Sredozemno more žarište je izumiranja morskih pasa i raža, a u njemu žive tri vrste morskih pasa sklatova: sklat vrste (Squatina aculeata), sklat žutan (Squatina oculata) i sklat sivac (Squatina ...squatina). Proveli smo istraživanje temeljeno na upitniku u četiri obalne regije Albanije: Shëngjin (Lezhë), Vlorë, Himarë (Sarandë) i Durrës, s ciljem prikupljanja povijesnih i trenutnih dokaza o ulovu morskih pasa u albanskim morima (Jadransko i Jonsko more). Iako su hrvatski ribari u Jadranskom moru prijavili prisutnost sklata sivca, u naše istraživanje uključili smo i druge dvije vrste. Broj opažanja bio je minimalan, unatoč činjenici da je ovo početna studija o viđenjima morskih pasa sklatova u Albaniji. Ova studija poslužit će kao temelj koji će omogućiti daljnji rad na zaštiti tih regionalno izumrlih i kritično ugroženih vrsta.
Tragom izvorne građe iz mletačkog Državnog arhiva (Archivio di Stato di Venezia), točnije iz fonda Consiglio dei Dieci. Lettere Rettori ai Capi (Antivari, 1500.-1565.), u radu se analiziraju ...dokumenti – izvješća mletačkih načelnika u Baru, upućena mletačkoj središnjici. Izvješća se odnose na društvene nemire u gradu, a osim podataka o sukobljavanjima barskih patricija i pučana, otkrivaju nam i nemalu podijeljenost između tamošnjih patricijskih rodova. Te su unutarstaleške suprotnosti poglavito došle do izražaja od 1548. do 1550. godine, kad između zavađenih patricijskih rodova izbijaju otvoreni oružani sukobi. U radu se raščlanjuju dokumenti vezani uz ta događanja, a na kraju rada donosi se i prijepis izvornika.
U razdoblju mletačko-turskih ratova u ranom novom vijeku glavni grad mletačke pokrajine Dalmacije Zadar predstavljao je jedno od najjačih vojnih uporišta Republike Svetoga Marka na istočnom Jadranu. ...U XVII. stoljeću, razdoblju kada se odvijaju dva posebno važna i trajanjem duga mletačko-turska vojna sukoba (Kandijski i Morejski rat), u Zadru i njegovoj okolici djeluju brojne vojne posade popunjavane ljudstvom sa šireg područja tadašnjih (i bivših) mletačkih posjeda od Istre do Albanije. U ovom radu pokušat ću, tragom gradiva iz Državnog arhiva u Zadru (oporuke i inventari iz fonda Spisi zadarskih bilježnika) ukazati na prisutnost i djelovanje Barana u Zadru (ali i na širem području istočnojadranskog uzmorja) u razdoblju od druge polovice XVII. stoljeća do šezdesetih godina XVIII. stoljeća. U prilogu se objavljuju cjeloviti ili djelomični prijepisi nekoliko oporuka barskih iseljenika u Zadru.
Tema ovoga rada mletačke su prekojadranske elitne vojne jedinice, u izvorima nazivane Croati a cavallo (Cavalleria Croata) i Soldati Albanesi, te njihova zajednička bratovština sv. Jeronima, osnovana ...1675. godine u Zadru. Bratovština je okupljala pripadnike hrvatske lake konjice, zavičajem ponajprije sa zadarskoga područja (iz krajeva koji su potpali pod osmanlijsku vlast), a čiji su zapovjednici istaknute ličnosti iz hrvatske vojne i društvene povijesti (odvjetci obitelji Posedarski, Benja, Detrico i dr.); okupljala je i pripadnike pješačkih i konjaničkih postrojbi podrijetlom iz mletačke pokrajine Albanije. U radu se podrobno raščlanjuju statutarne odredbe (Matrikula) bratovštine (način pristupanja u udrugu, izbor pojedinih dužnosnika uprave i njihova prava i ovlasti; karitativna djelatnost bratovštine te njezina pregnuća na uređenju bratimskoga oltara), kao i spisi nastali od vremena njezina utemeljenja do sredine XVIII. stoljeća (potvrdnice starih privilegija i nove odredbe generalnih providura Dalmacije i dr.). Na kraju rada objavljuje se cjelovit prijepis rukopisa Matrikule bratovštine hrvatskih i albanskih vojnika.
