U prilogu se raspravlja o priređivačkim / istraživačkim izazovima vezanim uz tekstove / opuse koji nisu sačuvani u idealnom stanju i obliku, tj. u situaciji kada iz vrela nije jasno kakva je točno ...bila autorska volja u nekom tekstu. Takve neprilike često prate istraživanja i izdavanje tekstova starih pisaca hrvatskih, i to ponajvećma zato što ima malo (ili uopće nema) autografa i izdanja tiskanih za piščeva života. S obzirom na to da ni jezik ni ortografija dopreporodnih hrvatskih pisaca nisu bili ni implicitno ni eksplicitno normirani (ujednačeni), pa čak ni unutar određenoga kruga, teško je samo na temelju varijantnih tekstnih vrela utvrditi značajke njihove književnojezične uporabe. U ovom prilogu analiziraju se neke takve situacije i konkretni primjeri.
Authors and other creative workers today are faced with the (r)evolution of digital technology and media that slowly change and challenge the way they create, disseminate, and preserve their work. ...The purpose of this paper is to explore the attitudes, habits, and practices of contemporary Croatian writers in a small-scale sample in terms of the creation, organization, and preservation of digital documents and various literary forms. Data was collected through semi-structured interviews with nine contemporary Croatian writers and examined through narrative analysis of the interview transcripts. The research highlighted areas that need to be more thoroughly considered when we are dealing with issues of personal digital archiving, digital legacies, and the preservation of digital cultural heritage in general. In-depth interviews with respondents indicated one particularly important issue: that preserving the context of their work is as important as preserving the work itself.
Čitava povijest zapadne misli iskustvo tjelesnog, vezanog uz pojam žene i ženskosti, vezivala je uz predodžbe podređenosti ili nadnaravne uzvišenosti, utemeljene na dualističkom konceptu tijelo/duša, ...koja sa stvarnim iskustvom bivanja u ženskom tijelu nije imala puno veze. Ne začuđuje stoga činjenica da su se različiti feministički pokreti u drugoj polovici dvadesetog stoljeća usmjerili upravo na propitivanja tjelesnih iskustava žene u konkretnim društvenim zajednicama, no bez nastojanja oko iščitavanja moguće transcendentnosti tijela, skrenuvši time prema paradoksu produbljivanja dualizma. Hrvatske spisateljice već u prvoj polovici 20. stoljeća tematiku tijela i tjelesnosti prepoznale su kao potencijalnu u izgradnji svojih angažiranih književnih tekstova. Problematika kojom će se ovaj rad primarno baviti – a koja svoj okvir dobiva najprije u prikazu okolnosti u kojima su stvarale hrvatske spisateljice na korelaciji suprotnih pojmova um/tijelo, muško/žensko, gdje se, prema teoretičarki feminizma i korporalnosti Elizabeth Grosz, reprezentacija muškarca povezuje s umom, a žene s tijelom (1994.) – odnosi se na prikaze tijela i tjelesnosti u književnim djelima onih autorica koje su ovu tematiku smjestile u središte svog književnog interesa. Pokazat ćemo da te autorice (Zofka Kveder, Mara Ivančan, Mara Švel-Gamiršek) žensko tijelo nastoje reinterpretirati tako da se ono izdiže iznad navedenih, kulturalno prihvaćenih binarnih opreka. Ispitat će se mogućnost iščitavanja transcendentnog, ontološkog, odnosno filozofskog tijela u njihovim tekstovima. Filozofsko tijelo čini jedan od najvažnijih problema suvremene filozofije, prema teoriji filozofa Jean-Lucea Nancyja, koji se posebno bavio razbijanjem binarne opozicije duh/tijelo i davanjem novih značenja tijelu. Korpus tekstova obrađenih u ovom radu činit će: zbirka fragmenata Misterij žene hrvatsko-slovenskočeške spisateljice Zofke Kveder, zatim roman ili duža pripovijest Čudnovata priča Mare Ivančan i, na koncu, zbirka pripovijedaka Mare Švel-Gamiršek Portreti nepoznatih žena. Rad će odgovoriti na pitanje jesu li spomenute književnice ponudile drukčiju predodžbu tijela od one koja im se, kao podređenim članovima društva, pripisivala (žensko tijelo koje kao takvo ne može biti u vezi s kategorijama razum/spiritualno jer je vođeno isključivo nagonima) i one koju su nekoliko desetljeća kasnije ponudile feminističke teorije drugog vala (gdje se tijelo koncipira dominantno kao materijalno iskustvo i kojem se, kao takvom, ne otvaraju mogućnosti za pripisivanje transcendentnosti).
