Svrha: Bolesnicima s transplantiranim čvrstim organom mogu se pojaviti mnogobrojne i različite komplikacije u ustima zbog oslabljene imunosti i nuspojava na lijekove. Svrha ovog istraživanja bila je ...ispitati učestalost i vrstu oralnih lezija kod bolesnika s transplantiranim bubregom, odrediti stanje zuba i oralne higijene, oralne lezije povezane s lijekovima koje pacijenti uzimaju prije transplantacije i nakon te operacije, te koliko često pacijenti u poslijetransplantacijskom razdoblju posjećuju stomatologa. Ispitanici i postupci: Istraživanje je trajalo dvije godine, a uključeno je bilo 100 ispitanika s transplantiranim bubregom tijekom njihovih redovitih kontrola u Zavodu za nefrologiju i dijalizu KBC-a Zagreb i u Zavodu za oralnu medicinu Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te 100 nasumce odabranih kontrolnih ispitanika iz Zavoda za endodonciju i restaurativnu stomatologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati: Rezultati su pokazali značajno veću učestalost oralnih lezija kod bolesnika s transplantiranim bubregom (31 %) u usporedbi s kontrolnim ispitanicima. Najčešće promjene bile su eritem, keratotične lezije na sluznici i hiperplazija gingive. Prosječna vrijednost KEP indeksa bila je značajno niža kod bolesnika
s transplantiranim bubregom negoli u kontrolnoj skupini. Trećina bolesnika imala je subjektivni osjećaj suhoće usta. Oralna higijena sveukupno je bila loša i samo malobrojni ispitanici koristili su se dodatnim proizvodima za higijenu usta. Većina pacijenata nakon transplantacije nije posjetila stomatologa. Zaključak: Bolesnici s presađenim bubregom trebaju sveobuhvatnu i redovitu stomatološku skrb prije transplantacije i nakon nje, a doktor dentalne medicine neizostavno treba biti član multidisciplinarnog tima medicinskih stručnjaka.
Svrha istraživanja bila je odrediti utjecaj dentalnog statusa, dobi i spola na mentalni (MI) i mandibularni kortikalni indeks (MCI). Oba su određena na temelju 120 ortopantomograma. Rezultati: ...Srednja vrijednost indeksa MI bila je najviša kod pacijenata s potpunom denticijom, niža kod onih s djelomičnom ozubljenošću (Kennedyjeva klasa I), a najniža kod potpuno bezubih. Post-hoc testovi pokazali su statistički značajnu razliku za indeks MI na objema stranama između Kennedyjeve klase I i potpuno ozubljenih pacijenata (p≤0 ,001) te između potpuno ozubljenih i bezubih pacijenata (p≤0,001), ali ne i između Kennedyjeve klase I i potpuno bezubih pacijenata (p=0,470).
Potpuno ozubljeni pacijenti ujedno su bili i najmlađa skupina pacijenata. Pacijentice su imale mnogo niže vrijednosti indeksa od pacijenata. Hi-kvadrat test pokazao je statistički značajnu razliku za indeks MCI između skupina pacijenata različitog dentalnog statusa, ali ne i između onih grupiranih prema spolu. Zaključak: Dentalni status i godine mogu utjecati na MI i MCI.
Zubni karijes jedna je od najraširenijih bolesti diljem svijeta. Zahvaća sve populacije i sve dobne skupine. Tu je bolest iznimno teško u cijelosti iskorijeniti zbog vrlo složene interakcije ...socijalnih, kulturalnih, bioloških čimbenika te prehrambenih navika. To sve zajedno utječe na pojavu karijesa.
Svrha rada: bila je ustanoviti koliko je čest karijes kod stanovnika srednje Dalmacije u tri različite životne sredine - gradskoj (Šibenik), seoskoj (Drniška zagora) i otočnoj (Murter) i to u pet različitih dobnih skupina.
Ispitanici i postupci: Tijekom istraživanja pregledano je 450
ispitanika iz pet različitih dobnih skupina - šestogodišnjaci, dvanaestogodišnjaci, petnaestogodišnjaci, odrasli ( od 35 do 44 godine ) i stariji (od 65 do 74 godine). U svakoj je skupini bilo 15 muškaraca i isto toliko žena. Ukupno je u jednom zemljopisnom
području pregledano 150 ispitanika, a sveukupno 450. Podaci dobiveni kliničkim pregledom upisivali su se u prilagođeni SZO-obrazac.
Rezultati: Ukupan KEPindeks dobiven u istraživanju za trajne je zube iznosio 9,53, sa statistički znatnom razlikom među spolovima. Prosječan KEP-indeks mliječnih zuba u populaciji šestogodišnjaka
i dvanaestogodišnjaka iznosio je 2,0, bez statistički znatne razlike među spolovima.
Svrha je rada predstaviti prevalenciju zubnog karijesa, parodontnih stanja i razvojnih defekata u caklini te HKS kod djece iz Bosne i Hercegovine u dobi od 12 godina. Materijal i metode: U osam ...kantona Federacije Bosne i Hercegovine (FBH) te u Republici Srpskoj (RS) tijekom godine 2008. bila je provedena anketa. Konačan je uzorak sadržavao 560 dvanaestogodišnjaka. Parametri korišteni kako bi se izmjerio status oralnog zdravlja bili su indeksi: DMFT i SiC, te onaj razvojnih defekata u caklini (RDC). Procjenjene su također potrebe liječenja te zatečena hipomineralizacija kutnjaka i sjekutića (HKS). Jedna stomatološka ekipa klinički je obradila sve ispitanike u skladu s metologijom i kriterijima SZO-a, što znači običnim stomatološkim zrcalom i standardnom parodontnom sondom CPITN pod prirodnim svjetlom. Rezultati: prosječna vrijednost indeksa DMFT kod dvanaestogodišnjaka iznosila je 4,16 ± 2,92. U prosjeku je 91 posto ispitane djece u dobi od 12 godina imalo karijes. Indeks SiC iznosio je 7,41 ± 3,31. Među ispitanom djecom barem je 5,7 posto imalo najmanje jedan zub s fi surnim pečatnim ispunom. Zdravi je parodont imalo 43 posto dvanaestogodišnje djece. Prevalencija razvojnih defekata u caklini među dvanaestogodišnjom djecom iz Bosne i Hercegovine iznosila je 32,80 posto, a HKS-a 12,3 posto. Prosječan broj zuba zahvaćenih HKS-om bio je 5,59. Zaključak: ne zadovoljava status oralnoga zdravlja u Bosni i Hercegovini, nakon analize vrijednosti indeksa DMFT te stanje parodonta kod djece u dobi od 12 godina. Potrebna je prevencija na razini javnog zdravstva, a i promicanje oralnoga zdravlja.
PDF