Događaji koji su prethodili neovisnosti Albanije podrobno su dokumentirani u njemačkom diplomatskom arhivu. Njemački diplomati iz regije, u Istanbulu, Ateni, Sofiji, Solunu, Skopju i Cetinju, kao i ...oni u glavnim gradovima velesila, u Londonu, Rimu, Sankt Peterburgu i Beču, izvještavali su Berlin o događanjima u europskom dijelu Osmanskoga Carstva. Cilj je ovoga rada proučiti spomenute dokumente i učiniti ih dostupnima široj javnosti i novim generacijama povjesničara. Bibliografija njemačkoga Ministarstva vanjskih poslova Auswaertiges Amt, Politisches Archiv Findbuch, Auswaertiges Amt 1867-1920 katalogizira sve dokumente o Albaniji pod vladavinom Carigrada do 1914. jer je njemačko veleposlanstvo u Carigradu do 1914. bilo zaduženo za Albaniju. Te je godine Njemačka prvi put otvorila veleposlanstvo u Tirani te se od tada dokumenti za Albaniju katalogiziraju zasebno. Iz arhivirane dokumentacije vidljivo je da je Njemačka bila vrlo zainteresirana za događanja u Albaniji te da je aktivno podržavala albansku neovisnost, odnosno uspostavljanje albanske države.
U radu se analiziraju temeljne komponente javne uprave u Albaniji. Sve se institucije javne uprave analiziraju dinamički i kontekstualno: specifično povijesno naslijeđe i suvremena dinamika ...političkog sustava temeljni su čimbenici koji uvjetuju (ne)uspjeh reformi albanske javne uprave u tranzicijskom razdoblju. Njihov se utjecaj očituje kroz politizaciju javne uprave, centralističko ustrojstvo javnih institucija i slab položaj lokalne samouprave te hijerarhično i etatizirano poimanje čitavog javnog sektora. Razdoblje intenzivnih upravnih reformi započinje s procesom pristupanja Albanije Europskoj uniji. Ona svojom politikom kondicionalnosti i nadzorom inicira i usmjerava reforme većine javnih institucija. Na formalnoj (zakonodavnoj) razini reforme su uglavnom zadovoljavajuće provedene, no njihova implementacija i stabilnost usvojenih institucija i dalje su problematične. Profesionalizacija službeničkog sustava, jačanje horizontalne koordinacije među tijelima državne uprave i decentralizacija glavni su izazovi razvoja javne uprave u narednom periodu.
Zanimljiva debata nedavno se razvila između Ante Miloševića i Maje Petrinec oko naizgled nevažne"vrste artefakata – polukružnih privjesaka s alkom, poput onoga pronađenog u grobu 54 s groblja Kašić- ...Malkinovo brdo. Tko je u pravu? Problem je puno širi od puke kronologije ovog predmeta. Milošević već dugo zastupa hipotezu o kontinuitetu lokalne populacije od kasne antike do ranoga srednjeg vijeka. Pe- trinec, pak, inzistira na kulturnom jazu između kasnoantičkih i ranosrednovjekovnih grobnih cjelina koje možemo pripisati “starohrvatskoj” kulturnoj skupini. Datirati grob 54 s Maklinovog brda u 7. stoljeće znači implicirati kako je sahranjivanje u ovom groblju započelo mnogo ranije od datuma koji se najčešće pripisuje početcima starohrvatske” kulture. U krajnjem slučaju, to također predstavlja izazov ideji o mi- graciji Hrvata u nekom trenutku oko godine 800. Kroz analizu dvadesetprvog do sada poznatog polukruž- nog privjeska s alkom, ovaj rad predlaže novi datum za datiranje ove vrste artefakata. Primjerak iz Stona je vrlo sličan nedavno otkrivenom privjesku iz Krneze, koji je povezan s alkicom za vješanje na remenu, datiranom u srednjoavarski period (630.-680.). Sličan datum potvrđuje i nalaz polukružnog privjeska s fibulom s povijenom nogom iz groba 1 iskopanog u Proseku (Albanija). Rad zaključuje kako je srednja trećina 7. stoljeća najizgledniji period za datiranje polukružnih privjesaka s alkom. Drugim riječima, ovi predmeti se ne mogu datirati niti u početak 7. stoljeća, niti u 8. stoljeće.