U radu se na osnovi raščlambe izvorne arhivske građe iz mletačkih pismohrana (ponajprije oporučnih spisa), kao i uvidom u postojeća saznanja historiografije, razmatraju temeljne sastavnice iz ...povijesti migracija i djelovanja skadarskih iseljenika u Mlecima od konca XIV. do XVIII. stoljeća. U radu je poglavita istraživačka pozornost usmjerena na sljedeća problematska pitanja: vremenski okvir useljavanja i djelovanja Skadrana u Mlecima, način njihove ubilježbe u vrelima, mjesta stanovanja prema mletačkim gradskim predjelima, zanimanja i gospodarske mogućnosti skadarskih iseljenika, svakodnevni život Skadrana s obzirom na njihove obitelji i prijateljske veze (ponajprije s obzirom na oblike povezanosti s drugim useljenicima, zavičajnim podrijetlom sa šireg područja istočnojadranske obale) te na uključenost u mletački vjerski život i povezanost s mletačkim crkvenim ustanovama i duhovnim osobama (s osobitim osvrtom na uključenost u albansku nacionalnu bratovštinu). S obzirom na to da je proces iseljavanja Skadrana u Mletke povijesnim okolnostima i vremenskom podudarnošću sukladan iseljeničkim procesima sa šireg područja istočnojadranske obale, u radu je – gdje je to moguće s obzirom na raspoložive izvore – načinjena i usporedba s istovrsnim pokazateljima koji se odnose na hrvatsku iseljeničku skupinu u Mlecima.
Tema rada jest obitelj Ginni (Gini, Ghini), zavičajem iz sjeverne Albanije, čiji su odvjetci
u XVI. i XVII. stoljeću imali zapaženu ulogu u društvenoj i vojnoj povijesti u
raznim dijelovima ...istočnojadranske obale. Rad se zasniva na raščlambi dosadašnjih
saznanja historiografije i arhivskih vrela (poglavito iz Državnog arhiva u Zadru).
Kronološkim slijedom prati se životni put i djelovanje ondje zabilježenih odvjetaka
obitelji Ginni, pri čemu je težište istraživanja ponajprije usmjereno na razdoblje
XVII. stoljeća, kada se brojni odvjetci obitelji Ginni bilježe u Zadru i u Istri (kao zapovjednici
“naoružanih brodova” za nadzor plovnih putova na sjevernom Jadranu).
Na kraju rada zaključuje se da obitelj Ginni, iako nedovoljno obrađivana u historiografiji,
pripada među zapažene albanske obitelji ranoga novovjekovlja. U prilozima
na kraju rada objavljuju se prijepisi oporuka mletačkih guvernadura Ivana (1636.) i
Ivana Jerolima Ginnija (1672.), pohranjeni u Državnom arhivu u Zadru.
Tema rada je život i djelovanje Ulcinjanina Dominika Katića, časnika u mletačkoj vojnoj službi u Zadru tijekom prvih četrdeset godina XVII. stoljeća. Na osnovi izvorne građe iz Državnog arhiva u ...Zadru (fond: Spisi zadarskih bilježnika) predstavljeno je Katićevo obiteljsko, poslovno i prijateljsko okruženje, rodbinske veze, kao i njegov materijalni status i imovne mogućnosti. Raščlamba dokumenata zorno pokazuje kako je riječ o časniku koji se u cijelosti prilagodio novoj sredini, ondje zasnovao obitelj, a opsežnim poslovanjem stekao u gradu i na susjednom otoku Pašmanu brojne nekretnine (kuće, tereni, zemljišni posjedi). U razdoblju od 1620-ih godina do smrti 1641. godine, Katić je ostvarivao poslovne veze s brojnim Zadranima, patricijima i uglednim građanima, ali i pučanima, obrtnicima i težacima nastanjenim u gradu ili u njegovoj okolici. Prikazane su i njegove brojne i vrelima dobro potkrijepljene veze sa zadarskim crkvenim ustanovama, često spominjanim i obdarivanim u Katićevim oporučnim legatima. Na kraju se ističe kako lik Dominika Katića, iako se ne može ubrojiti u red iznimno znamenitih zaslužnika zadarske i dalmatinske povijesti, pripada nizu zapaženih i istraživačke pozornosti vrijednih osoba iz prošlosti dalmatinskih gradova u doba kada se njezin cjelokupan teritorij nalazio objedinjen zajedničkom državnom upravom Mletačke Republike.
Using some graphical and analytical methods recommended mostly by American authors, a value of gamma = 0.007052 km-1 is determined for 1 Hz Lg surface waves of near earthquakes of Albania. Starting ...from this value of g, a reevaluation of the corrections for the Ao factor in the Richter’s magnitude formula for Albania is also carried out.
For epicentral distances 80-700 km the difference in magnitude determination between the values obtained using tabulated Richter factor and corrected values is 0.1-0.4.