojeća saznanja historiografije. Tragom izvora i literature u radu se podrobno raščlanjuju temeljne sastavnice iz prošlosti albanskih useljenika u Mlecima: vremenski okvir njihove prisutnosti i djelovanja u Mlecima, način bilježenja u vrelima, pobliže zavičajno podrijetlo, mjesta stanovanja, zanimanja i gospodarske mogućnosti, obiteljske i prijateljske veze te odnosi s mletačkim crkvenim ustanovama i duhovnim osobama. Posebna se pozornost pridaje oblicima komunikacije albanskih useljenika s drugim useljeničkim skupinama. U završnim dijelovima rada razmatraju se oblici nepoželjnog odnosno zakonski nedozvoljenog ponašanja Albanaca u Mlecima, a na kraju se navode prinosi nekih albanskih obitelji i pojedinca mletačkoj kulturi i umjetnosti.
