Analitička toksikologija nije samo analitčika kemija. lako podrazumijeva mnogo analitičkog rada, ne bi se smjela ograničiti samo na utvrđivanje više ili manje točne koncentracije nekog kemijskog ...spoja u biološkom ili ekološkom sustavu. Na osnovi analize koju je načinio toksikolog analitičar mora izvesti odgovarajuće zaključke i, što je vjerojatno još važnije, utvrditi koji se zaključci ne mogu postaviti. To se može ilustrirati trima primjerima. Prvi je primjer u području biološkog nadziranja. Ispitivanja na pticama-grabežljivicama (sovi i škanjcu), kao mogućim modelima za biološki nadzor kvalitete okoliša, pokazali su da su različite koncentracije teških metala u organima u svezi s njihovim posebnostima u načinima hranjenja. Drugi primjer odnosi se na otkrivanje razloga neočekivanih popratnih štetnih učinaka Ijekovitih spojeva u svakodnevnoj uporabi. Tako je pri dodavanju karbadoksa (kirtoksalinskog spoja) krmivu u slučaju proljeva u mladih svinja uloga toksikologa analitičara bila utvrditi da su dodavane doze bile značajno više od propisanih i uzrokom ozbiljnih poremećaja funkcije hormona aldosterona sa smrtnim ishodom. U potonjem slučaju analitički toksikolog morao je biti u stanju izmjeriti različite vrste spojeva (aldosteron, natrij, kalij te karbadoks u plazmi, tkivima i u krmivu) i dobivene nalaze protumačiti na odgovarajući način. I treći primjer, nakon uporabe i prisutnosti svih mogućih vrsta kemijskih spojeva u poljoprivrednoj proizvodnji, nužne su sveobuhvatne analize preostalih količina. Općenito uzevši, toksikolog analitičar mora pronaći ravnotežu između veoma pouzdane analitičke metode (sto je i naporno i skupo) i vremena i novca kojima raspolaže za izvođenje analitičkog mjerenja; dva cesto kontradiktorna zahtjeva. U budućnosti bi posebnu pozornost trebalo posvetiti osiguravanju kvalitete toksikoloških analiza, međunarodnoj suradnji i razvoju novih analitičkih pristupa.
Cilj je ovoga ispitivanja bio utvrditi do kakvih promjena budnosti i raspoloženja dolazi u 37 anesteziologa profesionalno izloženih didušikovu oksidu. Promjene u budnosti ispitane su s pomoću zadatka ...jednostavnog vremena reagiranja i zadatka pozornosti, a promjene u raspoloženju s pomoću skale procjene različitih raspoloženja. Mjerenja su izvršena na početku i na kraju prvog i zadnjeg radnog dana u tjednu, a mjerenja didušikova oksida u urinu izvršena su samo na kraju radnog vremena prvoga i posljednjeg radnog dana u tjednu. Nije utvrđena povezanost između rezultata biološkog monitoringa i psihologijskog ispitivanja. Konzistentne statistički značajne razlike utvrđene su jedino u subjektivnim procjenama budnosti na početku i na kraju radnog dana.
U dvadeset pet radnika izloženih olovnom oksidu u razdoblju od 1988. do 1994, godine istražena je povezanost pokazatelj a izloženosti olovu (olovo u krvi - PbK, dehidrataza delta-aminolevulinske ...kiseline - DDALK, eritracitni protoporfirin - EP) s danima izloženosti, potrošnjom alkohola ocijenjenom u "jedinicama alkohola" i vrijednostima gama-glutamiltransferaze (GGT) te s navikom pušenja. PbK je analiziran metodom ET-ASS, DDALK standardiziranom europskom metodom, a EP spektrofluorometrijskom metodom. Podaci o uzimanju alkohola, pušenju i trajanju izloženosti dobiveni su iz upitnika. U statističkoj obradi upotrijebljene su metoda korelacije po Spearmanu i metoda centralne vrijednosti. Rezultati su pokazali statistički značajnu povezanost između EP i broja dana izloženosti olovnoj prašini u posljednja tri mjeseca (r=+0,42; t=2,2; p<0,05). Radnici koji piju prosječno više od 5O g alkohola na dan imali su višu centralnu vrijednost PbK (2,4 pmol/L) od radnika koji piju količine alkohola manje od te (1,9 pmol/L). Nađena je razlika centralne vrijednosti PbK kod radnika s GGT iznad odnosno ispod normalne vrijednost 0,66 pkat/L (2.4 pmol/L u odnosu na 2,05 pmol/L}. DDALK je bila niza kod podskupine radnika s visom GGT od 0,66 ukat/L. Pušaći su imali više vrijednosti PbK od nepušaća. Duljina izloženosti olovnoj prašini utjecala je na vrijednost EP. Kod biološkog monitoringa na vrijednosti PbK utječu pijenje alkohola i pušenje, a na vrijednost EP trajanje izloženosti olovnoj prašini.
