V članku je predstavljena inovativna različica pristopa obrnjenega učenja, ki temelji na intenzivni uporabi geomedijev pri poučevanju geografije in geoinformatike. Študentje ocenjujejo kakovost ...kartiranja na podlagi ISO standarda. Rezultati kažejo, da so posamezniki bistveno boljši v primerjavi s skupinami pri tistih nalogah, ki zahtevajo kritično presojo, poglobljeno razumevanje snovi in kreativno razmišljanje. Skupine so uspešnejše pri ugotavljanju unikatnih razlik, kjer prihaja do izraza sinergijski efekt kot posledica sodelovalnega učenja.
Ovaj rad ilustrira strategiju za unapređivanje i procjenu sposobnosti kritičkog razmišljanja u preddiplomskom poslovnom programu. Bloomova taksonomija 21. stoljeća provodi se kao potpora stalnom i ...progresivnom razvoju vještina kritičkog mišljenja kroz nastavni plan i program. Uspjeh ove strategije za razvoj kritičkog mišljenja temelji se na učinkovitosti sekvencijalno osmišljene nastave uz kontinuirani proces procjene razvoja sposobnosti kritičkog mišljenja tijekom sve četiri godine preddiplomskog programa. Ova se strategija može provesti uz minimalan napor u okviru bilo kojeg preddiplomskog programa koji je odgovoran za obrazovanje budućih poduzetnika.
Rješavanje zadataka je najčešća aktivnost učenika u nastavi matematike. U radu donosimo kratki opis pojma matematičkoga zadatka, njegove uloge u nastavi i etapa kojima se pristupa u rješavanju ...zadataka. Napravljena je i klasifikacija zadataka u nastavi matematike u ovisnosti o njegovoj kognitivnoj zahtjevnosti.
Cilj rada bio je provjeriti koliko su zadaci u slučajno odabrainim udžbenicima usmjereni aktivnom učenju matematike od strane učenika. U tome nam je poslužila Bloomova taksonomija sa svojih šest razina kognitivnih procesa. Za svaku razinu, navedeni su ciljevi (ishodi) učenja, tipični aktivni glagoli i najčešći zadaci iz matematičkih udžbenika. Udžbenici su analizirani i s aspekta klasifikacije koja se uobičajeno koristi u početnoj nastavi matematike, a koju je uveo Josip Markovac.
Uvidom u rezultate može se lako zaključiti da oni nisu u potpunosti usklađeni sa suvremenom nastavom i da ne obuhvaćaju sve razine kognitivnih procesa. U udžbenicima su većinom prisutni numerički zadaci koji se odnose na činjenično znanje obuhvaćajući najniže razine kognitivnih procesa, dok su zadatci koji potiču učenike na korištenje viših misaonih procesa, izostavljeni.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Cilj istraživanja bio je ispitati utjecaj rada na tekstu na kognitivne sposobnosti učenja u nastavi prirode (šesti razred) i biologije (sedmi i osmi razred). U eksperimentu je tijekom dvije školske ...godine, u razdoblju od 2004./2005. do 2005./2006. godine, sudjelovalo ukupno 554 učenika. Eksperimentalna skupina je obuhvatila učenike dviju škola Zadarske županije, a kontrola skupina učenike dviju škola Šibensko-kninske županije. Eksperimentalna skupina učenika je posebnim programom obučavana za rad na različitim tekstualnim izvorima znanja. Program je sadržavao izradu sažetaka i izradu Power Point prezentacija (ili plakata) na određenu biološku temu. Nakon svakog obrazovnog razdoblja učenici obiju skupina pisali su zadaće konstruirane u skladu s Bloomovom taksonomijom obrazovnih zadataka. Rezultati istraživanja potvrđuju hipotezu po kojoj će rad na tekstualnim izvorima povoljno utjecati na razvoj određenih kognitivnih sposobnosti učenja. Rezultati pokazuju statistički značajnu prednost učenika eksperimentalne skupine na razini primjene, sinteze i procjene. Ipak, dobiveni rezultati se mogu smatrati samo indicijama i zahtijevaju dodatna istraživanja.