Whole history of Western thought has the experience of corporeal, in association with woman and femininity, related with images of subordination or supernatural sublimity, based on dualistic concept of body/soul, which however had no real connection with experience of being inside a woman’s body. So, we aren’t amazed by the fact of different feminist movements in second half of the 1900s concentrating on the question of woman’s corporeal experience in specific social communities, but without attempts to prove the possibility of physical transcendentalism, thereby turning towards the paradox of deepening dualism. By the first half of the 20th century female Croatian writers have already recognized the subject of body and corporeality as a potential in building their own engaged literature. The issues that this work is primarily addressing to are framed by the display of the circumstances in which Croatian female writers created, in correlation with opposing concepts of mind/body, male/female, in which the presentation of a man correlates with the mind and a woman with the body by Elisabeth Grosz’s corporeal feminism theory (Grosz 1994), and they refer to representations of the body and corporeality in the literary works of those female authors who have placed this subject in the centre of their literary interest. We’ll also show that these female authors (Zofka Kveder, Mara Ivančan, Mara Švel-Gamiršek) are trying to reinterpret the female body in such way that it elevates above mentioned, culturally accepted binary oppositions. We will question the possibility of reading the transcendent, ontological, i.e., philosophical body in their texts. Philosophical body is one of the most important problems of contemporary philosophy, according to philosopher Jean-Luc Nancy’s theory, which dealt specifically with breaking the binary opposition spirit/body and gave new meaning to the body. The corpus of texts processed in this work will consist of: collection of fragments "The Mystery of a Woman" by Croatian-Slovenian-Czech writer Zofka Kveder, followed by novel or long story "A Wondrous Story" by Mara Ivančan and finally, collection of short stories by Mara Švel-Gamiršek "The Portraits of Unknown Women". This work will answer the question whether the above mentioned authors offered a different image of the body then the one attributed to them as subordinated members of society (the woman’s body, which as such cannot be related to the categories of the mind/spiritual because it is guided solely by impulses) and to the one offered by the second wave feminist theory several decades later (where the body is predominantly conceived as a material experience and which, as such, does not open the possibility to enter transcendence).
Krleža, Miroslav (1893–1981) Juraga, Dubravka
Literature and Politics Today : The Political Nature of Modern Fiction, Poetry, and Drama,
2015
Reference
Ivan Kukuljević Sakcinski kao plemić školovao se u Beču za pripadnika kraljevske mađarske plemićke tjelesne straže koju je osnovala Marija Terezija. Časnici te postrojbe učili su vojne vještine, ali ...su pohađali i predavanja iz književnosti, povijesti i zemljopisa. U tu je jedinicu Kukuljević bio primljen nakon preporuke grofa Janka Draškovića. U ilirskom je preporodu bio pomoćnik Draškovića i njegove skupine velikaša. Ilirizam nije bio liberalan pokret, nije
tražio slobodu tiska, ustav i sl., što su obično zahtijevali takvi pokreti, nego jura municipalia. Taj je legitimizam neobično nadahnuo Kukuljevićev uporni rad – uvijek je bio pun inicijative kako bi stvorio Hrvatsku kao duhovni prostor. U njegovu opusu osobito su važnu ulogu imali životopisi književnika.
PDF
