Sigurnosno zatvaranje “opasnih” povratnika – počinitelja kaznenih djela s elementima nasilja, odnosno ograničavanje njihove slobode po punom izvršenju kazne zatvora, predmet je diskusije stručne i ...opće javnosti u mnogim europskim državama, a u nekima (Njemačka, Francuska) to je pitanje bilo i predmetom ustavnosudskog odlučivanja. To je i predmet analize ovoga rada u kojem se razmatraju standardi koji u vezi sa sigurnosnim zatvaranjem proizlaze iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i judikature Europskog suda za ljudska prava. Autor upozorava na relevantnost teme u kontekstu propisivanja nove sigurnosne mjere zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora u Kaznenom zakonu i iznosi konkretne prijedloge za poboljšanja de lege lata i de lege ferenda.
Ovim se radom daje kratak pregled razlika u etiološkim objašnjenjima i manifestacijama delinkventnog ponašanja s ranim odnosno kasnim početkom kroz dvije teorije razvojne psihopatologije – ...Pattersonove teorije prisile i Moffittine teorije kontinuirane i adolescentne delinkvencije. Ove dvije teorije razlikuju dva razvojna puta delinkventnog ponašanja: onaj s ranim odnosno kasnim početkom. Patterson skupinu s ranim početkom naziva ranim delinkventnima, a Moffitt kontinuiranim; skupinu s kasnim početkom Patterson naziva kasnim delinkventima, a Moffitt adolescentnim.
U slučaju onih koji rano počinju s delinkventnim ponašanjem, problemi u ponašanju započinju u ranim godinama razvoja, što dovodi do ozbiljnoga delinkventnog ponašanja u razdoblju adolescencije, te naposljetku do kroničnog i cjeloživotnog prijestupništva. S druge strane, oni koji kasno počnu s delinkventnim ponašanjem ne ponašaju se delinkventno sve do razdoblja srednje do kasne adolescencije te oni obično prestaju s takvim ponašanjem u ranim dvadesetim godinama. U pogledu delinkventnog ponašanja s ranim početkom, Pattersonova i Moffittina teorija naglašavaju važnost roditeljskog ponašanja u razvoju ove vrste delinkvencije. Međutim, Moffittina teorija u razvoj ranoga delinkventnog ponašanja uključuje i ulogu bioloških čimbenika, specifičnije neuropsiholoških deficita. Prema Moffitt, neuropsihološki deficiti i narušena obiteljska okolina zajedno, transakcijskim procesom, dovode do razvoja ranoga delinkventnog ponašanja. U pogledu delinkvencije s kasnim početkom, Patterson razvoj ove vrste delinkvencije pripisuje druženju s devijantnim vršnjacima do kojeg dolazi zbog smanjenoga roditeljskog nadzora, dok ga Moffitt pripisuje povećanoj želji za autonomijom koja se javlja u vrijeme adolescencije i druženju s devijantnim vršnjacima.
U ovom radu izneseni su neki aspekti primjene instrumenata procjene djece i adolescenata, s posebnim naglaskom na procjenu kriminogenih rizika i potreba kod sankcioniranja maloljetnih počinitelja ...kaznenih djela, pri čemu se ističe mogućnost primjene instrumenata u odabiru i evaluaciji odgojne mjere Pojačana briga i nadzor.
Kroz rad se daje kratak pregled razvoja procesa dijagnosticiranja kriminogenih rizika i potreba te temeljnih pristupa i pojmova. Opisano je pet instrumenata koji se danas koriste u svijetu, od kojih neki i u Hrvatskoj. To su: (1) Formular za procjenu rizičnosti/potreba (Hoge, R.D., Andrews, D.A., 2002.); (2) Skala psihopatskih obilježja: verzija za mlade (Hare, R., 1991.); (3) Skala procjene funkcioniranja djece i adolescenata (Hodges, K., 1994.); (4) Skala procjene ponašanja djece od 6 do 18 godina i samoprocjena ponašanja mladih (Achenbach, T.M., 1991.); (5) Massachusetts skala trijaže mladih (Grisso, T., Barnum, R., 2000.). Osim pregleda njihovih metrijskih karakteristika raspravljene su i mogućnosti primjene spomenutih instrumenata za klasifikaciju maloljetnih delinkvenata i diferencijaciju tretmana
Položaj, uloga i ingerencije socijalne službe u području reagiranja na maloljetničku delinkvenciju bitno su se mijenjali tijekom proteklih desetljeća, u kojima su se, načelno govoreći, izmjenjivali ...zaštitnički, pravosudni i mješoviti model maloljetničkog pravosuđa. Zaštitnički model je u načelu forsirao intenzivnije angažiranje socijalne službe, dok je pravosudni pristup uglavnom zanemarivao ovo pitanje. Posljednje desetljeće prošlog stoljeća donosi mnoštvo novih modela koji na sebi svojstven način kombiniraju elemente welfare i justice pristupa, pri čemu manja ili veća zastupljenost socijalne zaštite maloljetnih delinkvenata dominantno ovisi o široj kriminalnoj, ali i socijalnoj, politici za koju se pojedina država zalaže, te o globalnim tendencijama koje su izuzetno izražene u ovom području. Cilj rada je da se primjenom i povijesnih i pravnih metoda ukaže na to da se spomenuti modeli postupanja razlikuju, između ostalog, upravo i po tome kakvi su uloga i značaj socijalne službe, te prema značaju koji se generalno pridaje socijalnoj zaštiti ranjive kategorije maloljetnih prestupnika.
Hrvatski zatvorski sustav pokrenuo je 2005. probni projekt tretmana
seksualnih delinkvenata pod nazivom: Prevencija recidiva i kontrola
impulzivnog ponašanja - PRIKIP. Cilj je progama smanjenje ...recidivizma
počinitelja kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog
ćudoređa, priprema počinitelja za reintegraciju te razvoj programa
koji će obuhvatiti mogućnost nastavka tretmana i praćenja u zajednici.
Program se provodi u dvije kaznionice, a obogaćen je znanjima i spoznajama
iz edukacije službenika zatvorskog sustava koja je provedena
od 2007. do 2008. u Hrvatskoj i Nizozemskoj u okviru projekta MATRA.
Ustrojavanjem probacijske službe u Hrvatskoj bilo bi potrebno planirati
posebne oblike praćenja počinitelja seksualnih delikata, a posebno
rizičnim pojedincima omogućiti nastavak tretmana u zajednici uz superviziju
i praćenje.