Analiziraju se značajke razvoja i reforme javne uprave tijekom tranzicijskog razdoblja u Albaniji. Analiza je teorijski utemeljena na historijskom institucionalizmu te na teorijama tranzicije i ...europeizacije. Razdoblje tranzicije za javnu je upravu u Albaniji bilo period zanemarivanja i instrumentalizacije, dok su se političke institucije sporo prilagođavale demokratskom višestranačju i tržišnom gospodarstvu. Usredotočenje na reformu javne uprave bilo je onemogućeno polarizacijom između dvije najveće političke stranke i općom političkom nestabilnošću. Oblikovanje i provedba glavnih reformskih strateških dokumenata počelo je početkom 21. stoljeća, intenzivnim uplitanjem i sudjelovanjem međunarodne zajednice. Suvremene upravne reforme usko su povezane s pristupanjem Europskoj uniji i podložne europskoj politici uvjetovanja. Nekoliko je aspekata javne uprave čije su glavne razvojne značajke posebno obrađene: kapacitet za oblikovanje javnih politika i vodoravna koordinacija na središnjoj razini, službenički sustav i modernizacija upravljanja ljudskim potencijalima, decentralizacija te vladavina prava u upravnom postupanju. Svaki od njih je u novije vrijeme podvrgnut reformskim mjerama. Temeljni problemi s uspjehom reformi su politizacija, centralizacija i neusklađenost reformskih modela inspiriranih divergentnim interesima različitih pokrovitelja. Došlo je do određenih poboljšanja u pripremi javnih politika i propisa, no ostaju problemi provedbe i internalizacije proklamiranih ciljeva kod javnih službenika te drugih društvenih aktera. Zaključci su formulirani za svaki promatrani aspekt posebno.
Kultura patrijarhata ugrađena u tradicionalni život planinskih područja sjeverne Albanije, južne Ccrne Gore, Kosova i zapadne Makedonije i dalje prevladava u tim područjima. Ta kultura zahtijeva ...prisutnost muškog nasljednika ili, ako ga nema, zahtijeva transformaciju žene u ulogu muškarca. Kao virdžina, žena se otima podređenoj ulozi žene u društvu, ali i učvršćuje i održava kulturu patrijarhata i tradicionalne rodne uloge u društvu. Rrazgovori s virdžinama od 1990-ih do danas pokazuju njihovu neprekinutu podršku tradicionalnom sustavu rodnih uloga u Albaniji. Promjene koje su se u albanskom društvu počele događati 1991., najviše u većim gradovima, pomažu u prihvaćanju netradicionalnih obiteljskih skupina i rodnih uloga. S obzirom na to da se smanjuje potreba za muškom glavom obitelji i počinje se razgovarati o pitanjima rodne jednakosti, društveni fenomen virdžina i njegova podrška patrijarhatu se smanjuju.
Autor analizira pisanje hrvatskog tiska, odnosno glavnih novina što su izlazile u to doba u Hrvatskoj i Dalmaciji, o balkanskim ratovima. Predstavljeni su odjeci tih ratova u Obzoru, Jutarnjem listu, ...Novom listu, Crvenoj Hrvatskoj i drugim novinama. Ovo je ulomak iz autorova magistarskog rada Balkanski ratovi (1912.-1913.) i hrvatska javnost, obranjenog 13. veljače 2008. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
U radu se analiziraju suvremeni demogeografski procesi u Albaniji kao posljedica suvremenih društveno-gospodarskih promjena. Osnovna obilježja ukupnog kretanja stanovništva su smanjenje stope ...rodnosti, snažni unutarnji i vanjski migracijski tokovi koji dovode do polarizacije stanovništva i gospodarskog razvoja te brojnih društvenih problema. Dobni sastav stanovništva, unatoč starenju, pogoduje snažnom društveno-gospodarskom razvoju, no kao važnim ograničavajućim čimbenikom pokazuje se nepovoljan obrazovni sastav.
PDF