U radu se analiziraju ishodi učenja studijskih programa i predmeta na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te povezuju s razinama Bloomove taksonomije, kako bi se utvrdili njihovi međusobni ...odnosi. Analiza je pokazala da postoji statistički značajna razlika u razinama ishoda učenja između studija i predmeta koji se na njima izvode. Kod ishoda studija izraženije su više razine kognitivne, afektivne i psihomotoričke domene. Također je utvrđena razlika između predmeta na preddiplomskoj i diplomskoj razini studija, koja je u skladu s očekivanjima jer ishodi učenja na preddiplomskoj razini studija imaju niže razine kognitivne i afektivne domene. Analiza obaveznih i izbornih predmeta pokazala je da je kod izbornih predmeta izraženija kognitivna domena, a da je kod obaveznih predmeta izraženija afektivna domena.
Članak je vezan uz radionicu održanu 28. rujna 2013. godine, na Županijskom stručnom vijeću nastavnika povijesti gimnazija Grada Zagreba. Tema radionice bila je upotreba glazbe u nastavi povijesti, ...prilikom koje su profesori slušali i analizirali glazbene primjere te ih stavili u povijesni kontekst. Cilj radionice bio je pokazati kako se glazba može koristiti u nastavi povijesti te da može poslužiti kao povijesni izvor. U radu su prikazani sljedeći glazbeni primjeri: Claude Joseph Rouget de Lisle: „Marseljeza“, Antun Mihanović: „Lijepa naša“ („Horvatska domovina“), Dimitrija Demeter: „Prosto zrakom ptica leti“, Vatroslav Lisinski: „Sva se bieli opet gora“ i Giuseppe Verdi: „Va pensiero“.1
Cilj istraživanja bio je utvrditi koje dimenzije kognitivnih procesa i znanja pomoću pitanja za vježbanje, ponavljanje i provjeravanje potiču udžbenici i radne bilježnice Prirode i društva za 4. ...razred osnovne škole odobrene od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za školsku godinu 2014./2015. Analiza je provedena na temelju šest dimenzija kognitivnih procesa i četiri dimenzije znanja prema revidiranoj Bloomovoj taksonomiji (2001.). Rezultati ukazuju kako postoje određene razlike među pitanjima analiziranih udžbenika i radnih bilježnica te kako su najzastupljenija pitanja koja potiču najnižu dimenziju kognitivnih procesa (59%-81% pitanja iz udžbenika te 42%-71% pitanja iz radnih bilježnica) i najnižu dimenziju znanja (50%-73% pitanja iz udžbenika te 42%-75% pitanja iz radnih bilježnica).
Udžbenik je još uvijek temeljni nastavni medij koji učitelji najčešće koriste u nastavi. Stoga su u udžbenicima i radnim bilježnicama Prirode i društva analizirana pitanja za vježbanje, ponavljanje i ...provjeravanje prema obrazovnim postignućima. Cilj je provedenoga istraživanja bio utvrditi koja znanja, vještine, sposobnosti, vrijednosti
i stavove učenici mogu stjecati pomoću navedenih pitanja u udžbenicima i radnim bilježnicama Prirode i društva od 1. do 4. razred
odobrenim od MZOS-a. Utvrđena je neravnomjerna zastupljenost pitanja po pojedinim kognitivnim razinama te najveća zastupljenost pitanja na nižoj kognitivnoj razini. Udžbenici i radne bilježnice Prirode i društva nisu u cijelosti usklađeni sa zahtjevima Nacionalnog okvirnog kurikuluma i Nastavnim planom i programom s obzirom na razine obrazovnih postignuća.
Novi se kurikulumski pristup temelji na razvoju učeničkih kompetencija, što je u
skladu s europskim obrazovnim politikama. Reprodukcija znanja zamijenjena je različitim
razinama obrazovnih ...postignuća, što se reflektira na razvoj kompetencija. Iako učitelji
različitim nastavnim sredstvima, strategijama i metodičkim scenarijima potiču razvoj
kompetencija, udžbenik je i dalje svakodnevno prisutan u nastavnom procesu. Iz tog su
razloga udžbenici i radne bilježnice predmet interesa našeg istraživanja. Cilj je provedenoga
istraživanja bio utvrditi koje razine znanja pomoću pitanja za vježbanje, ponavljanje i
provjeravanje potiču udžbenici i radne bilježnice iz Prirode i društva za 3. razred osnovne
škole. Analiza je pitanja u istima provedena prema Bloomovoj taksonomiji. Rezultati su
istraživanja ukazali na činjenicu da se analizirani udžbenici i radne bilježnice međusobno
značajno ne razlikuju u zastupljenosti pojedinih kognitivnih razina, kao i na neravnomjernu
zastupljenost pitanja po pojedinim razinama te na najveću zastupljenost pitanja na nižim
kognitivnim razinama.
PDF
