Prešernu naj bi se v šoli v Ribnici (1800–1812) zgodilo nekaj, kar ga je zaznamovalo za celo življenje. Prispevek najobširneje doslej predstavi vire za razlage »Prešernovega ribniškega doživljaja« ...ter njihove interpretacije v Prešernovih strokovno-znanstvenih in leposlovnih biografijah. Po njihovem pregledu avtor predlaga še svoj odgovor na vprašanje, kaj travmatičnega se je Prešernu v Ribnici zgodilo.
Iz Liburnije i Kastavštine potekli su brojni vrijedni ljudi koje je životni put odveo daleko od rodnog kraja da bi u nekim novim sredinama stvarali uspješne karijere o kojima se u njihovu zavičaju ...gotovo ništa ne zna. O dvjema takvim osobama, liječnicima istog imena i prezimena, autor je proveo detaljna rodoslovna istraživanja i prikupio mnoštvo podataka koji su rezultirali ovdje prikazanim biografijama kako bi se s njima upoznala šira javnost u njihovu rodnom kraju.
Many hardworking people came from the area of Kastav and Liburnia, whose life journey took them far from their native land and who created successful careers in some new environments, about which almost nothing is known in their homeland. Autor has conducted detailed genealogical research about two such people, two doctors with the same first and last name, and collected a lot of data presented in the biographies so that the public in their native region could get to know them.
Avtorica v članku analizira življenje Bare Remec – umetnice, učiteljice, begunke, planinke, filantropinje, ženske, in to od otroštva in mladosti v Ljubljani ter izobraževanja v Zagrebu do begunstva ...in konca življenja v Barilochah v Argentini. Biografski portret sloni na številnih virih, med katerimi je le malo intervjujev z umetnico in prvoosebnih zapisov njenih sodobnikov. Poleg metodoloških izzivov med pisanjem biografskega portreta avtorica postavlja v ospredje umetničin življenjski potek, ki ga je pisala s pomočjo manj znanih podatkov o odvisnosti Bare Remec od migracije ter spolne in identitetne definiranosti njenega časa.
Straipsnyje pateikiama trumpa B. F. Skinner biografija, jo iškeltos pagrindinės prielaidos apie žmogaus elgesį. Straipsnio gale pateikiamas svarbiausių veikalų sąrašas.
Osim što je slavni engleski pjesnik, John Keats (1795. – 1821.) bio je i student medicine na londonskom sveučilištu. Fotografskim putopisom njegova medicinskog života želimo odati počast ovome ...svestranom čovjeku u povodu dvjestote obljetnice njegove smrti. Ovaj članak, u suradnji s projektom Himetop – topografska baza podataka povijesti medicine (eng. Himetop – The History of Medicine Topographical Database) pokazuje važnost materijalne kulture prateći objekte i mjesta na kojima je pjesnik živio, studirao, radio i prerano umro. Ovo fotografsko putovanje počinje u Londonu, njegovu rodnome mjestu, i nastavlja put kroz mjesta njegova djetinjstva i mladosti – škola u Enfieldu, prebivalište na broju 8 Ulice St. Thomas, Ujedinjene bolnice itd. Nakon što je odustao od medicine kako bi se posvetio poeziji, putopis se nastavlja u Hampsteadu i vodi do Rima gdje je John Keats, zbog tuberkuloze, proveo posljednje mjesece svoga života. Putovanje završava na protestantskom groblju u Rimu gdje je pokopan okružen travom i cvijećem. Materijalne uspomene koje je ostavio, osim što čuvaju uspomenu na njega, imaju značajnu obrazovnu i inspirativnu ulogu za sve, a posebice za ljude koji se bave književnošću i studente medicine.
Prilog nastoji rasvijetliti dio privatnoga života negdanjega hrvatskog bana Nikole Tomašića – točnije njegove bračne veze s Marijom Gluhak i Paulom Gaj. Možda to i ne bi bilo vrijedno prikazivanja da ...Tomašić zbog drugoga braka nije odlučio prijeći na pravoslavlje i oženiti se znatno mlađom odabranicom koja je u to vrijeme slovila za jednu od zagrebačkih ljepotica, što je izazvalo velik odjek u višim društvenim krugovima onoga doba. U članku se pored činjenica razloženih na temelju izvornih arhivskih vrela te dostupne literature vjerojatno prvi put široj javnosti podastiru i slikovni prikazi ženskih aktera ovih zbivanja.
The contribution endeavours to shed light on one part of the private life of the Croatian ban, Nikola Tomašić – more precisely, his marriages to Marija Gluhak and Paula Gaj. Perhaps this topic would be irrelevant if Tomašić had not decided to convert to Orthodoxy due to his second marriage and to a much younger woman who at that time was known as one of Zagreb's beauties, which led to a significant reaction in the higher social circles of the time. Original archival sources and the available literature were used to create a narrative and, probably for the first time, the article presents to the general public pictures of the female actors in these events.
PDF
